Ana Barbarić

Ana Barbarić (matični broj znanstvenika: 226826) rođena je u Splitu. U rodnom je gradu završila osnovnu i srednju školu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je na studiju sociologije i dodiplomskom studiju bibliotekarstva 1996. Nakon diplome radila je kao školski knjižničar u Osnovnoj školi Jordanovac te kao dječji informator u Knjižnicama grada Zagreba – Knjižnica Voltino. Poslijediplomski studij informacijskih znanosti – smjer bibliotekarstvo završila je 2002. obranom magistarskog znanstvenog rada naslova Javno dostupni knjižnični računalni katalozi – nastanak i razvitak. U ožujku 2009. obranila je doktorski rad naslova Zadaci suvremenoga knjižničnog kataloga. Od rujna 1998. zaposlena je na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje izvodi nastavu iz više kolegija na preddiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju. U razdoblju od 1998. do 2010. prošla je sva suradnička zvanja od mlađeg asistenta preko asistenta do višeg asistenta. U svibnju 2010. izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje docenta, a u srpnju 2015. u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora. U ožujku 2020. izabrana je u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika, a u svibnju 2021. u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora. U lipnju 2010. imenovana je predstojnicom Katedre za bibliotekarstvo. Područja od posebnog znanstvenog i stručnog interesa Ane Barbarić su bibliografska organizacija, inkluzivne knjižnične usluge i hrvatski iseljenički tisak. Redovito izlaže na domaćim i međunarodnim skupovima te objavljuje radove u domaćim i stranim publikacijama. Od 2008. do 2013. bila je suradnica na znanstvenom projektu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Tradicionalno i elektroničko nakladništvo u Zagrebu. Bila je članica projektnog tima jednogodišnjeg projekta Cjeloživotno učenje knjižničara: ishodi učenja i fleksibilnost Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Knjižnica grada Zagreba i Hrvatskoga knjižničarskog društva (2008.). U sklopu Intenzivnog programa (IP) Erasmus bila je koordinatorica u ime Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Akademske ljetne škole Library, Information and Cultural Management koja se u rujnu 2011. održala u Sofiji, u rujnu 2012. u Zagrebu te u rujnu 2013. u Ankari. Od 2018. surađuje na projektu HIT - Hrvatski iseljenički tisak. U Centru za stalno stručno usavršavanje knjižničara u RH (CSSU), od osnutka centra 2002. do 2020., vodila je radionice Katalogizacija omeđenih publikacija i nizova publikacija (2002. – 2010.), Osnovna načela online knjižničnih kataloga (2002. – 2013.) i Suvremena teorijska ishodišta bibliografske organizacije (2014. – 2020.). Od 2012. do 2020. u ime Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, bila je članica Programskog odbora CSSU-a. Od rujna 2002. do rujna 2004. bila je stručna tajnica Hrvatskoga knjižničarskog društva (HKD) te glavna urednica Novosti HKD-a. Od listopada 2008. do rujna 2012. bila je glavna urednica niza Povremena izdanja HKD-a, a od prosinca 2010. do rujna 2012. i glavna urednica niza Elektronička izdanja HKD-a. U tom je razdoblju pod njenim uredničkim vodstvom u spomenutim nizovima objavljeno četrnaest publikacija s hrvatskim prijevodima različitih IFLA-inih smjernica, standarda, priručnika i studija. Bila je članica je Komisije za katalogizaciju HKD-a od 1998. do 2020. Dobitnica je HKD-ove Nagrade “Eva Verona”. Od 2019. do 2020. ponovo je vodila niz Povremena izdanja HKD-a te obnašala dužnost predsjednice Odbora za nakladničku djelatnost HKD-a. U tome je razdoblju u nizu Povremena izdanja HKD-a objavljen prijevod IFLA-inog konceptualnog modela. Također je, u nizu Posebna izdanja HKD-a, objavljena spomenica povodom 80. obljetnice Društva koju je uredila. Na 47. izbornoj skupštini HKD-a održanoj 2022. dobila je Kukuljevićevu povelju, najistaknutiju stručnu nagradu koju Hrvatsko knjižničarsko društvo dodjeljuje svojim članovima za dugogodišnji rad i značajne rezultate na unapređenju knjižničarske djelatnosti. Od kolovoza 2005. do kolovoza 2013. bila je članica Stalnog odbora IFLA-ine (Međunarodni savez knjižničarskih društava i ustanova) Sekcije za katalogizaciju, a od kolovoza 2009. do kolovoza 2011. bila je stručna tajnica navedene sekcije. Od studenoga 2012. do studenoga 2016. bila je članica Upravnog vijeća Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u ime Ministarstva kulture. Od ožujka 2017. do ožujka 2023. bila je članica Hrvatskoga knjižničnog vijeća (Ministarstvo kulture i medija) kao predstavnica Rektorskog zbora Republike Hrvatske. Od 2013. predsjednica je Zakladnog odbora Zaklade Dr. Ljerka Markić Čučuković.

