Pisati o povijesti nekoga Odsjeka znači (ako ta povijest nije zabilježena), pi­sati o sjećanju mnogih koji su u stvaranju te povijesti sudjelovali. Neobično je da je Odsjek koji je u svojim temeljima imao katedru za bibliotekarstvo, (predstoj­nik je bila prof. dr. sc. Ljerka Markić-Čučuković) i katedru za informatologiju (na­ziv joj je dao prof. dr. sc. Bulcsú László koji je bio i predstojnik), nije sačuvao svoju pisanu povijest. Sačuvani su pojedini dokumenti o stvaranju Odsjeka koji su onda da bi se stvorila cjelina slagani kao mozaik i na kraju interpretirani. No, mislili smo da je bolje neke stvari interpretirati sa što manjom pristranošću nego ne zabilježiti i pustiti da izblijede i ti pojedini dokumenti na osnovu kojih se mo­glo nešto reći o povijesnom razvoju Odsjeka.

Iz dokumenta upućivanih fakultetskom vijeću i Sveučilištu vidljivo je da su dugo trajale rasprave o potrebi osnivanja jedinstvenog odsjeka za informacijske znanosti, koji bi imao znanstveno-nastavnu zadaću. U vrijeme prvih rasprava o potrebi takvog odsjeka koji bi bio na Filozofskom fakultetu, na Sveučilištu u Za­grebu postoji organiziran poslijediplomski studij koji je pokrivao discipline in­formacijskih znanosti. 

Za studij disciplina prevladavalo je mišljenje, tada, da se studij disciplina ne treba odvijati na diplomskoj razini te da se za obavljanje poslova u knjižnicama i arhivima mogu dobiti kvalitetni kadrovi kroz praksu te pripremom i polaga­njem stručnih ispita. Informacijska pismenost toga vremena podrazumijevala je razumijevanje i vještine vezane za tehnologiju “papira” i znanja obrade, organi­zacije i pretraživanja vezanih za papirnate kataloge kao alate za pretraživanje. Shvaćanje da se bez računalne pismenosti i rada s računalima više ne može te da je za to potrebno više od stručnog ispita koji je pokrivao praktična znanja, poči­nje školovanje prvih informacijskih stručnjaka na diplomskoj razini.

Na Filozofskom fakultetu osnivaju se Katedra za bibliotekarstvo[2] i Katedra za dru­štveno-humanističku informatiku[3]. Katedra za bibliotekarstvo djeluje pri Od­sjeku za komparativnu književnost, a katedra za društveno-humanističku informatiku pri Odsjeku za lingvistiku. Da sve to skupa nije bilo lako uspostaviti govori i podatak da su katedre dobile ovlasti obrazovanja samo kao dopunski studiji. Dakle, na studij su se upisivali studenti koji su imali dvije godine nekoga studija, a diplomu su mogli dobiti završetkom temeljnog studija. Diploma je gla­sila na temeljnu struku, a uz to se vezao naziv dopunskog studija.

Godine 1981. dolazi do spajanja dviju katedri koje će kasnije činiti jezgru stu­dija informacijskih znanosti. Profesor László postaje pročelnik najmlađeg od­sjeka na fakultetu. Već je u svojim prvim posjetima Sveučilištu u Chicagu profe­sor László naslućivao da sazrijeva vrijeme u kojem će se računala primjenjivati u svim područjima te da treba pripremiti ljude za takva znanja i vještine. Studiji, u tim prvim godinama i dalje ostaju kao dopunski studiji zasebnih katedri uje­dinjenih sada u Odsjek kao organizacijsku jedinicu. Godine 1984. osnivanjem katedri za arhivistiku i muzeologiju postaje to Odsjek za informacijske zna­nosti. Tako se ostvaruje ideja profesora Lászla za uspostavom područja informacijskih znanosti i jedinstvenoga studija. Akademske godine 1986./1987. po prvi puta su se mogli upisati studenti na četverogodišnji studij informacijskih zna­nosti koji je imao smjerove: arhivistika, bibliotekarstvo, muzeologija i opća in­formatologija.

