Pisati o povijesti nekoga Odsjeka znači (ako ta povijest nije zabilježena), pi­sati o sjećanju mnogih koji su u stvaranju te povijesti sudjelovali. Neobično je da je Odsjek koji je u svojim temeljima imao katedru za bibliotekarstvo, (predstoj­nik je bila prof. dr. sc. Ljerka Markić-Čučuković) i katedru za informatologiju (na­ziv joj je dao prof. dr. sc. Bulcsú László koji je bio i predstojnik), nije sačuvao svoju pisanu povijest. Sačuvani su pojedini dokumenti o stvaranju Odsjeka koji su onda da bi se stvorila cjelina slagani kao mozaik i na kraju interpretirani. No, mislili smo da je bolje neke stvari interpretirati sa što manjom pristranošću nego ne zabilježiti i pustiti da izblijede i ti pojedini dokumenti na osnovu kojih se mo­glo nešto reći o povijesnom razvoju Odsjeka.

Iz dokumenta upućivanih fakultetskom vijeću i Sveučilištu vidljivo je da su dugo trajale rasprave o potrebi osnivanja jedinstvenog odsjeka za informacijske znanosti, koji bi imao znanstveno-nastavnu zadaću. U vrijeme prvih rasprava o potrebi takvog odsjeka koji bi bio na Filozofskom fakultetu, na Sveučilištu u Za­grebu postoji organiziran poslijediplomski studij koji je pokrivao discipline in­formacijskih znanosti. 

Za studij disciplina prevladavalo je mišljenje, tada, da se studij disciplina ne treba odvijati na diplomskoj razini te da se za obavljanje poslova u knjižnicama i arhivima mogu dobiti kvalitetni kadrovi kroz praksu te pripremom i polaga­njem stručnih ispita. Informacijska pismenost toga vremena podrazumijevala je razumijevanje i vještine vezane za tehnologiju “papira” i znanja obrade, organi­zacije i pretraživanja vezanih za papirnate kataloge kao alate za pretraživanje. Shvaćanje da se bez računalne pismenosti i rada s računalima više ne može te da je za to potrebno više od stručnog ispita koji je pokrivao praktična znanja, poči­nje školovanje prvih informacijskih stručnjaka na diplomskoj razini.

Na Filozofskom fakultetu osnivaju se Katedra za bibliotekarstvo[2] i Katedra za dru­štveno-humanističku informatiku[3]. Katedra za bibliotekarstvo djeluje pri Od­sjeku za komparativnu književnost, a katedra za društveno-humanističku informatiku pri Odsjeku za lingvistiku. Da sve to skupa nije bilo lako uspostaviti govori i podatak da su katedre dobile ovlasti obrazovanja samo kao dopunski studiji. Dakle, na studij su se upisivali studenti koji su imali dvije godine nekoga studija, a diplomu su mogli dobiti završetkom temeljnog studija. Diploma je gla­sila na temeljnu struku, a uz to se vezao naziv dopunskog studija.

Godine 1981. dolazi do spajanja dviju katedri koje će kasnije činiti jezgru stu­dija informacijskih znanosti. Profesor László postaje pročelnik najmlađeg od­sjeka na fakultetu. Već je u svojim prvim posjetima Sveučilištu u Chicagu profe­sor László naslućivao da sazrijeva vrijeme u kojem će se računala primjenjivati u svim područjima te da treba pripremiti ljude za takva znanja i vještine. Studiji, u tim prvim godinama i dalje ostaju kao dopunski studiji zasebnih katedri uje­dinjenih sada u Odsjek kao organizacijsku jedinicu. Godine 1984. osnivanjem katedri za arhivistiku i muzeologiju postaje to Odsjek za informacijske zna­nosti. Tako se ostvaruje ideja profesora Lászla za uspostavom područja informacijskih znanosti i jedinstvenoga studija. Akademske godine 1986./1987. po prvi puta su se mogli upisati studenti na četverogodišnji studij informacijskih zna­nosti koji je imao smjerove: arhivistika, bibliotekarstvo, muzeologija i opća in­formatologija.

