Radovan Vrana - konzultacije 25.8.2025.
Prof. dr. sc. Radovan Vrana konzultacije 25.8.2025. održat će putem e-maila.
Molim Vas prije konzultacija provjerite ovaj članak: ERASMUS+
FILOZOFSKI FAKULTET
je nacionalni lider i globalni partner
u stvaranju i prenošenju znanja
koja oblikuju humanije društvo.
u stvaranju i prenošenju znanja
koja oblikuju humanije društvo.
Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti
Studij bibliotekarstva (za studente koji studiraju izvanredno)
Za sve upite molimo da se obratite voditeljici Studija prof. dr. sc. Sonji Špiranec na email ili osobno.
Rad tajništva
Tajništvo ne radi do daljnjeg zbog bolovanja tajnice
Sve upite šaljite na email adresu.
Važna obavijest za studente prve godine Prijediplomskog studija informacijskih znanosti
Sastanak svih studenata prve godine Prijediplomskog studija informacijskih znanosti i profesora Odsjeka održat će se u srijedu 1. listopada u 11 satu u D7.
Ana Barbarić - konzultacije 24. rujna umjesto 23. rujna 2025.
Ana Barbarić održat će konzultacije 24. rujna 2025. godine od 12 do 13 sati u E-317 (uz najavu porukom elektroničke pošte). Konzultacije 23. rujna 2025. godine u redovnom terminu neće biti održane.
Obavijest druge edukacije
Obavijest druge edukacije - sadržaj i još malo sadržaja
VAŽNO: Zlodi - početak nastave od 7.10.2025.
Poštovane kolegice i kolege,
Od 29.9. (pon) - 6.10.2025. (pon) sam u Crnoj Gori na Prvom simpoziju muzeologa Crne Gore s međunarodni sudjelovanjem.
U petak 3. listopada u 9h održati ću na simpoziju pozvano uvodno predavanje pod naslovom „Nova tehnologija u muzejima - dobar sluga, ali loš gospodar“ a koje će biti više usmjereno na etičnost i društvenu relevantnost korištenja tehnologije u muzejima.
S kolegama iz MSU CG već dugo planiram predavanje koje će bit više praktične prirode. Mislim da će to kolege kustose, dokumentariste i druge više zanimati. Dogovoreni naslov je: „Od muzejske dokumentacije do komunikacije u digitalnom okruženju – standardi, praksa i perspektive.“, a održat će se 1. listopada u 13h.
Stoga, u navedenom razdoblju neću održavati nastavu niti konzultacije (konzultacije ću iznimno održati putem e-pošte).
Nastavu ću početi održavati od 7.10.2025. prema službenom rasporedu.
Srdačan pozdrav, Goran Zlodi
Prijavi se na radionice o istraživačkom novinarstvu i etičnom izvještavanju
Brodoto organizira besplatne radionice u sklopu Erasmus+ projekta Insight, koji se bavi načinom na koji mediji predstavljaju (bivše) zatvorenike i ostale ranjive skupine. Cilj projekta je potaknuti mlade novinare, komunikologe i srodne stručnjake i entuzijazste da razviju etički i istraživački pristup izvještavanju.
Ograničen je broj polaznika, tako da savjetujemo da se prijavite odmah!
Mjesto radnje je Multimedijalni Institut MaMa, Preradovićeva 18, Zagreb.
Termini su:
- 17. rujan 2025. 17:30 - 19:00
- 24. rujan 2025. 13:00 - 14:30
Na radionicama ćete se upoznati s osnovama etičnog izvještavanja i istraživačkih tehnika, bogatim iskustvom predavača Saše Lekovića, a između ostaloga i kako se profesionalno baviti istraživačkim novinarstvom. Molimo vas da u obrascu za prijavu ostavite i svoje mišljenje o temama koje vas zanimaju i načinu rada koji vam najviše odgovara.
Pisati o povijesti nekoga Odsjeka znači (ako ta povijest nije zabilježena), pisati o sjećanju mnogih koji su u stvaranju te povijesti sudjelovali. Neobično je da je Odsjek koji je u svojim temeljima imao katedru za bibliotekarstvo, (predstojnik je bila prof. dr. sc. Ljerka Markić-Čučuković) i katedru za informatologiju (naziv joj je dao prof. dr. sc. Bulcsú László koji je bio i predstojnik), nije sačuvao svoju pisanu povijest. Sačuvani su pojedini dokumenti o stvaranju Odsjeka koji su onda da bi se stvorila cjelina slagani kao mozaik i na kraju interpretirani. No, mislili smo da je bolje neke stvari interpretirati sa što manjom pristranošću nego ne zabilježiti i pustiti da izblijede i ti pojedini dokumenti na osnovu kojih se moglo nešto reći o povijesnom razvoju Odsjeka.
Iz dokumenta upućivanih fakultetskom vijeću i Sveučilištu vidljivo je da su dugo trajale rasprave o potrebi osnivanja jedinstvenog odsjeka za informacijske znanosti, koji bi imao znanstveno-nastavnu zadaću. U vrijeme prvih rasprava o potrebi takvog odsjeka koji bi bio na Filozofskom fakultetu, na Sveučilištu u Zagrebu postoji organiziran poslijediplomski studij koji je pokrivao discipline informacijskih znanosti [1]
Za studij disciplina prevladavalo je mišljenje, tada, da se studij disciplina ne treba odvijati na diplomskoj razini te da se za obavljanje poslova u knjižnicama i arhivima mogu dobiti kvalitetni kadrovi kroz praksu te pripremom i polaganjem stručnih ispita. Informacijska pismenost toga vremena podrazumijevala je razumijevanje i vještine vezane za tehnologiju “papira” i znanja obrade, organizacije i pretraživanja vezanih za papirnate kataloge kao alate za pretraživanje. Shvaćanje da se bez računalne pismenosti i rada s računalima više ne može te da je za to potrebno više od stručnog ispita koji je pokrivao praktična znanja, počinje školovanje prvih informacijskih stručnjaka na diplomskoj razini.
Na Filozofskom fakultetu osnivaju se Katedra za bibliotekarstvo[2] i Katedra za društveno-humanističku informatiku[3]. Katedra za bibliotekarstvo djeluje pri Odsjeku za komparativnu književnost, a katedra za društveno-humanističku informatiku pri Odsjeku za lingvistiku. Da sve to skupa nije bilo lako uspostaviti govori i podatak da su katedre dobile ovlasti obrazovanja samo kao dopunski studiji. Dakle, na studij su se upisivali studenti koji su imali dvije godine nekoga studija, a diplomu su mogli dobiti završetkom temeljnog studija. Diploma je glasila na temeljnu struku, a uz to se vezao naziv dopunskog studija.
