Preskoči na glavni sadržaj

Teorija testova

ISVU: 266285•6 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za psihologiju
Satnica
  • Predavanja: 45 sati
  • Vježbe u praktikumu: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Očekuje se da će studenti nakon ovog kolegija moći opisati i protumačiti, te kritički vrednovati osnovne koncepte unutar opće teorije mjerenja i klasične teorije testova, opisati osnovne metrijske karakteristike testova i korake u izradi kompozitnih testova, procijeniti prikladnim metodama pouzdanost mjerenja, interpretirati rezultate te objasniti utjecaj niske pouzdanosti na mogućnosti uporabe rezultata.

Sadržaj

  1. Uvod u teoriju mjerenja i psihometriju
  2. Mjerne ljestvice i njihove karakteristike
  3. Teorija testova - osnovni pojmovi i definicije
  4. Vrste testova i testovnih zadataka
  5. Modeli skaliranja i osnovni koraci u izradi kompozitnih testova
  6. Temeljna načela formiranja ukupnih rezultata u testovima
  7. Osjetljivost mjerenja i problem slučajnog pogađanja u testovima učinka
  8. Objektivnost testovnih rezultata i standardizacija uvjeta testiranja
  9. Uvod u klasičnu teoriju pouzdanosti - model paralelnih mjerenja
  10. Uvod u klasičnu teoriju pouzdanosti - indikatori pouzdanosti
  11. Determinante pouzdanosti u kontekstu klasične teorije testova
  12. Empirijske metode za procjenu pouzdanosti – klasični i suvremeni pristupi
  13. Posljedice niske pouzdanosti, osjetljivosti i objektivnosti na metrijska obilježja rezultata i njihovu interpretaciju
  14. Standardizacija testovnih rezultata
  15. Povijesni razvoj psihologijskih testova

Ishodi učenja

  1. Objasniti i kritički vrednovati proces psihologijskog mjerenja, definirati osnovne pojmove i probleme kojima se bavi psihometrija, posebice unutar teorije testova
  2. Objasniti obilježja različitih ljestvica mjerenja, dopuštene matematičke operacije na rezultatima i ograničenja u interpretaciji rezultata
  3. Protumačiti osnovne modele skaliranja odgovora, opisati logiku izrade kompozitnih mjernih instrumenata te opisati osnovne metrijske karakteristike
  4. Analizirati osnovne vrste testova i testovnih zadataka te njihove karakteristike
  5. Objasniti razloge, logiku i način interpretacije linearnih transformacija rezultata mjerenja
  6. Objasniti temeljna načela formiranja kompozitnih rezultata, izračunavanje i analizu njihovog odnosa sa sastavnim dijelovima pod modelom linearnih kombinacija (GLM)
  7. Protumačiti osnovne pojmove iz područja pouzdanosti, osjetljivosti i objektivnosti mjerenja, analizirati faktore koji utječu na ove metrijske karakteristike i primijeniti postupke procjene
  8. Protumačiti osnovne pojmove i načela klasične teorije testova i modela paralelnih testova
  9. Opisati načela standardizacije i vrednovanja testovnih rezultata
  10. Opisati povijesni razvoj psihologijskog testiranja te objasniti ulogu psihometrije u znanstvenom i praktičnom radu psihologa

Metode podučavanja

Nastava se izvodi kroz predavanja - u klasičnom i interakcijskom obliku, e-učenje, te auditorne, laboratorijske i kompjutorske vježbe, pri čemu obaveze studenata uključuju i grupni rad, rasprave i izlaganja, kao i izrade domaćih zadaća

Metode ocjenjivanja

Provjera znanja provodi se kontinuirano tijekom semestra - kroz praktično rješavanje zadataka u okviru vježbi, praćenje aktivnosti studenata na nastavi, pismene domaće zadaće, kolokvije te ispitom nakon odslušanog kolegija.

Obavezna literatura

  1. Jackson, C. (2000). Psihologijsko testiranje. Jastrebarsko: Naklada Slap.
  2. Crocker, L., Algina, J. (2008). Introduction to classical and modern test theory. Mason, Ohio.

Dopunska literatura

  1. McDonald, R.P. (2011). Test theory: a unified treatment. Routledge.