Razvoj Odsjeka profesor László, nakon uspostave, usmjerava na okupljanje na­stavnika koji bi sudjelovali u izvođenju nastave. Po uzoru na američke pro­grame, na studiju se okupljaju nastavnici različitih područja koja sadržajima po­dupiru novo područje. Ponuđeni su predmeti studija bili iz računarskih sustava, numeričkih postupaka, umjetne inteligencije, strojne obrade jezika, operacijske analize, numeričke matematike, statističkih metoda, računa vjerojatnosti i alge­barske logike. Treća i četvrta godina bili su predmeti smjerova bibliotekarstva, arhivistike, muzeologije i opće informatologije. Prvi program takvog novog če­tverogodišnjeg studija počinje 1986./87. godine.

Četverogodišnji studij informacijskih znanosti sada je moguće upisati od prve godine, kao studij informatologije, koji čini zajedničku jezgru prvih dviju godina, i treće i četvrte godine kao smjerova studija informacijskih znanosti (ar­hivistika, bibliotekarstvo, muzeologija i opća informatologija).

Financijski teška vremena usporavala su otvaranje novih radnih mjesta. Po­četna nastava odvijala se uz pomoć profesora koji su u okviru drugih studija filozofskog fakulteta obrađivali teme koje su se uklapale u kurikul studija infor­macijskih znanosti. Za discipline koje fakultet nije imao, najprije su došli, kao vanjski suradnici, profesori s elektrotehnike, matematike, referalnog centra te vanjski suradnici iz institucija kao što su knjižnice, arhivi i muzeji. Studij je započeo samo s jednim profesorom stalno zaposlenim na Odsjeku, tri asistenta i vanjskim suradnicima.

Danas Odsjek ima osam katedri:

Odsjek trenutno ima 34 zapo­slena, prediplomski studij, diplomski studij i trogodišnji doktorski studij.

Pročelnici Odsjeka nakon profesora Lászla bili su:

[1] Poslijediplomski studij bio je osnovan kao Sveučilišni interdisciplinarni poslijediplomski studij bibliotekarstva, dokumentacije i informatike 1961./62.

[2] Godine 1976. osniva se katedra za bibliotekarstvo koju prvo službeno vodi prof. dr. sc. Gajo Peleš, a zatim dr. sc. Ljerka Markić-Čučuković.

[3] Godine 1978. osniva se Katedra za društveno-humanističku informatiku koju vodi prof. dr. sc. Bulcsú László.

[4] Sveučilište u Zagrebu. Filozofski fakultet. Odsjek za informacijske znanosti URL (9.3.2015.).

Osnivanjem Odsjeka 1981. godine, spajanjem dviju katedri (Katedre za bib­lio­tekarstvo čiji je predstojnik profesorica dr. sc. Ljerka Markić-Čučuković i Kate­dre za informatologiju čiji je predstojnik profesor dr. sc. Bulcsú László) po­činje zajednički studij informacijskih znanosti. Jasno je da su svojim jakim inte­lek­tu­alnim potencijalom dvoje prvih predstojnika ostavili svoj osobni pečat i utje­cali na oblikovanje studija. Oboje su imali iskustvo studija i boravka izvan zem­lje, pratili su oblikovanje studija vani i vraćali se s idejama koje su ugrađivali u pro­gram studija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Vidljivo je to i iz silabusa pro­grama iz 1981. godine koji anticipiraju model obrazovanja kakav je bio na sveu­čilištima na kojima su boravili. Doktorica Markić-Čučuković boravi u Eu­ropi i SAD-u gdje se susrela s programima bibliotekarskih škola i smatrala je da na studiju trebaju raditi nastavnici koji su i praktičari, tako onda silabusi po­je­dinih predmeta oslikavaju potrebna znanja i vještine za rad kroz predavanja i vježbe koje se obavljaju u najboljim knjižnicama. Ponuđeni su predmeti iz bibli­otečnog poslovanja, katalogizacije, klasifikacije, bibliografije, povijesti knjižnica i knjige, predmeti vezani za poslovanje pojedinih vrsta knjižnica kao što su spe­cijalne knjižnice, sveučilišne knjižnice, školske i narodne knjižnice i infor­macij­ska slu­žba. U programu je posebno istaknuta praksa koju studenti trebaju oba­viti u ne­koj od knjižnica. Profesor je László već za svoga boravka na Sveučilištu u Chi­cagu, gdje se nudio jednogodišnji studij informacijskih znanosti (uz mo­gući doktorat ako se ispune opći uvjeti), shvatio da se u tehnološki razvi­jenome svi­jetu već šezdesetih godina 20. stoljeća pojavljuje studij informacijskih zna­nosti. Tako na Katedri za informatologiju u tom prvom programu vidimo pred­mete koje je profesor László vidio na studiju u Chicagu i smatrao je da ih treba imati i studij u Zagrebu. Ponuđeni su predmeti iz računarskih sustava, nume­ričkih po­stupaka, umjetne inteligencije, strojne obrade jezika, operacijske anali­ze, nume­ričke ma­tematike, statističkih metoda, računa vjerojatnosti i algebarske logike.