Godine 1981. dolazi do spajanja dviju katedri koje će kasnije činiti jezgru studija informacijskih znanosti. Profesor László postaje pročelnik najmlađeg odsjeka na fakultetu. Već je u svojim prvim posjetima Sveučilištu u Chicagu profesor László naslućivao da sazrijeva vrijeme u kojem će se računala primjenjivati u svim područjima te da treba pripremiti ljude za takva znanja i vještine. Studiji, u tim prvim godinama i dalje ostaju kao dopunski studiji zasebnih katedri ujedinjenih sada u Odsjek kao organizacijsku jedinicu. Godine 1984. osnivanjem katedri za arhivistiku i muzeologiju postaje to Odsjek za informacijske znanosti. Tako se ostvaruje ideja profesora Lászla za uspostavom područja informacijskih znanosti i jedinstvenoga studija. Akademske godine 1986./1987. po prvi puta su se mogli upisati studenti na četverogodišnji studij informacijskih znanosti koji je imao smjerove: arhivistika, bibliotekarstvo, muzeologija i opća informatologija.
Razvoj Odsjeka profesor László, nakon uspostave, usmjerava na okupljanje nastavnika koji bi sudjelovali u izvođenju nastave. Po uzoru na američke programe, na studiju se okupljaju nastavnici različitih područja koja sadržajima podupiru novo područje. Ponuđeni su predmeti studija bili iz računarskih sustava, numeričkih postupaka, umjetne inteligencije, strojne obrade jezika, operacijske analize, numeričke matematike, statističkih metoda, računa vjerojatnosti i algebarske logike. Treća i četvrta godina bili su predmeti smjerova bibliotekarstva, arhivistike, muzeologije i opće informatologije. Prvi program takvog novog četverogodišnjeg studija počinje 1986./87. godine.
Četverogodišnji studij informacijskih znanosti sada je moguće upisati od prve godine, kao studij informatologije, koji čini zajedničku jezgru prvih dviju godina, i treće i četvrte godine kao smjerova studija informacijskih znanosti (arhivistika, bibliotekarstvo, muzeologija i opća informatologija).
Financijski teška vremena usporavala su otvaranje novih radnih mjesta. Početna nastava odvijala se uz pomoć profesora koji su u okviru drugih studija filozofskog fakulteta obrađivali teme koje su se uklapale u kurikul studija informacijskih znanosti. Za discipline koje fakultet nije imao, najprije su došli, kao vanjski suradnici, profesori s elektrotehnike, matematike, referalnog centra te vanjski suradnici iz institucija kao što su knjižnice, arhivi i muzeji. Studij je započeo samo s jednim profesorom stalno zaposlenim na Odsjeku, tri asistenta i vanjskim suradnicima.
Danas Odsjek ima sedam katedri: Katedru za arhivistiku i dokumentalistiku (predstojnik prof. dr. sc. Hrvoje Stančić), Katedru za bibliotekarstvo (predstojnica doc. dr. sc. Ana Barbarić), Katedru za društveno-humanističku informatiku (predstojnik prof. dr. sc. Zdravko Dovedan Han), Katedru za knjigu i nakladništvo (predstojnica prof. dr. sc. Daniela Živković), Katedru za leksikografiju i enciklopedistiku (predstojnik prof. dr. sc. Damir Boras), Katedru za medije i komunikologiju (predstojnica prof. dr. sc. Mihaela Banek Zorica), Katedru za muzeologiju i upravljanje baštinom (predstojnica prof. dr. sc. Žarka Vujić) i Katedru za organizaciju znanja (predstojnik prof. dr. sc. Miroslav Tuđman), [4] 34 zaposlena, prediplomski studij, diplomski studij i trogodišnji doktorski studij.
Pročelnici Odsjeka nakon profesora Lászla bili su: prof. dr. sc. Aleksandar Stipčević, prof. dr. sc. Ivo Maroević, prof. dr. sc. Jadranka Lasić-Lazić, prof. dr. sc. Tomislav Šola, prof. dr. sc. Vladimir Mateljan i prof. dr. sc. Mihaela Banek Zorica.
[1] Poslijediplomski studij bio je osnovan kao Sveučilišni interdisciplinarni poslijediplomski studij bibliotekarstva, dokumentacije i informatike 1961./62.
[2] Godine 1976. osniva se katedra za bibliotekarstvo koju prvo službeno vodi prof. dr. sc. Gajo Peleš, a zatim dr. sc. Ljerka Markić-Čučuković.
[3] Godine 1978. osniva se Katedra za društveno-humanističku informatiku koju vodi prof. dr. sc. Bulcsú László.
[4] Sveučilište u Zagrebu. Filozofski fakultet. Odsjek za informacijske znanosti. Katedre. URL: http://inf.ffzg.unizg.hr/index.php/hr/odsjek/katedre (9.3.2015.).
Nastavna djelatnost
Osnivanjem Odsjeka 1981. godine, spajanjem dviju katedri (Katedre za bibliotekarstvo čiji je predstojnik profesorica dr. sc. Ljerka Markić-Čučuković i Katedre za informatologiju čiji je predstojnik profesor dr. sc. Bulcsú László) počinje zajednički studij informacijskih znanosti. Jasno je da su svojim jakim intelektualnim potencijalom dvoje prvih predstojnika ostavili svoj osobni pečat i utjecali na oblikovanje studija. Oboje su imali iskustvo studija i boravka izvan zemlje, pratili su oblikovanje studija vani i vraćali se s idejama koje su ugrađivali u program studija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Vidljivo je to i iz silabusa programa iz 1981. godine koji anticipiraju model obrazovanja kakav je bio na sveučilištima na kojima su boravili. Doktorica Markić-Čučuković boravi u Europi i SAD-u gdje se susrela s programima bibliotekarskih škola i smatrala je da na studiju trebaju raditi nastavnici koji su i praktičari, tako onda silabusi pojedinih predmeta oslikavaju potrebna znanja i vještine za rad kroz predavanja i vježbe koje se obavljaju u najboljim knjižnicama. Ponuđeni su predmeti iz bibliotečnog poslovanja, katalogizacije, klasifikacije, bibliografije, povijesti knjižnica i knjige, predmeti vezani za poslovanje pojedinih vrsta knjižnica kao što su specijalne knjižnice, sveučilišne knjižnice, školske i narodne knjižnice i informacijska služba. U programu je posebno istaknuta praksa koju studenti trebaju obaviti u nekoj od knjižnica. Profesor je László već za svoga boravka na Sveučilištu u Chicagu, gdje se nudio jednogodišnji studij informacijskih znanosti (uz mogući doktorat ako se ispune opći uvjeti), shvatio da se u tehnološki razvijenome svijetu već šezdesetih godina 20. stoljeća pojavljuje studij informacijskih znanosti. Tako na Katedri za informatologiju u tom prvom programu vidimo predmete koje je profesor László vidio na studiju u Chicagu i smatrao je da ih treba imati i studij u Zagrebu. Ponuđeni su predmeti iz računarskih sustava, numeričkih postupaka, umjetne inteligencije, strojne obrade jezika, operacijske analize, numeričke matematike, statističkih metoda, računa vjerojatnosti i algebarske logike.
