FILOZOFSKI FAKULTET
u stvaranju i prenošenju znanja
koja oblikuju humanije društvo.
Odsjek za istočnoslavenske jezike i književnosti
Opis
O nama
Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu niz je godina bio središnja institucija za znanstvena istraživanja iz područja teorije i povijesti književnosti pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Povijest). Uz zadržavanje interesa prema interdisciplinarnosti i kulturologiji u metodološkom smislu te prema domaćim (hrvatski i jugoslavenski kontekst) i srednjoeuropskim temama, interes suradnika Zavoda usmjeren je i prema istočnoeuropskoj, posebice ruskoj kulturi (Ciljevi i Aktivnosti). Zavod za znanost o književnosti danas je sastavnica Odsjeka za istočnoslavenske jezike i književnosti.
Zavod za znanost o književnosti uređuje treću seriju Biblioteke L te u suradnji s knjižnicom Filozofskog fakulteta izrađuje elektronički repozitorij studija iz prve i druge serije Biblioteke L.
Povijest
U dokumentima Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Zavod za znanost o književnosti prvi se put spominje godine 1968. kao Institut za književnost na Filozofskom fakultetu. Predstojnici Zavoda su u kronološkom nizu bili Stanko Lasić, Miroslav Beker, Viktor Žmegač, Aleksandar Flaker te Dubravka Oraić Tolić. Danijela Lugarić Vukas imenovana je predstojnicom Zavoda 1. listopada 2013. godine. Sve do 90-ih godina dvije su osnovne djelatnosti Zavoda: koordinacija znanstvenoga rada književnih katedara Fakulteta (znanstvenih projekata, znanstvenih skupova te međunarodne suradnje) te izdavačka djelatnost.
U sklopu Zavoda organizirano je četrdesetak znanstvenih skupova. Među njima redovito su se održavali: Pojmovnik ruske avangarde, tj. od 1993. Zagrebački pojmovnik kulture 20. stoljeća te Hrvatska književnost u evropskom kontekstu u suradnji s Mađarskim institutom za književnost (voditelji Viktor Žmagač i Dubravka Oraić Tolić).
Izdavačka djelatnost Zavoda bila je najintenzivnija 70-ih godina, kada Slavko Goldstein u Zavodu osniva Sveučilišnu nakladu “Liber” s prvim izdavačkim savjetom u kojem su bili sveučilišni profesori: Miroslav Beker, Ivo Frangeš, Mladen Kuzmanović, Vladimir Vratović, Vice Zaninović, Mate Zorić i Viktor Žmegač. Izdaju se reprinti značajnih i rijetkih knjiga hrvatske kulturne baštine, časopis Croatica te izdanja Instituta, odnosno Zavoda za znanost o književnosti. Tako je u suizdanju s izdavačkim poduzećem “Mladost” izašlo sedam knjiga Povijesti svjetske književnosti, pokrenuta je edicija zbornika sa znanstvenih skupova ili kao rezultata rada na projektima (Hrvatska književnost u evropskom kontekstu, Komparativno proučavanje jugoslavenskih književnosti, Hrvatsko-talijanski književni odnosi i dr.) te književno-teorijska Biblioteka L. Brojni naslovi dobitnici su uglednih nagrada: Sukob na književnoj ljevici Stanka Lasića, Ideja i priča Milivoja Solara, Stilske formacije Aleksandra Flakera, Književno stvaralaštvo i povijest društva te Težišta modernizma Viktora Žmegača, Hrvatska versifikacija Ivana Slamniga i dr.
Osamostaljivanjem “Libera” 80-ih godina Zavod postaje mali sveučilišni nakladnik specijaliziran za književno-znanstvena izdanja. Uz posebna izdanja profiliraju se tri samostalne edicije: Enciklopedija hrvatske književnosti (niz monografija o hrvatskim piscima i slavistima), Zbornici (Književni barok, Suvremeno hrvatsko pjesništvo, Intertekstualnost & intermedijalnost, Tropi i figure i dr.) te novi niz Biblioteke L. Od 1991. do 2002. u Biblioteci L objavljeno je 23 naslova, među kojima dva nagrađena: Duh secesije i impresionizma Viktora Žmegača te Prostor pjesme Branka Vuletića.
Početkom 90-ih sveučilišna reforma donosi promjene i u Zavodu: koordinacija projekata i organizacija znanstvenih skupova se individualiziraju, a broj zaposlenih smanjuje. Na projektima Zavoda tri su novakinje doktorirale: Ana Lederer (2002), Dubravka Zima (2004) i Danijela Lugarić Vukas (2010). Izdavačka se djelatnost održavala sve do 2002., kada objavljivanje naslova iz područja znanosti o književnosti postaje sastavnim dijelom izdavačke djelatnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U posljednjih je desetak godina Zavod održavao, vodio i koordinirao projekt s Institutom za mađarsku književnost i kulturalne studije (ELTE, Budimpešta) (voditeljica Dubravka Oraić Tolić) te je u okvirima toga projekta objavljeno nekoliko zapaženih zbornika iz područja kulturologije, imagologije i komparatistike.
