Preskoči na glavni sadržaj

Uvod u turkologiju II

ISVU: 265765•3 ECTS•Zimski i ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Katedra za turkologiju
Satnica
  • Predavanja: 15 sati
  • Seminar: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Stjecanje općih znanja o starim i suvremenim turkijskim narodima, kulturama i jezicima. Dobivena znanja uvode studente u turski i turkijski kulturnopovijesni kontekst i podloga su daljnjem obrazovanju u području turkologije.

Sadržaj

  1. O granama (grupama) turkijskih naroda i jezika. Osvrt na altajsku hipotezu.
  2. Stari turkijski narodi i jezici: Huni i Avari, Prvi i Drugi Kaganat.
  3. Stari turkijski narodi i jezici: Ujguri
  4. Stari turkijski narodi i jezici: Karahanidi i Hazari, Bulgari
  5. Utjecaj na stari turkijski svijet i početak formiranja suvremenih turkijskih naroda: Mongoli
  6. Manji stari turkijski narodi: Uzi, Pečenezi, Kumani
  7. Jezične probe
  8. Rekapitulacija, rasprave i doprinosi
  9. Suvremeni turkijski narodi i jezici: pregled geografsko-politički bitnih pojmova
  10. Suvremeni turkijski narodi i jezici: Turkijski narodi u SSSR-u. Povijest rusko-turkijskih kontakata
  11. Kipčaci: Kazasi, Kirgizi, Tatari
  12. Kipčaci: Karakalpaci, Karačaj-Balkari. Osvrt na Kavkaz
  13. Karluci: Uzbeci i Ujguri
  14. Rekapitulacija, rasprave i doprinosi
  15. Zajednički jezik i pismo: je li ostvarivo? Pripreme za ispit.

Ishodi učenja

  1. Klasificirati i opisati glavna obilježja starih i suvremenih turkijskih naroda.
  2. Klasificirati stare i suvremene turkijske jezike i nabrojati najvažnije jezične spomenike starih turkijskih naroda.
  3. Povezati migracije i geografsku rasprostranjenost turkijskih naroda s njihovim povijesnim razvojem.
  4. Objasniti odnos suvremenih Turaka i turskog jezika prema ostalim turkijskim narodima i jezicima.
  5. Opisati povijest turkoloških studija i navesti njihova glavna postignuća i istraživačke perspektive.

Metode podučavanja

Frontalna predavanja uz korištenje multimedijalnih sadržaja i rasprave na satu. Studenti se potiču da aktivno sudjeluju u nastavi (redovno čitanje nastavnih materijala, učestvovanje u diskusiji, kraće prezentacije, i sl.). Svaki je student obavezan napisati seminarski esej i održati kraće izlaganje (10 minuta) na temu koju odabere u dogovoru s nastavnikom.

Metode ocjenjivanja

Zaključna ocjena donosi se na temelju prisustva i sudjelovanja u nastavi (10%), seminarskog eseja i usmene prezentacije (30%) te završnog pismenog ispita (60%).

Obavezna literatura

  1. Menges, Karl H. (1995), The Turkic Languages and Peoples: An Introduction to Turkic Studies, 2nd revised edition. Wiesbaden: Harrassowitz.
  2. Róna-Tas, A. (1991.), An Introduction to Turkology, Szeged.