Preskoči na glavni sadržaj

Uvod u istraživački rad: čitanje, interpretacija i prezentacija ranonovovjekovnih izvora

ISVU: 280558•3 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
Satnica
  • Seminar: 30 sati

Nastavnici

Cilj

1. Upoznati studente s temeljnim fazama istraživačkog rada na izvorima, uz kontinuiranu mentorsku potporu i jasno artikulirane metodološke korake: čitanje, prijevod, kompjuterska obrada, interpretacija i analiza neobjavljenog ili objavljenog izvora. 2. Poticati kritičku, fokusiranu i argumentiranu razmjenu mišljenja o izvoru i relevantnoj literaturi. 3. Osposobiti studente za prezentaciju i vizualizaciju izvora (studenti, uz pomoć nastavnika, osmišljavaju i dizajniraju format za adekvatnu stručnu prezentaciju spoznaja dobivenih analizom izvora i relevantne literature). 4. Uputiti studente u mogućnosti popularizacije stručnih i znanstvenih spoznaja kroz prezentaciju ostvarenog semestralnog projekta.

Sadržaj

  1. Uvod (objašnjenje načina rada na seminaru, prezentacija studentskih obaveza, kratka prezentacija odabranog izvora i tematike koja će se analizirati na seminaru, prezentacija čitanke).
  2. Detaljna prezentacija odabranog izvora studentima (vanjska kritika izvora, procjena obrađenosti teme u historiografiji, potencijalne koristi koju bi obrada i prezentacija odabranog izvora mogla imati za historiografiju. Podjela pomoćnog materijala za čitanje izvora i pokušaj čitanja izvora. Podjela na grupe i podjela zadataka za zadaću.
  3. Praktični rad: vođeno čitanje i transkripcija izvora, podjela zadataka za zadaću.
  4. Praktični rad: vođeno čitanje i transkripcija izvora, podjela zadataka za zadaću.
  5. Praktični rad: vođeno čitanje i transkripcija izvora, podjela zadataka za zadaću.
  6. Praktični rad: interna kontrola transkripta izmjenom grupa, podjela zadataka za zadaću.
  7. Oblikovanje projekta: rasprava o spoznajama koje donosi izvor, vođena interpretacija i analiza izvora, podjela individualnih i grupnih zadataka za zadaću (individualno čitanje i mala, ciljana grupna istraživanja).
  8. Oblikovanje projekta: rasprava o spoznajama koje donosi izvor, vođena interpretacija i analiza izvora, podjela individualnih i grupnih zadataka za zadaću (individualno čitanje i ciljana grupna istraživanja).
  9. Oblikovanje projekta: rasprava o spoznajama koje donosi izvor, vođena interpretacija i analiza izvora, podjela individualnih i grupnih zadataka za zadaću (individualno čitanje i ciljana grupna istraživanja).
  10. Oblikovanje projekta: osnovna obrada izvora za prezentaciju, rasprava o spoznajama koje donosi izvor, vođena interpretacija i analiza izvora, podjela zadataka za zadaću po grupama (obrada izvora).
  11. Prezentacija i vizualizacija izvora: rasprava o mogućim metodama prezentacije i vizualizacije, odabir metoda i medija, podjela u grupe i podjela zadataka.
  12. Prezentacija i vizualizacija izvora: uz pomoć nastavnika studenti dizajniraju format za adekvatnu stručnu prezentaciju spoznaja dobivenih iz izvora i literature, praktičan rad u grupama i podjela zadataka za zadaću.
  13. Prezentacija i vizualizacija izvora: praktičan rad u grupama prema zadanim ciljevima i podjela zadataka za zadaću.
  14. Prezentacija i vizualizacija izvora: optimiziranje dizajna, podjela zadataka za zadaću.
  15. Završna rasprava (moguće je objavljivanje rezultata projekta na mrežnim stranicama).

Ishodi učenja

  1. Na primjeru odabranog izvora za povijest ranog novog vijeka, objasniti i primijeniti metodološke postupke koji se koriste u istraživanju prošlosti.
  2. Analizirati i vrednovati odabrani ranonovovjekovni izvor.
  3. Na temelju analize odabranog izvora i literature, postavljati istraživački relevantna pitanja o prošlosti te oblikovati znanstveno i stručno utemeljene odgovore.
  4. Oblikovati kraće prikaze prošlosti (esej, blog, podcast, web-stranica, analiza društvenih mreža, videoklip itd.), koristeći se stručnom terminologijom i adekvatnim kritičkim aparatom.
  5. Na temelju manjeg, fokusiranog istraživanja iz domene ranog novog vijeka, oblikovati prikaze prošlosti namijenjene široj, neakademskoj publici (javnopovijesne, popularnopovijesne, multimedijske).

Metode podučavanja

Seminarska nastava na predmetu odvija se u obliku projektne nastave. Svake akademske godine odabire se novi izvor koji je opsegom i kompleksnošću adekvatan raspoloživoj satnici. Teme mogu varirati od kulturne i vojne do ekonomske i socijalne povijesti te demografije. Na početku semestra nastavnik predstavlja izvor koji će se obrađivati (vanjska kritika izvora, obrađenost teme u historiografiji, potencijali za historiografiju itd.) te osigurava relevantnu literaturu u obliku čitanke. Ovisno o jeziku i pismu kojim je izvor pisan, nastava se potom usmjerava na vođenu transkripciju i/ili prijevod izvora, po grupama, što prati čitanje osnovne literature o temi. Slijedi obrada, interpretacija i analiza izvora, a zatim se, individualno ili po grupama, radi na njegovoj vizualizaciji i prezentaciji. Mogućnosti atraktivne prezentacije i vizualizacije su brojne i odabiru se ovisno o tipu izvora (kartografiranje, statistička obrada, prezentacija na web stranici, podcast, analiza socijalnih mreža, izrada videoklipa, itd.). Nastavnik koordinira sve faze procesa, provjerava ispunjavanje zadataka i pruža mentorsku podršku.

Metode ocjenjivanja

Nema klasičnog pismenog i usmenog ispita. Nastavnik vrednuje: - redovito pohađanje nastave - aktivnost na satu i izvršavanje obaveza tijekom stalnog individualnog i grupnog praktičnog rada u seminaru (razumijevanje zadane literature iz čitanke; rezultate kraćeg, vođenog istraživanja vezanog uz kontekstualizaciju izvora; iznošenje spoznaja pred grupom; izvršavanje praktičnih zadataka zadanih za domaću zadaću). Iznimno, u slučaju potrebe, provodi se kratka, individualna usmena provjera.

Obavezna literatura

  1. Čitanka s odabranim izvorom i relevantnom literaturom (max. 200 str.). NB: Čitanka se izrađuje svake godine.