Na mnogim fakultetima u Zagrebu tih godina (1981.-1984.) pojedini su profe­sori već usmjeravali djelatnost u pojedinim predmetima prema računalnoj obradi. Bili su to Ekonomski fakultet, Elektrotehnički fakultet, Filozofski fakul­tet, Fa­kultet za fizičku kulturu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Referalni centar Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišni računski centar. Uviđajući da je potre­bno or­ganizirano četverogodišnje obrazovanje, na Filozofskom fakultetu kreću ra­sprave o osnivanju odsjeka koji bi okupio studije disciplina.

Anketa koja je napravljena pokazala je da Filozofski fakultet već raspolaže s najvećim brojem predmeta infor­macijskoga sadržaja. Tu je bila filozofija (s for­malnom logikom), fonetika (s teorijom informacije), komparativna književnost (s knjižničarstvom), lingvistika (s matematičkom lingvistikom), pedagogija (s programiranim učenjem), povijest (s arhivistikom), povijest umjetnosti (s mu­zeologijom), psihologija (sa statistikom) te sociologija (s metodama istra­ži­va­nja).

Kako je već postojao studj dviju disciplina, uz te dvije discipline (bibliotekar­stvo, informatologija) na inicijativu prof. Lászla počinje i oblikovanje studija koji će 1984. godine postati studij informatologije sa smjerovima arhivistika, bi­bliotekarstvo, muzeologija i opća informatologija. Studij okuplja najznačajnije profesore – prof. dr. sc. Ivu Maroevića dobiva za organizaciju i uspostavu pro­grama studija muzeologije i prof. dr. sc. Ivana Kampuša kao predstoj­nika kate­dre za arhivistiku. Oni su tada nakon zajedničkog studija prvih dviju godina tre­bali sa svim nastavnicima Odsjeka organizirati nastavu smjerova. Iz arhivskog materijala vidljivo je da Odsjek tada ima Katedru za bibliotekarstvo, Katedru za arhivistiku, Katedru za pismene sustave i Katedru za dokumentali­stiku.

U nastavku donosimo plan studija iz 1984. godine.[1]

Cijenjeni studenti, tokom studija imate priliku otići na studijsku razmjenu i/ili stručnu praksu na inozemno sveučilište odnosno instituciju. Stjecanje novih iskustava, znanja i vještina u međunarodnom okruženju toplo preporučujemo!

Reguliranje Vaših studentskih obaveza prije, tokom i nakon mobilnosti Vaša je obaveza. U suradnji s dr. sc. Željkom Trbušićem (mail), odsječkim Erasmus koordinatorom, možete planirati svoju mobilnost. 

Sretno!

U nastavku Vam donosimo kratke upute, poveznice na detaljne sadržaje i obrasce te korake potrebne za reguliranje Vaših obaveza u svezi odlaska na mobilnost:

Ako imate status redovitog studenta preddiplomskog studija i imate najmanje ostvarenih 60  ECTS bodova odnosno ako imate status redovitog studenta diplomskog ili poslijediplomskog studija možete ostvariti pravo odlaska na mobilnost putem:

Hodogram aktivnosti u 5 koraka:

1) Pažljivo pročitati natječaj jer nisu u svakom natječaju isti kriteriji! Natječaj se objavljuje na stranicama Sveučilišta i FFZG stranicama pa je potrebno pratiti 

2) Služba za međunarodnu suradnju

3) Odsjek-ci  

4) Poslati ispunjene i odobrene LA na potpis i ovjeru fakultetskom koordinatoru i Službi za međunarodnu suradnju 

5) Studentska služba

Ugovore i obrasce možete pronaći ovdje pod Obrasci (na ovoj poveznici nalaze se i primjeri ispunjenih obrazaca)

OBAVEZNO pažljivo Ii temeljito proučiti sve sadržaje na poveznici.