Razvoj Odsjeka profesor László, nakon uspostave, usmjerava na okupljanje na­stavnika koji bi sudjelovali u izvođenju nastave. Po uzoru na američke pro­grame, na studiju se okupljaju nastavnici različitih područja koja sadržajima po­dupiru novo područje. Ponuđeni su predmeti studija bili iz računarskih sustava, numeričkih postupaka, umjetne inteligencije, strojne obrade jezika, operacijske analize, numeričke matematike, statističkih metoda, računa vjerojatnosti i alge­barske logike. Treća i četvrta godina bili su predmeti smjerova bibliotekarstva, arhivistike, muzeologije i opće informatologije. Prvi program takvog novog če­tverogodišnjeg studija počinje 1986./87. godine.

Četverogodišnji studij informacijskih znanosti sada je moguće upisati od prve godine, kao studij informatologije, koji čini zajedničku jezgru prvih dviju godina, i treće i četvrte godine kao smjerova studija informacijskih znanosti (ar­hivistika, bibliotekarstvo, muzeologija i opća informatologija).

Financijski teška vremena usporavala su otvaranje novih radnih mjesta. Po­četna nastava odvijala se uz pomoć profesora koji su u okviru drugih studija filozofskog fakulteta obrađivali teme koje su se uklapale u kurikul studija infor­macijskih znanosti. Za discipline koje fakultet nije imao, najprije su došli, kao vanjski suradnici, profesori s elektrotehnike, matematike, referalnog centra te vanjski suradnici iz institucija kao što su knjižnice, arhivi i muzeji. Studij je započeo samo s jednim profesorom stalno zaposlenim na Odsjeku, tri asistenta i vanjskim suradnicima.

Danas Odsjek ima osam katedri:

Odsjek trenutno ima 34 zapo­slena, prediplomski studij, diplomski studij i trogodišnji doktorski studij.

Pročelnici Odsjeka nakon profesora Lászla bili su:

[1] Poslijediplomski studij bio je osnovan kao Sveučilišni interdisciplinarni poslijediplomski studij bibliotekarstva, dokumentacije i informatike 1961./62.

[2] Godine 1976. osniva se katedra za bibliotekarstvo koju prvo službeno vodi prof. dr. sc. Gajo Peleš, a zatim dr. sc. Ljerka Markić-Čučuković.

[3] Godine 1978. osniva se Katedra za društveno-humanističku informatiku koju vodi prof. dr. sc. Bulcsú László.

[4] Sveučilište u Zagrebu. Filozofski fakultet. Odsjek za informacijske znanosti URL (9.3.2015.).

Iz dokumenta upućivanih fakultetskom vijeću i Sveučilištu vidljivo je da su dugo trajale rasprave o potrebi osnivanja jedinstvenog odsjeka za informacijske znanosti, koji bi imao znanstveno-nastavnu zadaću. U vrijeme prvih rasprava o potrebi takvog odsjeka koji bi bio na Filozofskom fakultetu, na Sveučilištu u Za­grebu postoji organiziran poslijediplomski studij koji je pokrivao discipline in­formacijskih znanosti. 

Za studij disciplina prevladavalo je mišljenje, tada, da se studij disciplina ne treba odvijati na diplomskoj razini te da se za obavljanje poslova u knjižnicama i arhivima mogu dobiti kvalitetni kadrovi kroz praksu te pripremom i polaga­njem stručnih ispita. Informacijska pismenost toga vremena podrazumijevala je razumijevanje i vještine vezane za tehnologiju “papira” i znanja obrade, organi­zacije i pretraživanja vezanih za papirnate kataloge kao alate za pretraživanje. Shvaćanje da se bez računalne pismenosti i rada s računalima više ne može te da je za to potrebno više od stručnog ispita koji je pokrivao praktična znanja, poči­nje školovanje prvih informacijskih stručnjaka na diplomskoj razini.

