Mirja Jarak

Mirja Jarak rođena je u Zagrebu 1962. g. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je dvopredmetni studij filozofije i arheologije 1986. Magistrirala je (1990.) i doktorirala (1998.) na Odsjeku za arheologiju Filozofskoga fakulteta, gdje je zaposlena od kraja 1987. g. Birana je u zvanja asistenta (1993.), višeg asistenta (1998.), docenta (2000.), izvanrednog profesora ( 2011.) i redovitog profesora (2020.). Od 1993. g. zaposlena je na Katedri za opću srednjovjekovnu i nacionalnu arheologiju, te je predstojnica Katedre od 2000. do 2009. i od 2020. do 2022. Od akad. god. 1989./90. drži nastavu na Odsjeku za arheologiju. Održala je veliki broj kolegija, predavanja i seminara, s različitim temama iz starokršćanske i srednjovjekovne nacionalne arheologije (20 tematski različitih kolegija do uvođenja bolonjskog sustava, a unutar bolonjskog studija uz neke stare, uvela je i niz novih kolegija). Unutar bolonjskog studija nositeljica je tri kolegija na preddiplomskom studiju i sedam kolegija na diplomskom studiju arheologije. Od akad. g. 1996./97. drži nastavu i na poslijediplomskom studiju arheologije i medievistike, gdje su pod njezinim mentorstvom dosada obranjene četiri doktorske disertacije. Akad. god. 2007./08. i u zimskom semestru 2008./09. bila je pročelnica Odsjeka za arheologiju. Boravila je na sveučilištima u Padovi, Udinama, Beču, Solunu i Kijevu (u sklopu međusveučilišne razmjene ili uz korištenje stipendije). Održala je više pozvanih predavanja na sveučilištima u Solunu i Kijevu. Znanstveni rad posvećen je, kao i nastavna djelatnost, kasnoantičkoj i srednjovjekovnoj arheologiji i povijesti. U magistarskom radu i doktorskoj disertaciji obrađivane su teme iz kasnoantičkoga, ranokršćanskog razdoblja. Kasnoj antici i ranome srednjem vijeku posvećeni su objavljeni izvorni znanstveni radovi, knjige (Crkvena arhitektura 7. i 8. stoljeća: uvod u studij predromanike, Književni krug Split, 2013; Studije o kasnoantičkoj i ranosrednjovjekovnoj skulpturi s otoka Raba, Zagreb, FF-press, 2017; Uvod u arheologiju ranoga srednjeg vijeka, Zagreb FF-press, 2023)), izlaganja na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima, stručni i pregledni radovi, recenzije i prikazi. Znanstveni radovi mogu se podijeliti prema užim tematskim područjima. Ističu se radovi posvećeni kasnoantičkoj i ranosrednjovjekovnoj arhitekturi i skulpturi i različitim problemima predromaničkog razdoblja u Hrvatskoj. Značajna skupina radova bavi se povijesnim i hagiografskim temama (radovi koji tematiziraju kasnoantičke i srednjovjekovne literarne izvore za područje Panonije i Dalmacije). Znanstveni radovi dijelom su realizirani kroz suradnju na nekoliko projekata MZOS. Terenska arheološka istraživanja vezana su uz kasnoantičke i srednjovjekovne lokalitete u Dalmaciji - Bilice kod Šibenika i Kapitul kod Knina.

Znanstveni rad posvećen je razdobljima kasne antike i ranoga srednjeg vijeka i obuhvaća sve bitne izvore za ta razdoblja, kako arheološki materijal u užem smislu tako i arhitektonske i umjetničke spomenike i pisane izvore. Glavni sadržaj koji se manifestira kroz različite tipove izvora jest kršćanstvo odnosno kristijanizacija, najprije unutar Rimskoga Carstva, a kasnije u kontekstu razvoja novih ranosrednjovjekovnih društava i država. Izdvojeni doprinosi unutar objavljenih radova: - u sklopu proučavanja kasnoantičkih pisanih izvora interpretirani su ranije neuočeni podaci o panonskim ranokršćanskim općinama. To je razrađeno u više objavljenih radova, od kojih je najviše citiran članak objavljen u zborniku "Westillyricum und Nordostitalien ..." (citiranje u stranim monografijama o kasnoj antici, člancima i enciklopedijskim izdanjima). - niz radova (objavljeni u posljednjih 15-ak godina) bavi se kasnoantičkom i ranosrednjovjekovnom skulpturom - crkveni namještaj i arhitektonska plastika. Veći broj radova posvećen je skulpturi s kvarnerskih otoka, koja je u literaturi znatno manje obrađivana od skulpture iz Dalmacije i Istre. Ti radovi doprinose boljem poznavanju i vrednovanju ukupne klesarske produkcije na istočnome Jadranu. - znanstvena monografija o crkvenoj arhitekturi 7. i 8. st., prva je cjelovita sinteza objavljena u Hrvatskoj o najranijem periodu u razvoju ranosrednjovjekovne arhitekture. Za knjigu je dodijeljena Godišnja nagrada Filozofskoga fakulteta (2014.).