Na mnogim fakultetima u Zagrebu tih godina (1981.-1984.) pojedini su profesori već usmjeravali djelatnost u pojedinim predmetima prema računalnoj obradi. Bili su to Ekonomski fakultet, Elektrotehnički fakultet, Filozofski fakultet, Fakultet za fizičku kulturu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Referalni centar Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišni računski centar. Uviđajući da je potrebno organizirano četverogodišnje obrazovanje, na Filozofskom fakultetu kreću rasprave o osnivanju odsjeka koji bi okupio studije disciplina.
Anketa koja je napravljena pokazala je da Filozofski fakultet već raspolaže s najvećim brojem predmeta informacijskoga sadržaja. Tu je bila filozofija (s formalnom logikom), fonetika (s teorijom informacije), komparativna književnost (s knjižničarstvom), lingvistika (s matematičkom lingvistikom), pedagogija (s programiranim učenjem), povijest (s arhivistikom), povijest umjetnosti (s muzeologijom), psihologija (sa statistikom) te sociologija (s metodama istraživanja).
Kako je već postojao studj dviju disciplina, uz te dvije discipline (bibliotekarstvo, informatologija) na inicijativu prof. Lászla počinje i oblikovanje studija koji će 1984. godine postati studij informatologije sa smjerovima arhivistika, bibliotekarstvo, muzeologija i opća informatologija. Studij okuplja najznačajnije profesore – prof. dr. sc. Ivu Maroevića dobiva za organizaciju i uspostavu programa studija muzeologije i prof. dr. sc. Ivana Kampuša kao predstojnika katedre za arhivistiku. Oni su tada nakon zajedničkog studija prvih dviju godina trebali sa svim nastavnicima Odsjeka organizirati nastavu smjerova. Iz arhivskog materijala vidljivo je da Odsjek tada ima Katedru za bibliotekarstvo, Katedru za arhivistiku, Katedru za pismene sustave i Katedru za dokumentalistiku.
Program studija, tijekom trideset godina svoga postojanja, doživljavao je promjene koje su slijedile i promjene u informacijsko komunikacijskoj tehnologiji, razvoju pojedinih disciplina i razvoju obrazovanja uopće. Danas se studij informacijskih znanosti odvija prema Bolonjskom sustavu s kojim je zasigurno doživio najznačajnije promjene. Pri izradi novoga programa Odsjek je programski nastojao pratiti slične studije u svijetu.
Znanja se i vještine potrebne za izvođenje nastave usklađuju s europskim normama prema zahtjevima novoga načina studiranja. Nastavno je osoblje uključeno u domaće i međunarodne projekte uz potporu Ministarstva znanosti, tehnologije i športa Republike Hrvatske.
U tome prednjače mlađi naraštaji nastavnoga osoblja koje svoju izobrazbu dopunjavaju na američkim i europskim sveučilištima. Međunarodna suradnja u vidu razmjene studenata i profesora, sudjelovanje na konferencijama i radionicama vezanima za studij, ukazuje da Odsjek ravnopravno sudjeluje u razvoju informacijskih znanosti.
Nadalje se njeguje međuodsječna suradnja i čuva zajednička društveno-humanistička i znanstvena zasada Filozofskoga fakulteta na kojoj se temeljilo osnivanje studija.
Na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti danas djeluju katedre za arhivistiku i dokumentalistiku, bibliotekarstvo, društveno-humanističku informatiku, knjigu i nakladništvo, leksikografiju i enciklopediku, medije i komunikologiju, muzeologiju i upravljanje baštinom te organizaciju znanja. Program studija od 2005. godine organiziran je kao jedinstveni prediplomski studij nakon kojega slijede četiri diplomska studija.
To su naočigled raznolike struke, ali ih sve zajedno veže zajednička potka – stručno znanje kao proizvod informacijske tehnologije:
- Arhivistika i dokumentalistika – digitalni arhiv s namjenom čuvanja sve vrste arhivskoga gradiva bez obzira o kojem se nosaču radi i kada je nastalo. Gradivo se digitalizira, arhivi povećavaju bez prostornoga širenja, gradivom se upravlja u elektroničkom obliku (engl. document and records management), ističe se problematika (dugo)trajnog očuvanja elektroničkoga gradiva (engl. long-term preservation).
- Bibliotekarstvo – digitalna knjižnica za pristup knjižničnoj građi u najširem smislu, izgradnja mrežnih pomagala za opis, pohranu, pristup, pretragu i vrjednovanje građe. Digitalne se knjižnice izdvajaju kao posebna mrežna služba zbog uvriježena obrasca o posebnosti knjižnične građe. Knjiga je, povijesno gledajući, prvi masovni proizvod informacijske tehnologije.
- Društveno-humanistička informatika – izgradnja i oblikovanje obavijesnoga prostora (engl. information space), uspostava mrežnih službi (engl. network services) za pristup i upravljanje mrežnim sadržajima (engl. network resources, information management).
- Knjiga i nakladništvo – znanja i vještine za primjenu informacijske tehnologije u proizvodnji predmeta znanja za digitalne knjižnične, arhivske i muzejske zbirke.
- Leksikografija i enciklopedika – digitalni ustroj jezičnoga blaga i cjelokupnoga činjeničnoga znanja ljudskoga roda. Budući da su nosači znanja oduvijek bile knjige, one su i dalje cijenjeni predmeti znanja zajedno s knjižničarskom znanošću koja njima rukuje.
- Mediji i komunikologija – predstavljaju interdisciplinarno područje koje, zbog napretka tehnologije i utjecaja na društvo, ima utjecaja na gotovo sva područja ljudskog djelovanja. Katedra za medije i komunikologiju dobila je tako zadaću razviti i ponuditi predmete koji bi pokrili teorijska i praktična znanja na području digitalne, medijske i informacijske pismenosti, u skladu s globalnim utjecajem medija danas.
- Muzeologijai upravljanje baštinom – digitalni muzej s namjenom predstavljanja i opisa muzejskih predmeta. Svjetske muzejske zbirke u digitalnu obliku čuvaju materijalnu i posredno duhovnu baštinu čovječanstva. U informacijskim se znanostima smatra da svaki zamisliv predmet može biti nosač obavijesti ili informacije. Muzejski predmeti izravan su dokaz te tvrdnje.
- Organizacija znanja – obuhvaća metodologiju navedenih područja i predmete znanja opisuje i prikazuje prateći razvoj područja i tehnologije. Držimo da će upravo organizacija znanja u neku ruku sva ova područja objediniti, tj. izgraditi prihvatljivu zajedničku okosnicu. Proučavanju će se i poučavanju o predmetima znanja moći u budućnosti pristupati na sličan način bez obzira radi li se o arhivskome gradivu, knjižničnoj građi, muzejskim predmetima ili mrežnoj službi.
Okosnica se pristupa obrazovanju informacijskoga stručnjaka temelji na:
- vještinama pretraživanja (engl. information retrieval, IR) i procjena za izbor obavijesti (engl. information extraction, IE),
- primjeni međunarodnih standarda za označivanje predmeta znanja i njihovo okupljanje u digitalne zbirke (engl. web application formats, web standards, metadata digitalization standards),
- oblikovanju baza znanja (engl. knowledge database),
- strojnoj obradi prirodnoga jezika i jezičnima tehnologijama (engl. natural language processing, text segmentation, natural language generation, speech recognition, text-to-speech synthesis),
- ontologiji ili bazi znanja o informacijskim znanostima koje sada shvaćamo kao razvrstavanje (engl. categorization) informacija u tematske razretke koji su još uvijek posebno imenovani kao arhivistika, bibliotekarstvo, dokumentalistika, muzeologija, leksikografija itd.
Svaki se tematski razredak može pretraživati ako je predmet znanja opisan propisanim i dogovorenim međunarodnim komunikacijsko-tehnološkim standardima i tim načinom biva dijelom informacijskoga prostora (engl. information space).
Plan studija koji je dobio dopusnicu, svake godine biva promijenjen 20%, što minimalno osigurava promjene u tako propulzivnom području.
Bolonjski studij informacijskih znanosti
U okruženju europske i globalne informacijske povezanosti bilo koja profesija, a naročito profesija informacijskog stručnjaka, ne može se poučavati izdvojeno od svjetskih trendova. Nastavni program na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti mora se mijenjati u skladu sa svjetskim promjenama čak i kada predmnijevamo da će one u Hrvatskoj biti prisutne tek za nekoliko godina. I naposljetku, jedan od razloga zbog kojih nastojimo obrazovati moderne i dobro pripremljene stručnjake jest i nastojanje da se kao Odsjek približimo međunarodnim akademskim i profesionalnim standardima. Tako je i program koji je nastao nakon uvođenja Bolonjskog sustava imao zadaću približiti nas tim međunarodnim akademskim i profesionalnim standardima.
Trideset godina nastavničkoga i istraživačkoga rada uzajamno se dopunjava i omogućuje daljnje i buduće plodonosno sudjelovanje u razvoju informacijskih znanosti. Praćenje razvoja studija kroz pojedine predmete te kroz broj novih nastavnika od osnutka do danas, jasno pokazuje koliko se studij proširio, ne samo kvantitativno ,već i kvalitativno. Velikim brojem izbornih predmeta i predmeta koje je moguće izabrati iz skupa izbornih predmeta koje nudi fakultet i iz skupa izbornih predmeta koje nudi Sveučilište, dobila se mogućnost da svaki student stvarno sudjeluje u svom oblikovanju kroz taj izbor. Iz biografije i izbora bibliografskih jedinica svakog nastavnika i posebno pročelnikâ Odsjeka, može se iščitati doprinos svakoga. Svaki je pročelnik Odsjeka nakon profesora Lászla ostavio trag. No glavnu smjernicu svakako je dao profesor Bulcsú László.
Cijenjeni studenti, tokom studija imate priliku otići na studijsku razmjenu i/ili stručnu praksu na inozemno sveučilište odnosno instituciju. Stjecanje novih iskustava, znanja i vještina u međunarodnom okruženju toplo preporučujemo!
Reguliranje Vaših studentskih obaveza prije, tokom i nakon mobilnosti Vaša je obaveza. U suradnji s dr. sc. Željkom Trbušićem (mail), odsječkim Erasmus koordinatorom, možete planirati svoju mobilnost.
Sretno!
U nastavku Vam donosimo kratke upute, poveznice na detaljne sadržaje i obrasce te korake potrebne za reguliranje Vaših obaveza u svezi odlaska na mobilnost:
Ako imate status redovitog studenta preddiplomskog studija i imate najmanje ostvarenih 60 ECTS bodova odnosno ako imate status redovitog studenta diplomskog ili poslijediplomskog studija možete ostvariti pravo odlaska na mobilnost putem:
- u okviru programa mobilnosti ERASMUS+, ERASMUS MUNDUS, CEEPUS…
- putem bilateralnih međusveučilišnih sporazuma
- putem bilateralnih međufakultetskih sporazuma
- izvan sporazuma (tzv. freemeoveri) i dr.
Hodogram aktivnosti u 5 koraka:
1) Pažljivo pročitati natječaj jer nisu u svakom natječaju isti kriteriji! Natječaj se objavljuje na stranicama Sveučilišta i FFZG stranicama pa je potrebno pratiti
2) Služba za međunarodnu suradnju
- PRIJE odlaska na mobilnost student se mora javiti e-mailom koordinatoru za mobilnost studenata u Ured za međunarodnu suradnju na FF-u radi upisa u evidenciju i administrativne podrške za vrijeme mobilnosti (
3) Odsjek-ci
- Nakon što je student odabran, sastavlja se Learning Agreement kao ugovor u učenju / stručnoj praksi
- Studenti dvopredmetnih programa obveze reguliraju na oba odsjeka (i u slučajevima kada se mobilnost odvija samo na jednoj studijskoj grupi)
- U dogovoru s odsječkim ECTS koordinatorom i/ili predmetnim nastavnicima sastaviti Ugovor o učenju / stručnoj praksi i prikupiti potrebne potpise i pečat na Ugovoru
- Prilikom sastavljanja LA (prije odlaska na razmjenu), eventualne promjene za vrijeme boravka moraju se prvo sve dogovoriti s odsječkim koordinatorima (dakle, odsječki koordinatori moraju sve odobriti i potvrditi), a potom poslati na potpis fakultetskom koordinatoru.
4) Poslati ispunjene i odobrene LA na potpis i ovjeru fakultetskom koordinatoru i Službi za međunarodnu suradnju
5) Studentska služba
- donijeti kopiju Ugovora o učenju (original na uvid) i Obrazac za utvrđivanje prava i obveza studenta nakon povratka s mobilnosti
- Potvrdu o upisu u sljedeći semestar (Potvrda se ispiše sa Studomata)
- ispunjeni Upisni list (samo studenti koji se ne vode kroz ISVU)
Ugovore i obrasce možete pronaći ovdje pod Obrasci (na ovoj poveznici nalaze se i primjeri ispunjenih obrazaca)
OBAVEZNO pažljivo Ii temeljito proučiti sve sadržaje na poveznici.
Pratite mailing listu Student-Svima putem koje ćete dobiti obavijest o natječajima za mobilnost i natječajima za studentsku stručnu praksu.
Proučite upute na poveznici pod ERASMUS+ SMP (STRUČNA PRAKSA).
Za odlazak na studijsku mobilnost i stručnu praksu dodjeljuje se moguća stipendija, u iznosu koji ovisi o lokaciji i troškovima života na odredištu.
Reguliranje Vaših studentskih obaveza prije, tokom i nakon mobilnosti Vaša je obaveza. U suradnji s dr. sc. Željkom Trbušićem (mail), odsječkim Erasmus koordinatorom, možete planirati svoju mobilnost.
Sretno!
U nastavku Vam donosimo kratke upute, poveznice na detaljne sadržaje i obrasce te korake potrebne za reguliranje Vaših obaveza u svezi odlaska na mobilnost:
Ako imate status redovitog studenta preddiplomskog studija i imate najmanje ostvarenih 60 ECTS bodova odnosno ako imate status redovitog studenta diplomskog ili poslijediplomskog studija možete ostvariti pravo odlaska na mobilnost putem:
- u okviru programa mobilnosti ERASMUS+, ERASMUS MUNDUS, CEEPUS…
- putem bilateralnih međusveučilišnih sporazuma
- putem bilateralnih međufakultetskih sporazuma
- izvan sporazuma (tzv. freemeoveri) i dr.
Hodogram aktivnosti u 5 koraka:
1) Pažljivo pročitati natječaj jer nisu u svakom natječaju isti kriteriji! Natječaj se objavljuje na stranicama Sveučilišta i FFZG stranicama pa je potrebno pratiti
2) Služba za međunarodnu suradnju
- PRIJE odlaska na mobilnost student se mora javiti e-mailom koordinatoru za mobilnost studenata u Ured za međunarodnu suradnju na FF-u radi upisa u evidenciju i administrativne podrške za vrijeme mobilnosti (
3) Odsjek-ci
- Nakon što je student odabran, sastavlja se Learning Agreement kao ugovor u učenju / stručnoj praksi
- Studenti dvopredmetnih programa obveze reguliraju na oba odsjeka (i u slučajevima kada se mobilnost odvija samo na jednoj studijskoj grupi)
- U dogovoru s odsječkim ECTS koordinatorom i/ili predmetnim nastavnicima sastaviti Ugovor o učenju / stručnoj praksi i prikupiti potrebne potpise i pečat na Ugovoru
- Prilikom sastavljanja LA (prije odlaska na razmjenu), eventualne promjene za vrijeme boravka moraju se prvo sve dogovoriti s odsječkim koordinatorima (dakle, odsječki koordinatori moraju sve odobriti i potvrditi), a potom poslati na potpis fakultetskom koordinatoru.
4) Poslati ispunjene i odobrene LA na potpis i ovjeru fakultetskom koordinatoru i Službi za međunarodnu suradnju
5) Studentska služba
- donijeti kopiju Ugovora o učenju (original na uvid) i Obrazac za utvrđivanje prava i obveza studenta nakon povratka s mobilnosti
- Potvrdu o upisu u sljedeći semestar (Potvrda se ispiše sa Studomata)
- ispunjeni Upisni list (samo studenti koji se ne vode kroz ISVU)
Ugovore i obrasce možete pronaći ovdje pod Obrasci (na ovoj poveznici nalaze se i primjeri ispunjenih obrazaca)
OBAVEZNO pažljivo Ii temeljito proučiti sve sadržaje na poveznici.
Pratite mailing listu Student-Svima putem koje ćete dobiti obavijest o natječajima za mobilnost i natječajima za studentsku stručnu praksu.
Proučite upute na poveznici pod ERASMUS+ SMP (STRUČNA PRAKSA).
Za odlazak na studijsku mobilnost i stručnu praksu dodjeljuje se moguća stipendija, u iznosu koji ovisi o lokaciji i troškovima života na odredištu.
- Izvanredni profesor
Darko Babić
izv. prof. - Izvanredni profesor
Petra Bago
izv. prof. - Redoviti profesor u trajnom izboru
Mihaela Banek Zorica
red. prof. - Redoviti profesor
Ana Barbarić
red. prof. - Asistent
Monika Batur
asist. - Asistent
Anja Brnjaković
asist. - Docent
Ivan Dunđer
doc. Ivana Filipović Petrović
- Asistent
Vedran Halamić
asist. - Redoviti profesor
Ivana Hebrang Grgić
red. prof. - Izvanredni profesor
Tomislav Ivanjko
izv. prof. - Asistent
Vita Jozić
asist. - Izvanredni profesor
Vedran Juričić
izv. prof. Anita Katulić
- Asistent
Kristijan Klasan
asist. - Redoviti profesor
Kristina Kocijan
red. prof. - Docent
Denis Kos
doc. - Redoviti profesor
Tomislava Lauc
red. prof. - Redoviti profesor u trajnom izboru
Nikolaj Lazić
red. prof. - Viši asistent
Vjera Lopina
v. asist. - Redoviti profesor u trajnom izboru
Nives Mikelić Preradović
red. prof. - Izvanredni profesor
Željka Miklošević
izv. prof. - Asistent
Lorena Ninčević
asist. - Redoviti profesor u trajnom izboru
Krešimir Pavlina
red. prof. - Docent
Ana Pongrac Pavlina
doc. - Izvanredni profesor
Jelena Popić
izv. prof. - Izvanredni profesor
Arian Rajh
izv. prof. - Redoviti profesor u trajnom izboru
Sanja Seljan
red. prof. - Redoviti profesor u trajnom izboru
Hrvoje Stančić
red. prof. - Izvanredni profesor
Helena Stublić
izv. prof. Dijana Šobota
- Redoviti profesor
Sonja Špiranec
red. prof. - Docent
Gaurish Pandurang Thakkar
doc. - Asistent
Željko Trbušić
asist. - Redoviti profesor
Radovan Vrana
red. prof. - Redoviti profesor
Goran Zlodi
red. prof.
Knjižnica Odsjeka za informacijske znanosti zasnovana je na fondu Katedre za bibliotekarstvo, koji je od osnutka (ak. god. 1976./1977.) bio sastavni, ali zasebni dio fonda Knjižnice Odsjeka za komparativnu književnost, te na fondu Katedre za društveno-humanističku informatiku koji je bio dio fonda Knjižnice Odsjeka za opću lingvistiku i orijentalne studije.
Godine 1981. navedene katedre organiziraju se u samostalan Odsjek za bibliotekarstvo i društveno-humanističku informatiku, a 1984. odsjek je preimenovan u Odsjek za informacijske znanosti s novim katedrama za muzeologiju, arhivistiku i dokumentalistiku. Odsjek je dobio prostor za knjižnicu tek u akademskoj godini 1992./1993. kada se u njega i sele fondovi Katedre za bibliotekarstvo i Katedre za informatiku jer fondovi drugih katedri dotada nisu ni postojali. Fond se tada sastojao od 2.800 svezaka monografskih publikacija, 169 naslova periodičkih publikacija (36 domaćih) – od toga 66 tekućih naslova (22 domaća). Građa je bila smještena prema UDK klasifikaciji, a za knjige nabavljene do 1987. postojao je abecedni i stručni katalog na listićima.
Preseljenjem u svoj prostor započelo se s izradom računalnih zapisa o građi pomoću UNESCO-vog softvera CDS/ISIS u kojem su aplikaciju za katalogizaciju razvile profesorica na Odsjeku za informacijske znanosti dr. sc. Aleksandra Horvat i Marija László. No, sustavna informatizacija poslovanja svih knjižnica Filozofskog fakulteta počela je 2001. godine unutar projekta Sustav znanstvenih informacija (SZI) financiranog od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (tada Ministarstvo znanosti i tehnologije) kada se osim intenzivne izrade računalnih zapisa o građi izrađuje i jedinstveni knjižnični katalog na webu.
Godine 2005. počinje izgradnja nove zgrade Knjižnice Filozofskog fakulteta na sedam etaža (uz instalacijsku) ukupne bruto površine od 8.792 m2 koja je završena i svečano otvorena 11. ožujka 2009. godine. U nju se sele fondovi 22 dotadašnje knjižnice odsjeka i zbirki katedri te središnje čitaonice. U trenutku preseljenja cjelokupni fond Knjižnice Odsjeka za informacijske znanosti od 5.000 svezaka monografske građe te 1.600 svezaka časopisa bio je računalno obrađen.
Prije preseljenja implementiran je novi integrirani (slobodni) softver za knjižnično poslovanje Koha u koji su migrirani zapisi svih knjižnica i koji je omogućio ne samo računalnu obradu građe, već i automatizaciju svih vidova poslovanja (nabava, posudba) te povezivanje s drugim softverskim sustavima u novoj knjižnici. Nadalje, građa za otvoreni pristup resignirana je po jedinstvenom sustavu signiranja koju su osmislili knjižničari Filozofskog fakulteta, objedinjen je fond periodike (preko 3.000 tiskanih naslova domaćih i stranih časopisa, od toga 600 tekućih) koji je također resigniran po sustavu numerus currens – dio je smješten u spremište, a dio tekućih časopisa u zajedničku čitaonicu časopisa. U spremištu je smješten i manje aktivan dio knjižničnih fondova odsječkih zbirki koji je također resigniran po sustavu numerus currens. U otvorenom pristupu zbirke su zadržale svoju cjelovitost, a po katovima su smještene po načelu srodnosti na šest etaža na kojima se nalaze i čitaonice s preko 700 sjedećih mjesta koja su sva opremljena priključcima za struju i internet; 130 mjesta opremljeno je i računalima. U cijeloj se knjižnici može koristiti i bežični internet.
Zbirka za informacijske znanosti danas broji preko 7.000 svezaka mono-grafske građe, a osim zbirki tiskanih domaćih i stranih časopisa, korisnici imaju pristup i bazama elektroničkih časopisa ScienceDirect, EBSCO i PsycARTICLES, Emerald, Muse, Jstor i Cambridge.
v.d. Voditeljice Knjižnice Filozofskog fakulteta u ZagrebuVoditeljica Zbirke za informacijske znanostiIrena Kranjec (od 2002.).
Ranije voditeljice: Nedeljka Paro (1992.-2000.)Mihaela Banek Zorica (2000.-2001.)Martina Dragija Ivanović (2001.-2002.)
Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti
Zavod za informacijske studije osnovan je 1989. godine u okviru Odsjeka za informacijske znanosti. Prvim predstojnikom imenovan je njegov idejni začetnik, prof. dr. sc. Miroslav Tuđman.Od svog osnutka Zavod je okrenut poticanju i povećanju vidljivosti znanstvenih rezultata i istraživačkih dostignuća članova Odsjeka te pružanju potpore nastavi koja se izvodi na Odsjeku. Svoje poslanje Zavod ostvaruje prvenstveno kroz izdavačku djelatnost. Nizom od 22 objavljene knjige (razdoblje od 1990. do 2013.) Zavod prati intenzivni razvoj u području informacijskih i komunikacijskih znanosti, obrađujući širok raspon tema koje tradicionalno pripadaju ne samo informacijskim studijama u užem smislu, već zahvaća i novije, interdisciplinarne i multidisciplinarne sadržaje koji odražavaju nagle promjene uzrokovane informacijsko-komunikacijskom tehnologijom. Uz redovna izdanja u nizu Radovi Zavoda, 2008. izlazi prvo izdanje u biblioteci Spomenice, a 2009. objavljeno je prvo elektroničko izdanje multimedijalni edukativni program na CD-u. U svom će se daljnjem radu Zavod, u nastojanju praćenja dinamike razvoja u području te uvažavajući potrebe i sklonosti čitatelja izdanja (studenata, nastavnika, znanstveno-istraživačke i stručne zajednice), usmjeravati prema e-izdanjima, kako bi što bolje ispunjavao svoju temeljnu funkciju: stvarati, prenositi i omogućiti primjenu znanja iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti.
Voditelj Zavoda
dr.sc. Tomislav Ivanjko, izv. prof.
Uvjeti
Podaci o uvjetima upisa te načinu bodovanja pojedinih postignuća za upis u studijske programe Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dostupni su na poveznici:
Silabus
Prijediplomski studiji - Jednopredmetni
Prijediplomski studiji - Dvopredmetni
Raspored
Raspored možete pronaći na:
Završnost
Provođenje završnog ispita
Završni ispit je pismeni ispit koji se provodi online, putem sustava za učenje na daljinu Omega, i obuhvaća provjeru znanja stečenih tijekom studija iz sljedećih obaveznih kolegija:
- Akademske vještine za informacijske stručnjake
- Osnove informacijske tehnologije,
- Uvod u informacijske i komunikacijske znanosti
- Osnove komunikacijske tehnologije
- Uvod u istraživačke metode u informacijskim znanostima
- Teorija informacijske znanosti
Za potrebe završnog ispita za svaki je kolegij formiran fond od minimalno 30 pitanja, koje izrađuju nositelji kolegija ili nastavnici koje odredi Odsjek. Završni ispit traje 60 minuta i sastoji se od 30 pitanja (po 5 pitanja po kolegiju), koja sustav Omega studentima dodjeljuje nasumičnim odabirom.
Odsjek će u svakom redovnom ispitnom roku definirati dva termina za polaganje završnog ispita, a u svakom izvanrednom roku po jedan ispitni termin. Datum, vrijeme i prostor održavanja ispita bit će objavljeni na web stranicama Odsjeka. Studenti ispitni rok završnog ispita prijavljuju putem Studomata.
Pravo pristupa ispitu imaju studenti koji su položili sve obavezne kolegije te stekli dovoljno ECTS bodova polaganjem izbornih kolegija tj. studenti koji su položili sve upisane kolegije osim završnog ispita te stekli minimalno 178 ECTS bodova (na jednopredmetnom studiju), odnosno 88 ECTS bodova (na dvopredmetnome studiju). Studenti na ispitni rok dolaze s valjanom identifikacijskom ispravom s fotografijom studenta koji pristupa ispitu.
Završni ispit ocjenjuje se ocjenom „položio” / „nije položio“. Brojčane ocjene se ne dodjeljuju, niti se ocjena uključuje u prosjek studenta. Za prolaznu ocjenu potrebno je točno riješiti najmanje 70 % ispitnih pitanja.
Silabus
Diplomski studiji - Jednopredmetni
Diplomski studiji - Dvopredmetni
Raspored
Raspored možete pronaći na:
Dokumenti
Završnost
Na sjednici Odsjeka održanoj 3.12.2024. usvojen je novi dokument Upute i pravila za prijavu, pisanje i obranu rada na redovitom studiju.