Pratite mailing listu Student-Svima putem koje ćete dobiti obavijest o natječajima za mobilnost i natječajima za studentsku stručnu praksu.

Proučite upute na poveznici pod ERASMUS+ SMP (STRUČNA PRAKSA).

Za odlazak na studijsku mobilnost i stručnu praksu dodjeljuje se moguća stipendija, u iznosu koji ovisi o lokaciji i troškovima života na odredištu. 

Popis sveučilišta

Međunarodni projekti

Na ovoj stranici možete pronaći sadržaje koji će vam biti od koristi u studiranju i u drugim postupcima povezanim s Odsjekom za informacijske i komunikacijske znanosti: 

Izbori u zvanja:

Seminarski, diplomski radovi, citiranje:

Ostalo:

Povijest razvoja Knjižnice Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti i njena integracija u zbirku za informaicjske znanosti.

Knjižnica Odsjeka za informacijske znanosti zasnovana je na fondu Katedre za bibliotekarstvo, koji je od osnutka (ak. god. 1976./1977.) bio sastavni, ali zasebni dio fonda Knjižnice Odsjeka za komparativnu književnost, te na fondu Katedre za društveno-humanističku informatiku koji je bio dio fonda Knjižnice Odsjeka za opću lingvistiku i orijentalne studije.

Godine 1981. navedene katedre organiziraju se u samostalan Odsjek za bibliotekarstvo i društveno-humanističku informatiku, a 1984. odsjek je preimenovan u Odsjek za informacijske znanosti s novim katedrama za muzeologiju, arhivistiku i dokumentalistiku. Odsjek je dobio prostor za knjižnicu tek u akademskoj godini 1992./1993. kada se u njega i sele fondovi Katedre za bibliotekarstvo i Katedre za informatiku jer fondovi drugih katedri dotada nisu ni postojali. Fond se tada sastojao od 2.800 svezaka monografskih publikacija, 169 naslova periodičkih publikacija (36 domaćih) – od toga 66 tekućih naslova (22 domaća). Građa je bila smještena prema UDK klasifikaciji, a za knjige nabavljene do 1987. postojao je abecedni i stručni katalog na listićima.

Preseljenjem u svoj prostor započelo se s izradom računalnih zapisa o građi pomoću UNESCO-vog softvera CDS/ISIS u kojem su aplikaciju za katalogizaciju razvile profesorica na Odsjeku za informacijske znanosti dr. sc. Aleksandra Horvat i Marija László. No, sustavna informatizacija poslovanja svih knjižnica Filozofskog fakulteta počela je 2001. godine unutar projekta Sustav znanstvenih informacija (SZI) financiranog od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (tada Ministarstvo znanosti i tehnologije) kada se osim intenzivne izrade računalnih zapisa o građi izrađuje i jedinstveni knjižnični katalog na webu.

Godine 2005. počinje izgradnja nove zgrade Knjižnice Filozofskog fakulteta na sedam etaža (uz instalacijsku) ukupne bruto površine od 8.792 m2 koja je završena i svečano otvorena 11. ožujka 2009. godine. U nju se sele fondovi 22 dotadašnje knjižnice odsjeka i zbirki katedri te središnje čitaonice. U trenutku preseljenja cjelokupni fond Knjižnice Odsjeka za informacijske znanosti od 5.000 svezaka monografske građe te 1.600 svezaka časopisa bio je računalno obrađen.

