Povijest Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju

Počeci

Etnološke i folklorističke teme bile su zastupljene u pučkim, stručnim, obrtnim i učiteljskim školama te u gimnazijama druge polovice 19. stoljeća i prvih desetljeća 20. stoljeća. Takve sadržaje posebice nalazimo u nastavi ženskoga i muškoga ručnog rada te u okviru hrvatskoga jezika i zemljopisa. Godine 1874. reformirano je i temeljito obnovljeno Zagrebačko sveučilište, unutar njega i Mudroslovni, današnji sveučilišnoj nastavi etnološke i folklorističke teme bile su zastupljene na Stolici za filologiju slavensku, gdje npr. Armin Pavić drži kolegij Hrvatske narodne pjesme, Tomo Maretić Vjera Starih Slavena, a Dragutin Boranić seminar o slavenskome seljačkom domu.

Na Stolici za geografiju Petar Matković istražuje i objavljuje putopise, a radio je kao tajnik odbora za organizaciju odabira predmeta za Etnografsku izložbu u Moskvi 1867. godine, koja je ujedno trebala poslužiti kao priprema osnutka etnografijskog odjela Narodnog muzeja u Zagrebu. Na Stolici za povijest umjetnosti i umjetničku arheologiju Iso Kršnjavi se u svojim predavanjima iz povijesti umjetnosti, arheologije i kulturne povijesti koristio i podacima sa svojih terenskih istraživanja o hrvatskim rukotvornim, posebice tekstilnim vještinama, ali i podacima iz onodobne etnološke literature i izvora.

Počeci

Etnološke i folklorističke teme bile su zastupljene u pučkim, stručnim, obrtnim i učiteljskim školama te u gimnazijama druge polovice 19. stoljeća i prvih desetljeća 20. stoljeća. Takve sadržaje posebice nalazimo u nastavi ženskoga i muškoga ručnog rada te u okviru hrvatskoga jezika i zemljopisa. Godine 1874. reformirano je i temeljito obnovljeno Zagrebačko sveučilište, unutar njega i Mudroslovni, današnji sveučilišnoj nastavi etnološke i folklorističke teme bile su zastupljene na Stolici za filologiju slavensku, gdje npr. Armin Pavić drži kolegij Hrvatske narodne pjesme, Tomo Maretić Vjera Starih Slavena, a Dragutin Boranić seminar o slavenskome seljačkom domu.

Na Stolici za geografiju Petar Matković istražuje i objavljuje putopise, a radio je kao tajnik odbora za organizaciju odabira predmeta za Etnografsku izložbu u Moskvi 1867. godine, koja je ujedno trebala poslužiti kao priprema osnutka etnografijskog odjela Narodnog muzeja u Zagrebu. Na Stolici za povijest umjetnosti i umjetničku arheologiju Iso Kršnjavi se u svojim predavanjima iz povijesti umjetnosti, arheologije i kulturne povijesti koristio i podacima sa svojih terenskih istraživanja o hrvatskim rukotvornim, posebice tekstilnim vještinama, ali i podacima iz onodobne etnološke literature i izvora.

Počeci

Etnološke i folklorističke teme bile su zastupljene u pučkim, stručnim, obrtnim i učiteljskim školama te u gimnazijama druge polovice 19. stoljeća i prvih desetljeća 20. stoljeća. Takve sadržaje posebice nalazimo u nastavi ženskoga i muškoga ručnog rada te u okviru hrvatskoga jezika i zemljopisa. Godine 1874. reformirano je i temeljito obnovljeno Zagrebačko sveučilište, unutar njega i Mudroslovni, današnji sveučilišnoj nastavi etnološke i folklorističke teme bile su zastupljene na Stolici za filologiju slavensku, gdje npr. Armin Pavić drži kolegij Hrvatske narodne pjesme, Tomo Maretić Vjera Starih Slavena, a Dragutin Boranić seminar o slavenskome seljačkom domu.

Na Stolici za geografiju Petar Matković istražuje i objavljuje putopise, a radio je kao tajnik odbora za organizaciju odabira predmeta za Etnografsku izložbu u Moskvi 1867. godine, koja je ujedno trebala poslužiti kao priprema osnutka etnografijskog odjela Narodnog muzeja u Zagrebu. Na Stolici za povijest umjetnosti i umjetničku arheologiju Iso Kršnjavi se u svojim predavanjima iz povijesti umjetnosti, arheologije i kulturne povijesti koristio i podacima sa svojih terenskih istraživanja o hrvatskim rukotvornim, posebice tekstilnim vještinama, ali i podacima iz onodobne etnološke literature i izvora.

