Preskoči na glavni sadržaj

Interkulturalizam i obrazovanje

ISVU: 1243745 ECTSLjetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za pedagogiju
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Razumijevanje složenog i dugotrajnog procesa uvođenja ideje kulturnog pluralizma u politike uređenja kulturno pluralnih demokratskih društava i utjecaja tih politika na promjene nacionalnih sustava odgoja i obrazovanja te kritičko propitivanje pojedinih odgojno-obrazovnih modela iz različitih perspektiva

Sadržaj

  1. Uvod u kolegij
  2. Različitost i temeljni pojmovi
  3. Povijest odnosa prema kulturno drugačijima
  4. Promjene odnosa prema kulturno drugačijima
  5. Uključivanje ideje kulturnog pluralizma u obrazovanje: multikulturna i interkulturna perspektiva
  6. Razvoj multikulturnog/interkulturnog obrazovanja
  7. Razvoj politika interkulturnog obrazovanja u Europi
  8. Tipovi multikulturnog/interkulturnog obrazovanja
  9. Uključivanje ideje kulturnog pluralizma u obrazovanje: kritička i dijaloška perspektiva
  10. Interkulturno obrazovanje u Hrvatskoj
  11. Romi i interkulturno obrazovanje u Hrvatskoj
  12. Migracije, izbjeglištvo i interkulturno obrazovanje u Hrvatskoj
  13. Kulturno responsivna škola
  14. Kritike multikulturnog/interkulturnog obrazovanja
  15. Završna razmatranja

Ishodi učenja

  1. Kritički analizirati politička i teorijska polazišta i ciljeve različitih modela interkulturnog/multikulturnog odgoja i obrazovanja te pripadajuće prakse iz perspektive kulturnog pluralizma
  2. Demonstrirati interkulturnu osjetljivost, multiperspektivnost i vještine sudjelovanja u interkulturnom dijalogu
  3. Prihvatiti i zagovarati načelo kulturnog pluralizma kao društvene i profesionalne vrijednosti te kritičku i dijalošku interkulturnu perspektivu u razvoju responsivne škole, kurikuluma i nastavnika
  4. Demonstrirati vještine uvođenja dijaloške interkulturne perspektive u sustav osiguranja kvalitete odgoja i obrazovanja
  5. Na primjerima objasniti pojmove „kulturne razlike“, „kulturni pluralizam“, „interkulturalizam/multikulturalizam“ i „interkulturni/ multikulturni odgoj i obrazovanje“ te moguće odnose među njima
  6. Navesti međunarodne i domaće formalno-pravne dokumente te odrediti standarde i mehanizme kojima se promiče ideja kulturnog pluralizma na međunarodnoj, europskoj i domaćoj razini

Metode podučavanja

Predavanja Rasprave Rad u manjim skupinama Pedagoška supervizija Stručna praksa Samostalni pismeni rad

Metode ocjenjivanja

Konačnu ocjenu čine dvije komponente, pismeni ispit i refleksivni dnevnik prakse.

Obavezna literatura

  1. Banks, J. A. (1993). Multicultural Education: Historical Development, Dimensions, and Practice. Review of Research in Education, 19, 2-49. https://www.jstor.org/stable/pdf/1167339.pdf
  2. Bartulović, M., Širanović, A. (2021). Critical-reflexive approach to monitoring quality of integration of refugee students in elementary school in Croatia. U: Mlinarević, V., Brust Nemet, M., Husanović Pehar, J. (ur.). Intercultural education, Obrazovanje za interkulturalizam: Conference Proceedings. Faculty of Education, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Croatian Academy of Sciences and Arts, the Center for Scientific Work in Vinkovci, 28-41.
  3. Dryden-Peterson, S. (2015). The Educational Experiences of Refugee Children in Countries of First Asylum. MPI Migration Policy Institute.
  4. Spajić-Vrkaš, V. (2014). Kulturne razlike, građanstvo i obrazovanje za interkulturni dijalog. U: Hrvatić, N. (ur.). Interkulturalno obrazovanje i europske vrijednosti. Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici, 3-17.
  5. Vrdoljak, A., Stanković, N., Čorkalo Biruški, D., Jelić, M., Fasel, R., Butera, F. (2022). ''We would love to, but…'' – needs in school integration from the perspective of refugee children, their parents, peers, and school staff. International Journal of Qualitative Studies in Education. https://doi.org/10.1080/09518398.2022.2061732