O studiju moderne arhivistike i dokumentalistike

Što je arhivistika? Evo jedne definicije. Arhivistika je skup znanja o naravi i značajkama arhivskoga gradiva i djelatnosti arhiva. Arhivistika je razmjerno mlada znanost, razvila se posljednjih sto godina i danas možemo reći da je oblikovala svoju teoriju, metodologiju i praksu. Arhivska teorija je skup arhivističkih ideja o tome što je arhivsko gradivo; arhivska metodologija je skup arhivističkih ideja o tome kako postupati s tim gradivom; arhivska praksa je primjena teoretskih i metodoloških ideja u određenim situacijama. 

Kada govorimo o arhivskom gradivu - možda će netko pomisliti na prašnjave, stare papire koji se čuvaju u arhivima i koje koriste isključivo povjesničari. Suvremena arhivska teorija promatra arhivsko gradivo kao records continuum, to će reci kao zapis u kontinuitetu: od trenutka kada on nastaje pa do trenutka kada se on u nekoj arhivskoj ustanovi dobiva na korištenje za najrazličitija istraživanja. Danas govorimo da je arhivsko gradivo memorija društva i dio kulturne baštine, zapisane u unikatnom obliku, a taj je oblik danas dominantno digitalni.

Stoga se moderna arhivistika, s praktične strane, uz pitanja koja proizlaze iz područja tradicionalne arhivistike, bavi odgovorima na sasvim konkretna, moderna pitanja:

Predmeti na diplomskom studiju informacijskih znanosti - smjer arhivistika (jednopredmetni i dvopredmetni)

Legenda:Nositelj (Izvođač)O – ObvezniO/I – obvezni izborni (obavezno se bira jedan od ponuđenih)I – preporučeni izborni1-O – obvezni za jednopredmetne2-O – obvezni za dvopredmetne1-I – preporučeni izborni za jednopredmetne2-I – preporučeni izborni za dvopredmetneP-predavanje, S-seminar, V-vježbe3-primjer broja ECTS bodova1. godina diplomskog studija – zimski semestarprof. dr. sc. Stjepan ĆosićPovijest institucija u Hrvatskoj (2p2s, 6), Onasl. doc. dr. sc. Vlatka LemićInformacijski izvori i sustavi u arhivima (1p1s, 3), Oprof. dr. sc. Hrvoje Stančić, dr. sc. Željko TrbušićDigitalizacija i migracija dokumenata (1p1v, 3), Oizv. prof. dr. sc. Vedran JuričićBaze podataka u internetskom okruženju (2p2v, 6), Iprof. dr. sc. Krešimir PavlinaProgramiranje baze podataka (2p2v, 6), 1-O, 2-Iprof. dr. sc. Mihaela Banek ZoricaUpravljanje informacijama i znanjem (2p2s, 6) 1-O, 2-I1. godina diplomskog studija – ljetni semestarprof. dr. sc. Hrvoje Stančić, dr. sc. Jozo Ivanović, dr. sc. Željko TrbušićArhivsko zakonodavstvo (2p2s, 6), Oprof. dr. sc. Hrvoje StančićDigitalni arhivi (1p1s, 3), Oprof. dr. sc. Mihaela Banek ZoricaSustavi za organizaciju znanja (1p1s, 3), 1-O, 2-Iprof. dr. sc. Hrvoje StančićDigitalizacija 3D objekata i prostora (1p1s, 3), I (ove godine se ne izvodi)prof. dr. sc. Sonja ŠpiranecEpistemologija informacijske znanosti (1p2s, 5), Iizv. prof. dr. sc. Ivana Hebrang GrgićInformacijsko zakonodavstvo i etika (1p1s, 3), I2. godina diplomskog studija – zimski semestarprof. dr. sc. Hrvoje StančićPlaniranje i oblikovanje sustava za upravljanje gradivom (2p2s, 6), Oprof. dr. sc. Hrvoje Stančić, dr. sc. Jozo IvanovićUpravljanje i poslovanje u arhivima (1p1v, 3), Oprof. dr. sc. Krešimir PavlinaProjektiranje informacijskih sustava (2p2s, 6), 1-O, 2-Iprof. dr. sc. Sonja ŠpiranecSustavi za označivanje i pretraživanje I (1p1s1v, 6), Iizv. prof. dr. sc. Darko Babić, izv. prof. dr. sc. Goran ZlodiUpravljanje baštinom (2p2s, 6), Idoc. dr. sc. Darko Babić, izv. prof. dr. sc. Goran ZlodiMarketing baštine (2p2s, 6), I2. godina diplomskog studija – ljetni semestarizv. prof. dr. sc. Goran ZlodiMetapodaci za upravljanje gradivom (1p1v, 3), Oprof. dr. sc. Hrvoje StančićZaštita elektroničkog gradiva (1p1s, 3), IPraksa Istraživanje, pisanje i obrana diplomskog rada

Kompetencije

Studenti se osposobljavaju za:

- oblikovanje, uporabu, održavanje, zaštitu, čuvanje i odabiranje (elektroničkih) arhivskih dokumenata shodno operativnim, upravnim, zakonskim, financijskim te istraživačkim potrebama organizacije,- vođenje sustava (elektroničkog) upravljanja dokumentima (Records Management) i samostalnu obradu i upravljanje arhivskim gradivom,- oblikovanje i vođenje digitalizacijskih projekata,- analizu potrebe i pružanje informacijske i dokumentacijske podrške poslovanj,- primjenu i korištenje suvremenih tehnologija poput umjetne inteligencije (engl. Artificial Intelligence, AI) i tehnologije ulančanih blokova (engl. Blockchain and DLT) u kontekstu arhivskoga gradiva.Student može nastaviti studirati na doktorskom studiju informacijskih i komunikacijskih znanosti.

Mogućnosti zapošljavanja

Mogućnosti zapošljavanja studenata koji završe smjer arhivistika se svakim danom povećavaju, jer se oni više ne zapošljavaju isključivo u tradicionalnim arhivima, već sve više u institucijama koje ne znaju kako odgovoriti na gore postavljena pitanja ili trebaju pomoć oko odgovora na njih, a to su sve više ne samo baštinske institucije, već i moderne, suvremene poslovne institucije. Oni mogu biti voditelji upravljanja (elektroničkim) dokumentima u tijelima državne uprave i u drugim ustanovama/organizacijama kao osobe zadužene za oblikovanje i upravljanje spisovodstvenim sustavima. Voditelji ili članovi digitalizacijskih projekata u arhivima, knjižnicama, muzejima i drugim informacijsko-dokumentacijskim ustanovama, te na pozicijama osoba zaduženih za dugoročno očuvanje elektroničkog gradiva.

Mogu se zaposliti i u povijesnim arhivima. Zapošljavanje u povijesnim arhivima je ograničeno, jer konkretno u Hrvatskoj ima samo 17 takvih arhiva (Hrvatski državni arhiv i područni državni arhivi).

Mnogo veći izgledi su zapošljavanje kao spisovoditelja (engl. records manager) u različitim tijelima javne uprave (ministarstva, županije, gradovi), u gospodarstvu (banke, tvornice, poduzeća), obrazovnim institucijama (sveučilišta, veleučilišta) u sektoru spisovodstva (engl. records management). Suvremeni razvoj, a posebno uvođenje elektroničke uprave i elektroničkoga poslovanja nužno traže stručnjake u procesu upravljanja dokumentima. Oni praktički organiziraju upravljanje znanjem u nekoj ustanovi (engl. knowledge management) i upravljanjem informacijama-podacima (engl. data mining and knowledge discovery). Predviđa se i donošenje zakonske obveze da sve veće državne ustanove moraju imati fakultetski obrazovane spisovoditelje.

Moderni razvoj upravljanja dokumentima učinit će takve stručnjake ne samo poželjnim nego i neophodnim u svim područjima djelatnosti, jer oni će ne samo sudjelovati u stvaranju i vođenju sustava upravljanja dokumentima i njihova vrednovanja nego i u sustavu zaštite tih dokumenata posebno u elektroničkom okruženju.

Suvremeno orijentirani smjer Arhivistika obrazuje studente i za rad sa tehnologijama umjetne inteligencije (engl. Artificial Intelligence, AI) i sustavima ulančanih blokova i tehnologijama distribuirane glavne knjige (engl. Blockchain and Distributed Ledger Technologies - DLT).

Tijekom studija najbolji studenti imaju priliku sudjelovati u istraživanjima i radu na međunarodnom znanstveno-istraživačkom projektu InterPARES Trust AI (https://interparestrustai.org). Isto tako, studenti se imaju priliku uključiti u rad Studentske sekcije Hrvatskog arhivističkog društva (HAD) (https://www.had-info.hr/).

Mogućnosti zapošljavanja u međunarodnim institucijama možete pratiti i na blogu International Archives, Records and Information Management

Pratite i Facebook stranicu Katedre na: https://www.facebook.com/ArhivistikaFFZG/Pratite Katedru i na Instagramu: https://instagram.com/arhivistika.ffzg