Katedre
Djelatnosti
Međunarodna suradnja
Nastavnici
- Izvanredni profesor
Branka Barčot
izv. prof. - Asistent
Katarina-Antonia Boras
asist. - Redoviti profesor
Željka Čelić
red. prof. - Viši lektor
Sanja Drljača Magić
v. lekt. - Docent
Ana Dugandžić
doc. - Redoviti profesor
Tetyana Fuderer
red. prof. Silvija Graljuk
- Asistent
Petra Grebenac
asist. - Viši lektor
Anita Hrnjak
v. lekt. - Docent
Marina Jajić Novogradec
doc. - Asistent
Pavao Jergović
asist. - Viši asistent
Domagoj Kliček
v. asist. - Izvanredni profesor
Danijela Lugarić Vukas
izv. prof. - Viši asistent
Lidija Milković
v. asist. - Asistent
Antonio Milovina
asist. - Viši lektor
Irina Mironova Blažina
v. lekt. - Docent
Dariya Pavlešen
doc. - Izvanredni profesor
Ivana Peruško
izv. prof. Lesja Petrovska
- Lektor
Marija Popović
lekt. - Redoviti profesor u trajnom izboru
Oksana Timko Đitko
red. prof. - Redoviti profesor u trajnom izboru
Jasmina Vojvodić
red. prof.
Publikacije
Osim po znanstveno-istraživačkim projektima, Zavod za znanost o književnost prepoznatljiv je po svojoj dugogodišnjoj i iznimno plodnoj izdavačkoj djelatnosti koju – novom edicijom Biblioteke L i u uredništvu Danijele Lugarić – obnavlja 2016. godine. Izdanja Zavoda za znanost o književnosti aktivno se koriste u nastavničkom i znanstveno-istraživačkom procesu, a brojni su naslovi nagrađivani prestižnim državnim nagradama. Publikacije su podijeljene u nekoliko skupina.
- Biblioteka Enciklopedija hrvatske književnosti sastoji se od dvije edicije: 100 stvaralaca hrvatske književnosti (18 naslova) i Kritički portreti hrvatskih slavista (9 naslova). U izdanjima te biblioteke prestižni su hrvatski znanstvenici valorizirali i kritički protumačili stvaralaštva i znanstveni rad važnih hrvatskih pisaca i slavista.
- Biblioteka L prepoznatljivo je ime Zavoda za znanost o književnosti. U prvoj seriji, objavljenoj u suradnji s nakladničkom kućom Liber, odnosno Sveučilišnom nakladom Liber, objavljeno je 30 naslova, od kojih je gotovo trećina naslova nagrađivana prestižnim državnim nagradama, poput nagrade “Božidar Adžija” (J. Badalić: Rusko-hrvatske književne studije, M. Šicel: Programi i manifesti u hrvatskoj književnosti, R. Filipović: Englesko-hrvatske književne veze, M. Solar: Ideja i priča; B. Vuletić: Fonetika književnosti, A. Flaker: Stilske formacije), “Vladimir Nazor” (S. Lasić: Sukob na književnoj ljevici, S. Petrović: Priroda kritike), Matice hrvatske (S. Lasić: Sukob na književnoj ljevici) i Nagrade grada Zagreba (V. Žmegač: Književno stvaralaštvo i povijest društva). Druga je serija, koja broji 23 naslova, objavljena u samostalnom izdanju Zavoda za znanost o književnosti i riječ je o književno-teorijskim studijama znanstvenika o različitim temama, koje su izuzetno aktualne u hrvatskoj humanistici tijekom posljednja dva desetljeća. Treća serija Biblioteke L nastavlja se baviti aktualnim, a ipak podzastupljenim temama u hrvatskoj humanistici.
- Edicija Zbornici, koja obuhvaća 16 naslova, pokriva veliki raspon tema koje su analizirane iz različitih metodoloških vizura i s gledišta ne samo hrvatskih nego i stranih znanstvenika. Posebno mjesto u toj ediciji pripada Pojmovnicima ruske avangarde (9 izdanja), koje su zajednički uređivali Aleksandar Flaker i Dubravka Ugrešić te 10. izdanje, koje je uredila Danijela Lugarić Vukas (Sandorf & Zavod za znanost o književnosti).