Preskoči na glavni sadržaj

Književnost i kultura kasnog socijalizma 2 (od 1968. do 1990-ih)

ISVU: 131560•3 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Katedra za ruski jezik i književnost
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Kolegij se bavi dijelom kulturno-povijesnog razdoblja koje A. Jurčak obuhvaća nazivom kasni socijalizam. U užem književno-povijesnom smislu, tada se razvija ruski postmodernizam na ponešto drukčijim temeljima no u zapadnim društvima. Pluralizam (polifoničnost) kulture, koji je uslijedio nakon smrti Stalina 1953., odrazio se na svim područjima djelovanja tadašnjih umjetnika. U kasnijem se je razdoblju (1968-1990-e) kasnog socijalizma nastavilo raslojavanje kulture, no na bitno subverzivniji način u odnosu na optimistično i vedro razdoblje „odjuge“. Tijekom tog razdoblja socrealistička kultura i književnost, kao i mitovi proizašli iz prve polovice 20. stoljeća, poput mita o novom čovjeku, „svijetloj budućnosti“, Velikom Ocu-vođi, majci-Domovini, velikoj pobjedi tijekom Domovinskog rata i novom, solidarnom besklasnom društvu, postaje ključno tematsko i stilsko polje umjetničke polemike. Pritom je specifičnost kasnijeg razdoblja kasnog socijalizma u tome što, za razliku od ranijeg razdoblja (do 1968.), na ispražnjeno mjesto starih mirova ne dolaze novi te se demitologizacija na različite načine upisuje i zrcali u književnosti i kulturi toga razdoblja. Polifoničnost sovjetske ruske kulture u tom je razdoblju još radikalnija te su najzanimljiviji tekstovi dolazili iz „deteritorijaliziranih“ miljea undergrounda, samizdata, tamizdata i emigracije.

Sadržaj

  1. Upoznavanje s načinom rada, studentskim obavezama i primarnom te sekundarnom literaturom. Određivanje tema seminarskih radova.
  2. Uvod - stagnacija.
  3. Novi tip književnoga subjekta – tip „čudaka“. Uvod u tzv. derevenskuju prozu. V. Šukšin: Čudik, 1967.
  4. Ruralni tematski krug u ruskoj sovjetskoj prozi kasnog socijalizma. „Seoska proza“ kao jedan od najvažnijih književnih pravaca u kulturi kasnog socijalizma. Arhetipski oslonci ruralne proze: selo, majka, dom, zemlja. Opozicija selo – grad. V. Rasputin: Proščanie s Materoj, 1976. – poetski manifest ruske sovjetske ruralne proze
  5. Ruralni tematski krug u ruskoj sovjetskoj prozi kasnog socijalizma. „Seoska proza“ kao jedan od najvažnijih književnih pravaca u kulturi kasnog socijalizma. Arhetipski oslonci ruralne proze: selo, majka, dom, zemlja. Opozicija selo – grad. V. Rasputin: Proščanie s Materoj, 1976. – poetski manifest ruske sovjetske ruralne proze
  6. Kantautorska poezija V. Vysockog i A. Galiča. Subverzivnost kantautorske poezije. Poetika „nadryva“. „Junaci u ulogama“.
  7. Politika književnosti. Soc-art (Komar & Melamid; I. Kabakov i dr.); klasici moskovske konceptualističke škole. D. Prigov: Apofeoz milicianera, 1978. i V. Sorokin: Otkrytie sezona, 1979-1984.
  8. Uvod u ruski postmodernizam. Svijet kao tekst. Roman-poema. Pseudoautobiografija. V. Erofeev: Moskva-Petuški, 1969-1970.
  9. Uvod u ruski postmodernizam. Svijet kao tekst. Roman-poema. Pseudoautobiografija. V. Erofeev: Moskva-Petuški, 1969-1970.
  10. Razine estetskog prevrednovanja u Bitovljevoj prozi. Intertekstualnost. Puškin kao književni i kulturni mit. A. Bitov: Fotografija Puškina, 1985.
  11. Poezija I. Brodskog. Esejistika Iosifa Brodskog. Roždestvenskij romans, 1961; Reč’ o prolitom moloke, 1967; Konec prekrasnoj èpohi, 1969. Poltory komnaty, 1984.
  12. Neorealistička proza S. Dovlatova. Pseudodokumentarizam. S. Dovlatov: Šoferskie perčatki, Kurtka Fernana Leže, 1986.
  13. Ponavljanje. Usustavljivanje.
  14. Ponavljanje. Usustavljivanje.
  15. Ponavljanje. Usustavljivanje.

Ishodi učenja

  1. opisati i komentirati kulturne, društvene i povijesne procese u SSSR-u i Ruskoj Federaciji
  2. kritički prosuđivati književno-teorijsku i književno-povijesnu građu i argumentirano obrazložiti valjanost teksta iz područja ruske književnosti i kulture
  3. procijeniti vlastite interese i kompetencije i odabrati odgovarajuća područja za nastavak obrazovanja
  4. sintetizirati bitno u tekstu i integrirati postojeća znanja u novi tekst

Metode podučavanja

predavanja, rasprave, multimedijalni sadržaji

Metode ocjenjivanja

kontinuirano praćenje, presentacija seminarskoga rada, ispit na kraju kolegija

Obavezna literatura

  1. V. Šukšin: Čudik, 1967.
  2. V. Rasputin: Proščanie s Materoj, 1976.
  3. Poezija V. Vysockog i A. Galiča
  4. D. Prigov: Apofeoz milicianera, 1978. i V. Sorokin: Otkrytie sezona, 1979-1984.
  5. V. Erofeev: Moskva-Petuški, 1969-1970.
  6. A. Bitov: Fotografija Puškina, 1985.
  7. I. Brodskij: Roždestvenskij romans, 1961; Reč’ o prolitom moloke, 1967; Konec prekrasnoj èpohi, 1969. Poltory komnaty, 1984.
  8. S. Dovlatov: Šoferskie perčatki, Kurtka Fernana Leže, 1986.

Dopunska literatura

  1. Богданова, О. 2004. Постмодернизм в контексте русской современной литературы. Санкт-Петербург. (отрывки)
  2. Гройс, Б. 1993. Постутопическое искусство: от мифа к мифологии.; Дизайнеры подсознания и их публика.; Московский концептуализм, или репрезентация сакрального. В: Искусство утопии. Gesamtkunstwerk Stalin. Статьи. Стр. 99-147; 224-231.
  3. Лейдерман, Н. Л.; Липовецкий, М. Н. 2003. Современная русская литература 1950-1990-е годы. Т. 2. Москва. (отрывки)
  4. Lugarić Vukas, D. 2019. Izleti u Drugo: mit, klasa i rod (rasprave o ruskoj književnosti, filmu i popularnoj kulturi), Zagreb: FFpress; Hrvatska sveučilišna naklada.
  5. Lugarić Vukas, D. 2020. The I as the Eye: on the Poetics of Ruins in I. Brodsky’s essay Homage to Marcus Aurelius // Mundo eslavo, 19, 141-152
  6. Ugrešić, D. 1980. Nova ruska proza. Kretanja u ruskoj sovjetskoj prozi 70-ih godina. Zagreb.
  7. Ugrešić, D. 1989. Pljuska u ruci (Antologija alternativne ruske proze). Zagreb.
Književnost i kultura kasnog socijalizma 2 (od 1968. do 1990-ih)