Preskoči na glavni sadržaj

Socijalnopedagoški pristupi nejednakosti u obrazovanju

ISVU: 295637•5 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za pedagogiju
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Uvođenje studenata u razumijevanje socijalnopedagoškog modela nejednakosti u obrazovanju i osposobljavanje za doprinos pozitivnom razvoju djece i mladih u odgojno-obrazovnom kontekstu.

Sadržaj

  1. Definicije osnovnih pojmova (npr. nejednakosti u obrazovanju, djeca i mladi u nepovoljnom položaju, jednake obrazovne mogućnosti, društvena pravda, uključivo i pravedno obrazovanje).
  2. Teorije i koncepti nejednakosti u obrazovanju (npr. Bio-ekološki model Uriea Bronfenbrennera, Teorija problematičnog ponašanja Richard Jessora, Koncept pozitivnog razvoja Richarda M. Lernera, Koncept otpornosti - više autora, Foucaultova teorija moći).
  3. Djeca i mladi u nepovoljnom položaju (zastupljenost u populaciji i pojavni oblici): siromaštvo, problemi mentalnog zdravlja, problemi u ponašanju, niska obrazovna postignuća, rano napuštanje školovanja; različiti oblici socijalne i obrazovne marginalizacije.
  4. Sustavi zaštite djece i mladih u nepovoljnom položaju: obiteljski zakon, zakon o socijalnoj skrbi.
  5. Mogućnosti i uloga pedagoga u prevenciji nejednakosti u obrazovanju (zakonski i intervencijski aspekti).
  6. Modeli socijalno-pedagoškog odgovora na odgojno-obrazovne potrebe djece i mladih u nepovoljnom položaju:: dimenzije, komponente, praksa.

Ishodi učenja

  1. Objasniti društvenu uvjetovanost nejednakosti u obrazovanju.
  2. Obrazložiti etiološke i fenomenološke aspekte nejednakosti u obrazovanju i nepovoljnog položaja djece i mladih.
  3. Analizirati i interpretirati teorijske osnove nejednakosti u obrazovanju.
  4. Klasificirati činitelje nejednakosti u obrazovanju i analizirati ih s obzirom na odgojno-obrazovni kontekst.
  5. Socijalno-pedagoškim djelovanjem doprinositi jednakim obrazovnim mogućnostima i društvenoj pravednosti.

Metode podučavanja

Predavanja Seminari i radionice Samostalni zadaci Mentorski rad

Metode ocjenjivanja

Brojčano izražavanje postignuća studenata kroz ocjene dodijeljene prema ovim kriterijima: Aktivnost na predavanjima i seminarima (10%) Samostalni zadaci (20%) Mentorski rad (20%) Kolokviji ili završni ispit (50%)

Obavezna literatura

  1. Farnell, T. (ur.): Obrazovne nejednakosti u Hrvatskoj: izazovi i potrebe iz perspektive dionika sustava obrazovanja. Zagreb: Institut za razvoj obrazovanja.
  2. Novak, M., Ferić, M., Kranželić, V. i Mihić, J. (2019). Konceptualni pristupi pozitivnom razvoju adolescenata. Ljetopis socijalnog rada, 26 (2), 155-184. https://doi.org/10.3935/ljsr.v26i2.294Y3
  3. Ajduković, M., Rajhvajn Bulat, L., Sušac, N., Vejmelka, S. (2020). Subjektivna dobrobit djece u Hrvatskoj. Zagreb: Ured UNICEF-a za Hrvatsku. (odabrana poglavlja)
  4. Visković, I. i Bouillet, D. (2026). Pedagoška potpora djeci rane i predškolske dobi u riziku socijalne isključenosti. Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu.
  5. Bouillet, D i Brajković, S. (2023). Iskustva odgojitelja i učitelja u prevenciji obrazovnih nejednakosti u hrvatskom ranom i predškolskom te osnovnoškolskom obrazovanju. Revija za sociologiju, 53 (3), 331-363. https://doi.org/10.5613/rzs.53.3.1
  6. Bouillet, D. i Brajković, S. (2023). Zadovoljstvo odgojitelja i učitelja osnovne škole nastojanjima obrazovnog sustava u izjednačavanju obrazovnih mogućnosti. Sociologija i prostor, 61 (2 (227)), 331-352. https://doi.org/10.5673/sip.61.2.4

Dopunska literatura

  1. Merikangas, K. R., Nakamura, E. F., & Kessler, R. C. (2022). Epidemiology of mental disorders in children and adolescents. Dialogues in clinical neuroscience.
  2. Sadler, K., Vizard, T., Ford, T., Marchesell, F., Pearce, N., Mandalia, D., ... & McManus, S. (2018). Mental health of children and young people in England, 2017.
  3. Kivimäki, M., Batty, G. D., Pentti, J., Shipley, M. J., Sipilä, P. N., Nyberg, S. T., ... & Vahtera, J. (2020). Association between socioeconomic status and the development of mental and physical health conditions in adulthood: a multi-cohort study. The Lancet Public Health, 5(3), e140-e149.
  4. Valenčić Štemberger, A. (2021). Djeca u riziku za razvoj emocionalnih problema i problema u ponašanju. Metodički obzori, 16 (2 (31), 123-136. https://doi.org/10.32728/mo.16.2.2021.06
  5. Ricijaš, N., Mandić, S. i Lamešić, L. (2022). Dinamika kretanja kriminaliteta maloljetnika u Republici Hrvatskoj od 2000. do 2020. godine. Kriminologija & socijalna integracija, 30 (1), 70-104. https://doi.org/10.31299/ksi.30.1.4
  6. Maglica, T. (2021). Komunikacija i znanje roditelja o iskustvima svoje djece s problemima u ponašanju – razlike u procjeni roditelja i adolescenata. Kriminologija & socijalna integracija, 29 (1), 41-65. https://doi.org/10.31299/ksi.29.1.3
  7. Panić, M. i Bouillet, D. (2021). Pojavnost problema u ponašanju djece u ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 57 (2), 73-91. https://doi.org/10.31299/hrri.57.2.5