Na Filozofskom fakultetu osnivaju se Katedra za bibliotekarstvo[2] i Katedra za dru­štveno-humanističku informatiku[3]. Katedra za bibliotekarstvo djeluje pri Od­sjeku za komparativnu književnost, a katedra za društveno-humanističku informatiku pri Odsjeku za lingvistiku. Da sve to skupa nije bilo lako uspostaviti govori i podatak da su katedre dobile ovlasti obrazovanja samo kao dopunski studiji. Dakle, na studij su se upisivali studenti koji su imali dvije godine nekoga studija, a diplomu su mogli dobiti završetkom temeljnog studija. Diploma je gla­sila na temeljnu struku, a uz to se vezao naziv dopunskog studija.

Godine 1981. dolazi do spajanja dviju katedri koje će kasnije činiti jezgru stu­dija informacijskih znanosti. Profesor László postaje pročelnik najmlađeg od­sjeka na fakultetu. Već je u svojim prvim posjetima Sveučilištu u Chicagu profe­sor László naslućivao da sazrijeva vrijeme u kojem će se računala primjenjivati u svim područjima te da treba pripremiti ljude za takva znanja i vještine. Studiji, u tim prvim godinama i dalje ostaju kao dopunski studiji zasebnih katedri uje­dinjenih sada u Odsjek kao organizacijsku jedinicu. Godine 1984. osnivanjem katedri za arhivistiku i muzeologiju postaje to Odsjek za informacijske zna­nosti. Tako se ostvaruje ideja profesora Lászla za uspostavom područja informacijskih znanosti i jedinstvenoga studija. Akademske godine 1986./1987. po prvi puta su se mogli upisati studenti na četverogodišnji studij informacijskih zna­nosti koji je imao smjerove: arhivistika, bibliotekarstvo, muzeologija i opća in­formatologija.

Razvoj Odsjeka profesor László, nakon uspostave, usmjerava na okupljanje na­stavnika koji bi sudjelovali u izvođenju nastave. Po uzoru na američke pro­grame, na studiju se okupljaju nastavnici različitih područja koja sadržajima po­dupiru novo područje. Ponuđeni su predmeti studija bili iz računarskih sustava, numeričkih postupaka, umjetne inteligencije, strojne obrade jezika, operacijske analize, numeričke matematike, statističkih metoda, računa vjerojatnosti i alge­barske logike. Treća i četvrta godina bili su predmeti smjerova bibliotekarstva, arhivistike, muzeologije i opće informatologije. Prvi program takvog novog če­tverogodišnjeg studija počinje 1986./87. godine.

Četverogodišnji studij informacijskih znanosti sada je moguće upisati od prve godine, kao studij informatologije, koji čini zajedničku jezgru prvih dviju godina, i treće i četvrte godine kao smjerova studija informacijskih znanosti (ar­hivistika, bibliotekarstvo, muzeologija i opća informatologija).

Financijski teška vremena usporavala su otvaranje novih radnih mjesta. Po­četna nastava odvijala se uz pomoć profesora koji su u okviru drugih studija filozofskog fakulteta obrađivali teme koje su se uklapale u kurikul studija infor­macijskih znanosti. Za discipline koje fakultet nije imao, najprije su došli, kao vanjski suradnici, profesori s elektrotehnike, matematike, referalnog centra te vanjski suradnici iz institucija kao što su knjižnice, arhivi i muzeji. Studij je započeo samo s jednim profesorom stalno zaposlenim na Odsjeku, tri asistenta i vanjskim suradnicima.

Danas Odsjek ima osam katedri:

Odsjek trenutno ima 34 zapo­slena, prediplomski studij, diplomski studij i trogodišnji doktorski studij.