Počeci

Etnološke i folklorističke teme bile su zastupljene u pučkim, stručnim, obrtnim i učiteljskim školama te u gimnazijama druge polovice 19. stoljeća i prvih desetljeća 20. stoljeća. Takve sadržaje posebice nalazimo u nastavi ženskoga i muškoga ručnog rada te u okviru hrvatskoga jezika i zemljopisa. Godine 1874. reformirano je i temeljito obnovljeno Zagrebačko sveučilište, unutar njega i Mudroslovni, današnji sveučilišnoj nastavi etnološke i folklorističke teme bile su zastupljene na Stolici za filologiju slavensku, gdje npr. Armin Pavić drži kolegij Hrvatske narodne pjesme, Tomo Maretić Vjera Starih Slavena, a Dragutin Boranić seminar o slavenskome seljačkom domu.

Na Stolici za geografiju Petar Matković istražuje i objavljuje putopise, a radio je kao tajnik odbora za organizaciju odabira predmeta za Etnografsku izložbu u Moskvi 1867. godine, koja je ujedno trebala poslužiti kao priprema osnutka etnografijskog odjela Narodnog muzeja u Zagrebu. Na Stolici za povijest umjetnosti i umjetničku arheologiju Iso Kršnjavi se u svojim predavanjima iz povijesti umjetnosti, arheologije i kulturne povijesti koristio i podacima sa svojih terenskih istraživanja o hrvatskim rukotvornim, posebice tekstilnim vještinama, ali i podacima iz onodobne etnološke literature i izvora.

Tekst napisale: dr. sc. Sanja Potkonjak i dr. sc. Nevena Škrbić Alempijević

Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju svojom kvalitetom predstavlja najprepoznatljivije i najsnažnije mjesto visokoškolskog obrazovanja u etnologiji i kulturnoj antropologiji u Republici Hrvatskoj.

Središte je intelektualno poticajnih i inovativnih istraživanja u kojima se pomoću specifičnih etnografskih pristupa daju odgovori na probleme suvremene kulturne dinamike i regionalnih društvenih, političkih, ekonomskih i kulturnih izazova.

Kao izdavač dvaju znanstvenih časopisa i suizdavač monografskih publikacija i zbornika radova Odsjek kontinuirano radi na diseminaciji rezultata suvremenih znanstvenih istraživanja i međunarodnoj prepoznatljivosti hrvatske etnologije i kulturne antropologije.

U kurikulumima preddiplomskog, diplomskog i doktorskog studija Odsjek njeguje emancipativan pedagoški proces koji uključuje samostalna istraživanja, kritičko mišljenje, integritet te slobodno i argumentirano iznošenje stavova.

Kao nacionalno i regionalno najprepoznatljivijem centru obrazovanja, istraživanja i izdavaštva u etnologiji i kulturnoj antropologiji cilj nam je:

• ostvariti pedagoško okružje koje će djelovati poticajno i potpomažuće za studente uključene u njega

• njegovati procese učenja koji će studentima svih razina studija pružiti priliku za osamostaljivanje u utemeljenom i društveno odgovornom mišljenju

• osigurati ishode učenja kojima je cilj povećati primjenjivost znanja i prilagođenost programa tržištu rada i kreativnim ekonomijama budućnosti

• oblikovati i usavršavati program namijenjen studentima koji se ističu željom za istraživanjem vlastitih granica učenja i mišljenja, otvorenima za stjecanje kolaborativnih vještina rješavanja problema i spremnima za istraživanje, propitivanje i aktivno djelovanje u svijetu u kojem živimo

• osmišljavati i graditi program koji će i nadalje dosljedno prepoznavati potrebe suvremenog društva i raditi na većoj internacionalizaciji znanja i znanstvenih istraživanja kroz mobilnost studenata i znanstvenog osoblja te na integraciji znanja i istraživanja s neposrednim društvenim okružjem u praktično primjenjivim projektima.

VIZIJA

Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju želi dati doprinos razvoju hrvatskog visokoškolskog i znanstvenog okruženja u kojem će se vrednovati najviši standardi osobne i profesionalne slobode i pravo na kritičko mišljenje te poticati djelovanje na oblikovanju održive i odgovorne društvene zajednice.

Odsjek posjeduje bogat arhiv. On sadrži i posebno vrijednu građu Etnološkog atlasa, koju je zbog vrijednosti zaštitilo Ministarstvo kulture RH, te arhivsko gradivo vezano uz širok spektar tema iz različitih područja Hrvatske. Rukopisni fond obuhvaća građu prikupljenu u okviru znanstveno-istraživačke i nastavne djelatnosti Odsjeka u periodu od tridesetih godina 20. stoljeća do danas, a sastoji se od oko 2000 tekstovnih zapisa profesora, suradnika na projektima i studenata, podijeljenih u šest zbirki (Stariji zapisi, Seljačke obiteljske zadruge, Združivanja i njihovi etnološki pokazatelji, Seminarski radovi studenata, Diplomski radovi studenata, Nova zbirka). Arhiv se i danas obogaćuje prikupljenim gradivom u okviru projekata.Uz rukopisnu građu, u fototeci Arhiva pohranjen je veliki broj fotografija. Kako bi se olakšalo pretraživanje i korištenje fundusa, planira se izrada baze podataka u vidu internetskog kataloga, a u svrhu zaštite najugroženijih jedinica građe započeta je njihova digitalizacija.