Izvanredni studij - Bibliotekarstvo
Voditeljica Izvanrednog studija
Prof. dr. sc. Sonja Špiranec
Ured: E-322
Tel: 01/4092-320
E-pošta: sspiran@ffzg.unizg.hr
Zamjenik voditeljice Izvanrednog studija
Doc. dr. sc. Denis Kos
Ured: E-320
Tel: 01/4092-365
E-pošta: dkos@ffzg.unizg.hr
Natječaj i upis
Informacije o upisu na studij možete naći na https://diplomski-upisi.ffzg.unizg.hr/index.php/postupak-prijave-za-upis-na-izvanredni-studij-informacijskih-znanosti-smjer-bibliotekarstvo/
Obavijest o školarini za izvanredne studente diplomskog studija Bibliotekarstvo
Školarina za studente koji u akademskoj godini 2026./2027. upisuju prvu godinu diplomskog studija Bibliotekarstvo u izvanrednom statusu iznosi 1240,00 EUR. Navedeni iznos školarine primjenjuje se isključivo na studente koji upisuju prvu godinu diplomskog studija Bibliotekarstvo u izvanrednom statusu u akademskoj godini 2026./2027.
Združeni diplomski studij - Digitalna lingvistika
Voditeljica studija
dr. sc. Petra Bago, izv. prof.
Tel: 01/409-2323
E-pošta: digiling@ffzg.hr
Zamjenica voditeljice studija
dr. sc. Virna Karlić, izv. prof.
Tel: 01/409-2117
E-pošta: digiling@ffzg.hr
Informacije o upisu na studij možete naći na https://diplomski-upisi.ffzg.unizg.hr/.
Više informacija o združenom studiju Digitalna lingvistika i međunarodnim partnerima možete pronaći na https://digiling.university/.
Izvedbeni plan studija možete pronaći na https://theta.ffzg.hr/ECTS/Studij/Index/14194.
Raspored nastave možete pronaći na https://dev.ffzg.unizg.hr/hr/raspored.
Doktorski studij - Informacijske i komunikacijske znanosti
Voditeljica doktorskoga studija
prof. dr. sc. Sonja Špiranec
E-pošta: sspiran@ffzg.unizg.hr
Zamjenik Voditeljice doktorskoga studija
prof. dr. sc. Krešimir Pavlina
E-pošta: kpavlina@ffzg.unizg.hr
Tajništvo
doc. dr. sc. Ivan Dunđer
E-pošta: idundjer@ffzg.unizg.hr
O studiju
Opis
Doktorski studij Informacijske i komunikacijske znanosti najviši je stupanj znanstvenoga usavršavanja iz područja i grana koje pokriva (informacijski sustavi i informatologija, knjižničarstvo, arhivistika i dokumentalistika, muzeologija, komunikologija, odnosi s javnošću, masovni mediji, novinarstvo, leksikografija i enciklopedistika), a usmjeren je osposobljavanju za najsloženije znanstvenoistraživačke i stručne poslove te karijeru temeljenu na istraživanju u akademskom sektoru, u industriji, javnom sektoru ili privatnim tvrtkama.
Studij se odvija u tri akademske godine. U prva četiri semestra student sluša i polaže obvezne (sveukupno 4) predmete, radi na izbornim istraživačkim temama (sveukupno 4) te aktivno radi s mentorom na znanstvenim projektima i znanstvenim člancima. U zadnja dva semestra težište se stavlja na samostalan znanstveni rad i rad na doktorskoj disertaciji.Program studija strukturiran je prema modularnim načelima, pri čemu su sadržaji razvrstani u 4 osnovna modula: 1) znanstvene teorije, 2) metodologija, 3) istraživačke teme, te 4) transferne/prenosive vještine, što osigurava dinamičnost studija i cjelovit pristup razvoju karijere doktoranda.
Polje informacijskih i komunikacijskih znanosti ima snažan interdisciplinarni potencijal koji je glavna odrednica programa doktorskog studija Informacijske i komunikacijske znanosti. Sadržaji studija usmjereni su na istraživanje interakcija između ljudi, podataka/informacija/medijskih sadržaja, digitalnih tehnologija i društva te na konceptualizaciju i razvoj suvremenih informacijskih i medijskih sustava koji podupiru takve interakcije. Takva istraživanja svojim rezultatima doprinose razvoju kapaciteta pojedinaca, organizacija (obrazovanja, baštinski i javni sektor, gospodarstvo) i društva za učinkovito i smisleno upravljanje, korištenje i priopćavanje podataka, informacija i medijskih sadržaja.
Povijest doktorskog studija
Odlukom Znanstveno-nastavnog vijeća Sveučilišta u Zagrebu 21. studenoga 1990. godine Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu dobiva ovlasti da može dodjeljivati doktorat znanosti iz polja informacijskih znanosti. Akademske godine 1993./1994. Odsjek pokreće poslijediplomski studij pod nazivom Organizacija znanja i teorija kulturne baštine.
Temeljni je cilj poslijediplomskog studija znanstveno usavršavanje studenata. Studij je od samoga početka svoga ustroja (1994.) bio usmjeren na upoznavanje suvremenih teorijskih postavki informacijskih znanosti, znanstveno istraživačke metode i znanstveno istraživački rad, metode i tehnike evaluacije suvremenih sustava za prikaz, organizaciju i rad baštinskih ustanova, razmjene znanja i promjene koje donosi informacijsko-komunikacijska tehnologija. Zadaća je bila upoznati i istražiti teorijska i praktična rješenja ne samo suvremenih informacijskih sustava, već i modele organizacije, pohrane i razmjene znanja društva i socijalnih zajednica u povijesti. Prvi poslijediplomski studij informacijskih znanosti pod nazivom Organizacija znanja i teorija kulturne baštine pokrivao je kroz smjerove četiri discipline koje su se studirale i na diplomskom studiju (arhivistiku, bibliotekarstvo, muzeologiju i informatologiju). Teorijske i metodologijske osnove bile su zajedničke za sva usmjerenja. Najnovija znanstvena znanja i umijeća iz određene discipline studenti su stjecali kroz obvezne predmete smjera. Izborne predmete studenti su birali u dogovoru s mentorom, a u skladu s temom svojega istraživanja i znanstvenog rada. Tako su zajednički predmeti bili Teorija znanosti, Epistemologija informacijskih znanosti i Teorija organizacije znanja, nakon čega su slijedili predmeti smjera kojega je student upisao. Studij je okupio studente koji su uglavnom radili u informacijskim/bašti nskim institucijama, a kao izlazni rezultat dao je značajan broj dobrih doktora znanosti. Na tim rezultatima gradio se dalje i nastavnički kadar diplomskoga studija.
Danas se doktorski studij izvodi pod nazivom Studij informacijskih i komunikacijskih znanosti.
Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu prvi magisterij iz informacijskih znanosti obranjen je 1994. godine, a prva doktorska disertacija 1990. godine. U razdoblju od 1994. do 2012. godine obranjeno je ukupno 112 magistarskih radova, a u razdoblju od 1990. do 2012. godine obranjeno je 156 doktorskih disertacija.