Pročelnici Odsjeka nakon profesora Lászla bili su:

[1] Poslijediplomski studij bio je osnovan kao Sveučilišni interdisciplinarni poslijediplomski studij bibliotekarstva, dokumentacije i informatike 1961./62.

[2] Godine 1976. osniva se katedra za bibliotekarstvo koju prvo službeno vodi prof. dr. sc. Gajo Peleš, a zatim dr. sc. Ljerka Markić-Čučuković.

[3] Godine 1978. osniva se Katedra za društveno-humanističku informatiku koju vodi prof. dr. sc. Bulcsú László.

[4] Sveučilište u Zagrebu. Filozofski fakultet. Odsjek za informacijske znanosti URL (9.3.2015.).

Osnivanjem Odsjeka 1981. godine, spajanjem dviju katedri (Katedre za bib­lio­tekarstvo čiji je predstojnik profesorica dr. sc. Ljerka Markić-Čučuković i Kate­dre za informatologiju čiji je predstojnik profesor dr. sc. Bulcsú László) po­činje zajednički studij informacijskih znanosti. Jasno je da su svojim jakim inte­lek­tu­alnim potencijalom dvoje prvih predstojnika ostavili svoj osobni pečat i utje­cali na oblikovanje studija. Oboje su imali iskustvo studija i boravka izvan zem­lje, pratili su oblikovanje studija vani i vraćali se s idejama koje su ugrađivali u pro­gram studija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Vidljivo je to i iz silabusa pro­grama iz 1981. godine koji anticipiraju model obrazovanja kakav je bio na sveu­čilištima na kojima su boravili. Doktorica Markić-Čučuković boravi u Eu­ropi i SAD-u gdje se susrela s programima bibliotekarskih škola i smatrala je da na studiju trebaju raditi nastavnici koji su i praktičari, tako onda silabusi po­je­dinih predmeta oslikavaju potrebna znanja i vještine za rad kroz predavanja i vježbe koje se obavljaju u najboljim knjižnicama. Ponuđeni su predmeti iz bibli­otečnog poslovanja, katalogizacije, klasifikacije, bibliografije, povijesti knjižnica i knjige, predmeti vezani za poslovanje pojedinih vrsta knjižnica kao što su spe­cijalne knjižnice, sveučilišne knjižnice, školske i narodne knjižnice i infor­macij­ska slu­žba. U programu je posebno istaknuta praksa koju studenti trebaju oba­viti u ne­koj od knjižnica. Profesor je László već za svoga boravka na Sveučilištu u Chi­cagu, gdje se nudio jednogodišnji studij informacijskih znanosti (uz mo­gući doktorat ako se ispune opći uvjeti), shvatio da se u tehnološki razvi­jenome svi­jetu već šezdesetih godina 20. stoljeća pojavljuje studij informacijskih zna­nosti. Tako na Katedri za informatologiju u tom prvom programu vidimo pred­mete koje je profesor László vidio na studiju u Chicagu i smatrao je da ih treba imati i studij u Zagrebu. Ponuđeni su predmeti iz računarskih sustava, nume­ričkih po­stupaka, umjetne inteligencije, strojne obrade jezika, operacijske anali­ze, nume­ričke ma­tematike, statističkih metoda, računa vjerojatnosti i algebarske logike.

Na mnogim fakultetima u Zagrebu tih godina (1981.-1984.) pojedini su profe­sori već usmjeravali djelatnost u pojedinim predmetima prema računalnoj obradi. Bili su to Ekonomski fakultet, Elektrotehnički fakultet, Filozofski fakul­tet, Fa­kultet za fizičku kulturu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Referalni centar Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišni računski centar. Uviđajući da je potre­bno or­ganizirano četverogodišnje obrazovanje, na Filozofskom fakultetu kreću ra­sprave o osnivanju odsjeka koji bi okupio studije disciplina.