Prije preseljenja implementiran je novi integrirani (slobodni) softver za knjižnično poslovanje Koha u koji su migrirani zapisi svih knjižnica i koji je omogućio ne samo računalnu obradu građe, već i automatizaciju svih vidova poslovanja (nabava, posudba) te povezivanje s drugim softverskim sustavima u novoj knjižnici. Nadalje, građa za otvoreni pristup resignirana je po jedinstvenom sustavu signiranja koju su osmislili knjižničari Filozofskog fakulteta, objedinjen je fond periodike (preko 3.000 tiskanih naslova domaćih i stranih časopisa, od toga 600 tekućih) koji je također resigniran po sustavu numerus currens – dio je smješten u spremište, a dio tekućih časopisa u zajedničku čitaonicu časopisa. U spremištu je smješten i manje aktivan dio knjižničnih fondova odsječkih zbirki koji je također resigniran po sustavu numerus currens. U otvorenom pristupu zbirke su zadržale svoju cjelovitost, a po katovima su smještene po načelu srodnosti na šest etaža na kojima se nalaze i čitaonice s preko 700 sjedećih mjesta koja su sva opremljena priključcima za struju i internet; 130 mjesta opremljeno je i računalima. U cijeloj se knjižnici može koristiti i bežični internet.

Zbirka za informacijske znanosti danas broji preko 7.000 svezaka mono-grafske građe, a osim zbirki tiskanih domaćih i stranih časopisa, korisnici imaju pristup i bazama elektroničkih časopisa ScienceDirect, EBSCO i PsycARTICLES, Emerald, Muse, Jstor i Cambridge.

v.d. Voditeljice Knjižnice Filozofskog fakulteta u ZagrebuVoditeljica Zbirke za informacijske znanostiIrena Kranjec (od 2002.).

Ranije voditeljice: Nedeljka Paro (1992.-2000.), Mihaela Banek Zorica (2000.-2001.), Martina Dragija Ivanović (2001.-2002.)

Više pročitajte ovdje.

U okviru plana i programa studija na Odsjeku za informacijske i komunika­cijske znanosti pred­viđena je terenska nastava na svim smjerovima, svake go­dine. Terenska na­stava izvodi se u okviru pojedinih predmeta, ovisno o godini i usmjerenju, u mjestu i izvan mjesta studija. Terenska nastava dogovara se za svaku akademsku godinu s voditeljima pojedinih smjerova i suradnicima izvan institucije.

Studentske se sposobnosti tako kroz terensku nastavu mogu modificirati dje­lotvornijim poučavanjem. Učenje je puno djelotvornije unutar konteksta. Su­ra­dničko obrazovanje i radno iskustvo odraz je ove koncepcije terenske nastave. Osim konvencionalnih temeljnih sposobnosti postoje nove temeljne sposob­nosti primjerene za svijet u promjeni.

Kroz terensku nastavu ostvaruju se sljedeća četiri skupa temeljnih sposobnosti:

Ovako se temeljne sposobnosti ojačavaju načinom na koji se uče nove stvari, poboljšava sistem kojim se student priprema za različite tipove radnih mjesta kako bi sutra mogao konkurirati na globalnom tržištu rada. Tako se ostvaruje popis potrebnih akademskih sposobnosti i ciljeva izobrazbe, tj., temeljnih kon­vencionalnih znanja, sposobnosti i umijeća, te se omogućuje spo­sobnost za adaptaciju i razvoj.

Terenska nastava usklađena je s promijenjenim potrebama u zapošljavanju. 0no što smatramo posebno važnim u ovoj novoj paradigmi jest njezina kompa­tibilnost s potrebama pojedinaca da se razvijaju u kompetentne stručnjake koji će svoje kompetencije znati cjeloživotno održavati.

Kroz terensku nastavu pojedini predmetni nastavnici, sukladno programu, po­učavaju i ostvaruju koherentnost nastavnog plana s programima koji čine nova temeljna znanja za 21. stoljeće. Kroz terensku nastavu predmetni nastav­nici služe se raznovrsnim strategijama poučavanja i tako spajaju novi model učenja s temeljnim sposobnostima za pojedina područja informacijskih znanosti i djelatnosti.

U svim programima (smjerova) Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti stoji oba­vezna terenska praktična nastava, vježbe i projekti koje stu­denti moraju obaviti istražujući na građi izvan Zagreba.

Studenti u okviru terenske nastave svake godine rade i istražuju u knjižnici, ar­hivu i muzeju u skladu s programom.