Uvjeti
- Završen sveučilišni diplomski studij iz društvenoga ili humanističkog područja s prosjekom ocjena najmanje 3,5 i preporukama;
- Dvije preporuke sveučilišnih profesora;
- Motivacijsko pismo;
- Osobe sa završenim diplomskim studijem iz drugih znanstvenih područja mogu se upisati na studij uz dodatne obveze koje određuje Vijeće doktorskoga studija;
- Za osobe koje su studirale po studijskom sustavu prije 2005. i stekle magisterij znanosti Vijeće doktorskoga studija odlučit će o smanjivanju obveza na doktorskom studiju.
Trajanje
Doktorski studij informacijskih i komunikacijskih znanosti traje tri godine (šest semestara), ima opterećenje od 180 ECTS bodova. Završetkom studija stječe se akademski naziv doktora informacijskih i komunikacijskih znanosti.
Školarina
Po semestru: -
Naziv diplome
-
Ishodi
Program doktorskog studija potiče istraživačke kompetencije na sljedeće načine:
- U sklopu svakog predmeta od doktoranda se traži da napravi doprinos u obliku preglednog rada i/ili nacrta istraživanja, vezano uz odabranu temu.
- Doktorandi se uključuju u projektnu aktivnost kroz sudjelovanje na projektima gdje dio spoznaja i generičkih vještina stječu radeći na projektima.
- U sklopu doktorskog studija postoje i predmeti Znanstveno-istraživački rad i predmet Istraživačke metode u informacijskim znanostima koji je izravno posvećen razvoju istraživačkih kompetencija.
- Doktorande se potiče da sudjeluju u radionicama i na doktorskoj konferenciji, gdje međusobno prezentiraju svoje planove istraživanja i ispituju svoja dostignuća u okruženju kolega i nastavnika i na taj način dobivaju povratnu informaciju o radu.
- Doktorande se potiče na sudjelovanje na međunarodnim konferencijama gdje izlažu svoje radove gdje vježbaju i generičke vještine ali i provjeravaju svoje istraživačke kompetencije.
- Dio obveza na doktorskom studiju obuhvaća i znanstveno publiciranje te sudjelovanje na znanstvenim konferencijama.
- U sklopu doktorskog studija postoje i predmeti i radionice znanstveno istraživačkih metoda i predmeti koji se bave upravljanjem projektima, što studentima omogućuje svladavanje vještina i usvajanje znanja za različite istraživačke, profesionalne i poslovne mogućnosti.
Program
Raspored
Raspored kolegija, istraživačkih seminara, radionica, konferencija, skupnih obrana doktorskih sinopsisa i predstavljanja doktorskih tema
Molimo doktorande da pravovremeno prijave kolegije, istraživačke seminare, radionice, konferencije, skupne obrane doktorskih sinopsisa i predstavljanja doktorskih tema te ostale aktivnosti kako bismo mogli dogovoriti termine te rezervirati prikladnu dvoranu.
Prijavu možete izvršiti ovdje. (do 10 dana prije termina održavanja ili do popunjenja mjesta)
Pri prijavi vodite računa o mogućoj koliziji termina održavanja; naime, nastava ili druge aktivnosti se ponekad izvode istovremeno! Ukoliko se prijavi manje od 5 doktoranada nastava će se izvoditi konzultativno. Zbog mogućih promjena molimo vas da provjerite raspored prije dolaska - jedino je raspored na ovoj stranici mjerodavan!
Savjet poslodavaca
U ožujku 2022. godine osnovan je Savjet poslodavaca kao savjetodavno tijelo Vijeća poslijediplomskog doktorskog studija informacijskih i komunikacijskih znanosti.
U Savjet poslodavaca imenovani su predstavnici ustanova koje zapošljavaju doktorande iz znanstvenog polja informacijskih i komunikacijskih znanosti koji, na temelju iskustva i praksi na tržištu rada, svojim savjetima i aktivnostima mogu doprinijeti razvoju poslijediplomskog doktorskog studija informacijskih i komunikacijskih znanosti.
Savjet poslodavaca osnovan je se s ciljem održavanja godišnjih sastanaka na kojima bi raspravljao o mogućem unapređenju izlaznih kompetencija doktoranada i tematskih težišta doktorata. Temeljem navedenih preporuka usmjerava se studijski program i smjer rada na poslijediplomskom studiju kako bi još bolje pokrivao potrebe poslodavaca budućih doktoranada.
Savjet poslodavaca čine:
predstavnik Hrvatskog informacijskog i dokumentacijskog društva,
četiri predstavnika poslodavaca,
pročelnik Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti,
voditelj doktorskog studija informacijskih i komunikacijskih znanosti.
Sustav za obavještavanje
Mailing lista: https://list.ffzg.hr/listinfo/pds-ikz
Adresa
Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet
Ulica Ivana Lučića 3
10000 Zagreb
Pročelnik
prof. dr. sc. Krešimir Pavlina
Ured: E-324
Primanja: srijedom od 8:00 - 9:00 sati
Tel: 01/4092-332
E-pošta: procelnik-informacijske.znanosti@m.ffzg.unizg.hr
Zamjenica pročelnika
izv. prof. dr. sc. Petra Bago
Tel: 01/4092323
E-pošta: procelnik-informacijske.znanosti@m.ffzg.unizg.hr
Tajništvo
Maja Živko
Ured: E-326
Primanje studenata: radnim danom 10:00-15:00, Pauza 11:00-11:30
Tel: 01/4092302
E-pošta: informacijske.znanosti@ffzg.hr
Erasmus koordinator
doc. dr. sc. Gaurish Thakkar
E-pošta: mobilnost-inf@m.ffzg.hr
ISVU koordinatorica za prijediplomski studij
dr. sc. Monika Batur
Ured: E-320
Tel. 01/4092-365
E-pošta: mobatur@ffzg.unizg.hr
Prilikom kontakta obavezno navedite ime i prezime, godinu studija, tip studija (JP ili DP), studijske grupe i JMBAG.
ISVU koordinator za diplomski studij
Kristijan Klasan
Ured: E-313
Tel. 01/4092-321
E-pošta: kklasan@ffzg.unizg.hr
Prilikom kontakta obavezno navedite ime i prezime, godinu studija, tip studija (JP ili DP), studijske grupe i JMBAG.
Knjižnica
Irena Kranjec
Ured: Knjižnica, soba 1.4.
Tel: 01/409 217; kućni 2217
Fax: 01/615-6879
E-pošta: ikranjec@ffzg.unizg.hr
Povjerenik za kvalitetu
doc. dr. sc. Denis Kos
Ured: E-320
E-pošta: dkos@ffzg.unizg.hr
Satničarka
dr.sc. Kristina Kocijan, izv.prof.
Ured: E-314
Tel: 01/4092-318
E-pošta: krkocijan@ffzg.unizg.hr
Web administrator
prof. dr. sc. Radovan Vrana
E-pošta: rvrana@ffzg.unizg.hr