Anketa koja je napravljena pokazala je da Filozofski fakultet već raspolaže s najvećim brojem predmeta infor­macijskoga sadržaja. Tu je bila filozofija (s for­malnom logikom), fonetika (s teorijom informacije), komparativna književnost (s knjižničarstvom), lingvistika (s matematičkom lingvistikom), pedagogija (s programiranim učenjem), povijest (s arhivistikom), povijest umjetnosti (s mu­zeologijom), psihologija (sa statistikom) te sociologija (s metodama istra­ži­va­nja).

Kako je već postojao studj dviju disciplina, uz te dvije discipline (bibliotekar­stvo, informatologija) na inicijativu prof. Lászla počinje i oblikovanje studija koji će 1984. godine postati studij informatologije sa smjerovima arhivistika, bi­bliotekarstvo, muzeologija i opća informatologija. Studij okuplja najznačajnije profesore – prof. dr. sc. Ivu Maroevića dobiva za organizaciju i uspostavu pro­grama studija muzeologije i prof. dr. sc. Ivana Kampuša kao predstoj­nika kate­dre za arhivistiku. Oni su tada nakon zajedničkog studija prvih dviju godina tre­bali sa svim nastavnicima Odsjeka organizirati nastavu smjerova. Iz arhivskog materijala vidljivo je da Odsjek tada ima Katedru za bibliotekarstvo, Katedru za arhivistiku, Katedru za pismene sustave i Katedru za dokumentali­stiku.

U nastavku donosimo plan studija iz 1984. godine.[1]

Na mnogim fakultetima u Zagrebu tih godina (1981.-1984.) pojedini su profe­sori već usmjeravali djelatnost u pojedinim predmetima prema računalnoj obradi. Bili su to Ekonomski fakultet, Elektrotehnički fakultet, Filozofski fakul­tet, Fa­kultet za fizičku kulturu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Referalni centar Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišni računski centar. Uviđajući da je potre­bno or­ganizirano četverogodišnje obrazovanje, na Filozofskom fakultetu kreću ra­sprave o osnivanju odsjeka koji bi okupio studije disciplina.

Anketa koja je napravljena pokazala je da Filozofski fakultet već raspolaže s najvećim brojem predmeta infor­macijskoga sadržaja. Tu je bila filozofija (s for­malnom logikom), fonetika (s teorijom informacije), komparativna književnost (s knjižničarstvom), lingvistika (s matematičkom lingvistikom), pedagogija (s programiranim učenjem), povijest (s arhivistikom), povijest umjetnosti (s mu­zeologijom), psihologija (sa statistikom) te sociologija (s metodama istra­ži­va­nja).

Kako je već postojao studj dviju disciplina, uz te dvije discipline (bibliotekar­stvo, informatologija) na inicijativu prof. Lászla počinje i oblikovanje studija koji će 1984. godine postati studij informatologije sa smjerovima arhivistika, bi­bliotekarstvo, muzeologija i opća informatologija. Studij okuplja najznačajnije profesore – prof. dr. sc. Ivu Maroevića dobiva za organizaciju i uspostavu pro­grama studija muzeologije i prof. dr. sc. Ivana Kampuša kao predstoj­nika kate­dre za arhivistiku. Oni su tada nakon zajedničkog studija prvih dviju godina tre­bali sa svim nastavnicima Odsjeka organizirati nastavu smjerova. Iz arhivskog materijala vidljivo je da Odsjek tada ima Katedru za bibliotekarstvo, Katedru za arhivistiku, Katedru za pismene sustave i Katedru za dokumentali­stiku.

U nastavku donosimo plan studija iz 1984. godine.[1]

Cijenjeni studenti, tokom studija imate priliku otići na studijsku razmjenu i/ili stručnu praksu na inozemno sveučilište odnosno instituciju. Stjecanje novih iskustava, znanja i vještina u međunarodnom okruženju toplo preporučujemo!

