Preskoči na glavni sadržaj

Jadranski otoci u srednjem vijeku

ISVU: 265814•3 ECTS•Zimski i ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za arheologiju
Satnica
  • Predavanja: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Upoznati značenje istočnojadranskih otoka u srednjem vijeku putem izlaganja posebno istaknutih tema vezanih uz pojedine otoke i otočne skupine. S aspekta spomeničke baštine vidljive su razlike u većoj ili manjoj zastupljenosti određenih tipova spomenika i arheološke građe. To je povezano s položajem otoka u odnosu na obalni prostor i objašnjava se uzajamnim vezama između otoka i obalnih središta, što osobito dolazi do izražaja u pogledu razvoja srednjovjekovne arhitekture i skulpture.

Sadržaj

  1. Uvod: jadranski otoci u srednjem vijeku.
  2. Ranosrednjovjekovna arhitektura na kvarnerskim otocima.
  3. Ranosrednjovjekovna skulptura na kvarnerskim otocima.
  4. Otočni gradovi i ruralni teritorij.
  5. Zadar i zadarski otoci.
  6. Monaštvo i samostani na jadranskim otocima.
  7. Otok Brač - kamenolomi i problematika kasnoantičkih i ranosrednjovjekovnih klesarskih radionica.
  8. Srednjovjekovna topografija otoka Brača.
  9. Srednjovjekovna topografija Hvara, Visa i Korčule.
  10. Dubrovnik i susjedni otoci.
  11. Geneza i razvoj predromaničke arhitekture na južnom Jadranu.
  12. Razvijena i kasna romanika na istočnojadranskim otocima.
  13. Bizant i istočnojadranski otoci.
  14. Italija i istočnojadranski otoci.
  15. Zaključne napomene.

Ishodi učenja

  1. Razvijati spoznaje o srednjovjekovnoj topografiji na istočnojadranskim otocima.
  2. Objasniti odnose između vodećih obalnih centara (Zadar, Split, Dubrovnik) i susjednih otočnih skupina.
  3. Interpretirati predromaničku i romaničku arhitekturu na istočnojadranskim otocima.
  4. Prepoznati specifičnosti arheološke baštine na pojedinim otocima.

Metode podučavanja

Predavanja

Metode ocjenjivanja

Pismeni ispit

Obavezna literatura

  1. Gjurašin, H., 2012. Srednjovjekovna arheološka baština otoka Brača. Ministarstvo kulture RH – Muzej HAS, Split.
  2. Žile, I., 2003. Predromaničko crkveno graditeljstvo otoka Koločepa. Matica Hrvatska Dubrovnik, Dubrovnik.
  3. Peković, Ž., 2008. Četiri elafitske crkve. Omega engineering d.o.o. – Dubrovnik, Centar Studia mediterranea, Dubrovnik-Split.
  4. Jarak, M., 2017. Studije o kasnoantičkoj i ranosrednjovjekovnoj skulpturi s otoka Raba. FF-press, Zagreb.
  5. Marasović, T., 1984. Regionalizam u ranosrednjovjekovnoj arhitekturi Dalmacije. Starohrvatska prosvjeta, 14, 135-158.
  6. Marinković, V., Miliša, M., 2015. Marmore laudata Brattia, Muzej grada Splita, Split.

Dopunska literatura

  1. Fisković, I., 1985. Prilog proučavanju porijekla predromaničke arhitekture na južnom Jadranu. Starohrvatska prosvjeta, 15, 133-163.
  2. Domijan, M., 2007. Rab – grad umjetnosti. Zagreb-Barbat.
  3. Hilje, E., 1999. Spomenici srednjovjekovnoga graditeljstva na Pagu, Arheološki muzej Zadar, Zadar.
  4. Brojni drugi radovi i studije o pojedinim otocima i spomenicima.