Znanstveni interes Ane Barbarić (matični broj znanstvenika 226826) usmjeren je prema strojno čitljivom katalogiziranju, razvoju i osobinama OPAC-a i WebPAC-a te razvoju i primjeni konceptualnih modela u području bibliografske organizacije. To je vidljivo iz odabira tema njezinog magistarskog i doktorskog rada, kao i iz većine njezinih radova. Istražuje i korisnike i načine korištenja narodnih knjižnica, uključujući inkluzivne knjižnične usluge. Ana Barbarić bila je suradnica na znanstvenim projektima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa „Tezaurus knjižničarskog nazivlja“ (voditeljica projekta prof. dr. sc. Aleksandra Horvat), „Hibridna knjižnica i pristup znanstvenim informacijama“ (voditeljica projekta prof. dr. sc. Aleksandra Horvat) i „Tradicionalno i elektroničko nakladništvo u Zagrebu“ (voditeljica projekta prof. dr. sc. Daniela Živković). Bila je članica projektnog tima jednogodišnjeg projekta „Cjeloživotno učenje knjižničara: ishodi učenja i fleksibilnost“ Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Knjižnica grada Zagreba i Hrvatskog knjižničarskog društva (http://www.nsk.hr/cuk/index.htm). Projekt je odobren 2008. godine na natječaju „Reforma visokog školstva temeljem ishoda učenja“ Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske. Od 2015. do 2016. godine surađivala je na projektu „Usklađivanje studijskih programa iz područja društvenih i humanističkih znanosti s potrebama tržišta rada“ Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Projekt je bio sufinanciran iz Europskog socijalnog fonda unutar Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali putem natječaja „Unapređivanje kvalitete u visokom obrazovanju uz primjenu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira“, koji je provelo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Od 2015. do 2016. godine surađivala je i na projektu ESF „Razvoj modernih studijskih programa za izobrazbu nastavnika informatike, tehnike, biologije, kemije, fizike i matematike na temeljima razvoja Hrvatskog kvalifikacijskog okvira“. Bila je suradnica na projektu „Nakladnička djelatnost Hrvata u iseljeništvu: Australija i Novi Zeland“ koji je bio sufinanciran sredstvima za namjensko financiranje znanstvene i umjetničke djelatnosti Sveučilišta u Zagrebu 2018. Suradnica je i na projektu „Nakladništvo knjiga Hrvata u Australiji: utjecaj nakladničkih modela i bibliografskih podataka na vidljivost i dostupnost publikacija“ koji je bio sufinanciran sredstvima za financiranje temeljne znanstvene djelatnosti u 2019. godini dodijeljenih Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 2017. do 2018. Bila je suradnica na stručnom projektu „Projekta uspostave sustava za jedinstveno elektroničko prikupljanje, obradu i prikaz statističkih podataka u knjižnicama (primjene standarda ISO 2789 i 11620)“ Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Ana Barbarić bila je članica programskih i organizacijskih odbora 34. skupštine Hrvatskoga knjižničarskog društva (rujan 2004.) i Međunarodnog skupa u čast 100-te godišnjice rođenja Eve Verona (studeni 2005.). Bila je članica programskog odbora 9. i 10. savjetovanja za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (2013. i 2015.). Bila je članica programskog odbora stručnog skupa Knjižnice u procjepu u više navrata (2012., 2014., 2016. i 2018.). Bila je članica je programskog i organizacijskog odbora međunarodne konferencije IFLA CPDWL Satellite Meeting 2019, Zagreb, 20-21. kolovoz 2019. Redovita je recenzentica u časopisu Vjesnik bibliotekara Hrvatske te u zbornicima radova seminara Arhivi, knjižnice, muzeji, Dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica i konferencije INFuture. Recenzirala je i radove u časopisima Journal of Information and Organizational Sciences (JIOS), Knjižnica: revija za področje bibliotekarstva in informacijske znanosti, Kroatologija, Libellarium, Studia ethnologica Croatica i Vjesnik istarskog arhiva. Recenzirala je i tri znanstvene monografije („Otvorenost u znanosti i visokom obrazovanju“, Švenda Radeljak, Ksenija: „Obrazovanje i status knjižničara u Hrvatskoj do uvođenja studija bibliotekarstva“ i „ Mirna Willer: Festschrift”). Recenzirala je (kao cjelinu) sedam zbornika radova s različitih hrvatskih znanstvenih i stručnih skupova od kojih su neki bili uz međunarodno sudjelovanje (dva zbornika radova s znanstvenog i stručnog okruglog stola o slobodnom pristupu informacijama, četiri zbornika radova sa stručnog skupa o knjižnicama u procjepu, zbornik radova savjetovanja za narodne knjižnice u RH, zbornik radova stručnog skupa o bibliobusnoj službi). Recenzentica je studijskog programa dvopredmetnog diplomskog studija nakladništva Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Na poziv Nacionalne agencije Republike Slovenije za kakovost v visokem šolstvu u 2016., bila je (inozemna) članica skupine za prvu akreditaciju dvodisciplinarnog sveučilišnog studijskog programa „Bibilotekarstvo in informatika“ Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani.