Preskoči na glavni sadržaj

Sociologija grada

ISVU: 36881•6 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za sociologiju
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Upoznati studente s nastankom i razvojem sociologije grada (urbane sociologije) kao jedne od najstarijih poddisciplina sociologije, njenim osnivačima i najvažnijim predstavnicima čikaške škole urbane sociologije, istraživačkim metodama i monografskim studijama i najvažnijim kritikama te kasnijim razvojem sociologije grada do suvremenih tendencija istraživanja urbanizacijskih procesa početkom 21. stoljeća. Poseban naglasak u kolegiju posvećen je odnosu fizičkog i simboličkog prostora grada, važnosti javnog prostora, utopijskim vizijama gradova, te odnosu prirode i urbanog okoliša te primjerima iz hrvatskog konteksta.

Sadržaj

  1. Uvodno predavanje o sociologiji grada (uz upoznavanje studenata s rasporedom seminarskih obveza, literaturom i drugim aspektima rada na kolegiju)
  2. Nastanak grada (osnovni elementi urbanog: svetište, hram, citadela, odnos sela i grada)
  3. Osnovni urbanizacijski procesi (uzroci, oblici, počeci, razvitak; urbanizacija kao porast gradskog stanovništva, širenje gradskih naselja i širenje gradskog načina života; osnovne definicije i određenja urbanizacije)
  4. Nastanak sociologije grada - Čikaška škola urbane sociologije (osnovni utjecaji: Simmel, Toennies, glavni predstavnici i razvitak; konceptualni okvir i rana urbana teorija)
  5. R. Park, L. Wirth i ekološka teorija o urbanom razvoju (definicije grada, ekološki procesi, prirodna područja i „moralni poredak“, Urbanism as a way of Life)
  6. Monografske studije Čikaške škole i njihova suvremena reafirmacija (E. Anderson) - istraživanje grada i kvalitativna metodologija (primjeri istraživanja Čikaške škole i suvremeni primjeri sličnih urbanih studija)
  7. M. Castells i „nova urbana sociologija“ nakon 1960 g. i suvremena reafirmacija kvalitativne metodologije istraživanja grada (E. Anderson etc.)
  8. javni prostori (mjesta i „nemjesta“)
  9. Urbano planiranje i urbani sustavi (vrste planiranja, grad kao složeni sustav)
  10. Javni prostori u suvremenom gradu (javne zelene površine, javnost, prostor, privatizacija, komercijalizacija, “diznifikacija“ prostora, korporativni grad)
  11. Javni prostori i procesi urbane obnove (urbana rehabilitacija, rekonstrukcija i revitalizacija, „gentrifikacija“)
  12. Priroda u gradu (planiranje i korištenje parkova, zelenih površina, zaštita prirode)
  13. Urbanizacija krajem 20-og i početkom 21-og stoljeća, društveno raslojavanje i polarizacija suvremenih megagradova (dual city, socijalna stratifikacija i rezidencijalna segregacija, gated community, edge city, privatopia...)
  14. Budućnost urbanog društva
  15. Zaključno predavanje i evaluacija kolegija

Ishodi učenja

  1. Opisati nastanak sociologije grada, navesti prethodnike i najvažnije predstavnike urbane sociologije početkom 20. stoljeća
  2. Prepoznati različite pristupe istraživanju grada i izdvojiti najvažnije primjere istraživanja.
  3. Opisati nastanak grada, njegov povijesni razvoj i suvremene urbanizacijske procese te njihove glavne društvene posljedice.
  4. Razlikovati fizički i simbolički prostor grada, usporediti različite vrste urbanog planiranja i objasniti važnost javnog prostora u suvremenom gradu.
  5. Napisati seminarski rad o određenom urbanom fenomenu.

Metode podučavanja

U nastavi kolegija Sociologija grada koriste se nastavne metode koje studentu omogućuju usvajanje, prepoznavanje, razumijevanje, primjenu, analizu i kritičko preispitivanje socioloških znanja iz područja urbane sociologije uz razvijanje komunikacijskih i prezentacijskih vještina studenata. Koriste se metode koje stavljaju studenta u središte nastavnog procesa, potiče se istraživački interes, analiza i rasprava o izabranoj temi te samostalnost studenata. Rasprava i analiza aktualnih i relevantnih primjera, uz stjecanje temeljnih spoznaja iz sociologije grada i interdisciplinarnih uvida, potiče kod studenta praćenje i razumijevanje društvene stvarnosti, odnosa prostora i društvenog života, svakodnevnih interakcija i drugih relevantnih perspektiva.

Metode ocjenjivanja

Postignuća studenta ocjenjuju se brojčanom ocjenom iz: prisustvovanja nastavi, kolokvija (vrednuje se usvojenost temeljnih pojmova i znanja iz sociologije grada, prema ishodima - 40% završne ocjene na kolegiju), seminarskog rada (vrednuje se razumijevanje, primjena i analiza socioloških znanja na odabranom primjeru, prema ishodima - 50% završne ocjene na kolegiju) i usmenog ispita (vrednuje se ukupno postignuće studenta prema ishodima kolegija - 10% završne ocjene na kolegiju).

Obavezna literatura

  1. Čaldarović, O. (2012). Čikaška škola urbane sociologije. Zagreb: Jesenski & Turk.
  2. Čaldarović, O., Šarinić, J. (2017). Suvremeni grad. Javni prostori i kultura življenja: primjer Zagreba. Zagreb: Jesenski & Turk.
  3. Šarinić, J., Čaldarović, O. (2015). Suvremena sociologija grada. Od nove urbane sociologije, prema sociologiji urbanog. Zagreb: Jesenski&Turk, poglavlja 1, 2, 3 i 4.
  4. Burgess, Ernest W., and Robert E. Park. (1984) The City. Chicago, University Of Chicago Press.
  5. Rogić, I. (1992). Periferijski puls u srcu od grada. Zamke revitalizacije. Zagreb: Sociološko društvo Hrvatske.

Dopunska literatura

  1. Čaldarović, O. (2011). Urbano društvo na početku 21. stoljeća: Osnovni sociološki procesi i dileme. Zagreb: Jesenski i Turk, HSD
  2. Whyte, W. F. (1993) Street Corner Society: The Social Structure of an Italian Slum. Chicago, University Of Chicago Press.
  3. Čaldarović, O. (1989). Društvena dioba prostora. Zagreb: Sociološko društvo Hrvatske.
  4. Čaldarović, O. (1987). Suvremeno društvo i urbanizacija. Zagreb: Školska knjiga.