Reguliranje Vaših studentskih obaveza prije, tokom i nakon mobilnosti Vaša je obaveza. U suradnji s dr. sc. Željkom Trbušićem (mail), odsječkim Erasmus koordinatorom, možete planirati svoju mobilnost. 

Sretno!

U nastavku Vam donosimo kratke upute, poveznice na detaljne sadržaje i obrasce te korake potrebne za reguliranje Vaših obaveza u svezi odlaska na mobilnost:

Ako imate status redovitog studenta preddiplomskog studija i imate najmanje ostvarenih 60  ECTS bodova odnosno ako imate status redovitog studenta diplomskog ili poslijediplomskog studija možete ostvariti pravo odlaska na mobilnost putem:

Hodogram aktivnosti u 5 koraka:

1) Pažljivo pročitati natječaj jer nisu u svakom natječaju isti kriteriji! Natječaj se objavljuje na stranicama Sveučilišta i FFZG stranicama pa je potrebno pratiti 

2) Služba za međunarodnu suradnju

3) Odsjek-ci  

4) Poslati ispunjene i odobrene LA na potpis i ovjeru fakultetskom koordinatoru i Službi za međunarodnu suradnju 

5) Studentska služba

Ugovore i obrasce možete pronaći ovdje pod Obrasci (na ovoj poveznici nalaze se i primjeri ispunjenih obrazaca)

OBAVEZNO pažljivo Ii temeljito proučiti sve sadržaje na poveznici.

Pratite mailing listu Student-Svima putem koje ćete dobiti obavijest o natječajima za mobilnost i natječajima za studentsku stručnu praksu.

Proučite upute na poveznici pod ERASMUS+ SMP (STRUČNA PRAKSA).

Za odlazak na studijsku mobilnost i stručnu praksu dodjeljuje se moguća stipendija, u iznosu koji ovisi o lokaciji i troškovima života na odredištu. 

Popis sveučilišta

Međunarodni projekti

Reguliranje Vaših studentskih obaveza prije, tokom i nakon mobilnosti Vaša je obaveza. U suradnji s dr. sc. Željkom Trbušićem (mail), odsječkim Erasmus koordinatorom, možete planirati svoju mobilnost. 

Sretno!

U nastavku Vam donosimo kratke upute, poveznice na detaljne sadržaje i obrasce te korake potrebne za reguliranje Vaših obaveza u svezi odlaska na mobilnost:

Ako imate status redovitog studenta preddiplomskog studija i imate najmanje ostvarenih 60  ECTS bodova odnosno ako imate status redovitog studenta diplomskog ili poslijediplomskog studija možete ostvariti pravo odlaska na mobilnost putem:

Hodogram aktivnosti u 5 koraka:

1) Pažljivo pročitati natječaj jer nisu u svakom natječaju isti kriteriji! Natječaj se objavljuje na stranicama Sveučilišta i FFZG stranicama pa je potrebno pratiti 

2) Služba za međunarodnu suradnju

3) Odsjek-ci  

4) Poslati ispunjene i odobrene LA na potpis i ovjeru fakultetskom koordinatoru i Službi za međunarodnu suradnju 

5) Studentska služba

Ugovore i obrasce možete pronaći ovdje pod Obrasci (na ovoj poveznici nalaze se i primjeri ispunjenih obrazaca)

OBAVEZNO pažljivo Ii temeljito proučiti sve sadržaje na poveznici.

Pratite mailing listu Student-Svima putem koje ćete dobiti obavijest o natječajima za mobilnost i natječajima za studentsku stručnu praksu.

Proučite upute na poveznici pod ERASMUS+ SMP (STRUČNA PRAKSA).

Za odlazak na studijsku mobilnost i stručnu praksu dodjeljuje se moguća stipendija, u iznosu koji ovisi o lokaciji i troškovima života na odredištu. 

Popis sveučilišta

Međunarodni projekti

Sadržaj knjižnice