Epigrafika
ISVU: 51123•3 ECTS•Zimski semestar
Osnovne informacije
- Organizacijska jedinica
- Odsjek za arheologiju
- Satnica
- Predavanja: 30 sati
Nastavnici
Cilj
Usvajanje znanja o antičkoj epigrafici i primjena znanja iz epigrafike u antičkoj arheologiji.
Sadržaj
- Uvod u predmet (definicija epigrafije njezin položaj unutar znanosti koje proučavaju antičku civilizaciju; povijest epigrafije, najvažnija djela)
- Povijest i razvoj pisma od klinastog pisma do latinice
- Podjela antičkih natpisa i njihove vrste
- Grčka epigrafija (najraniji grčki natpisi, vrste natpisa, primjeri)
- Grčka kolonizacija istočne obale Jadrana i najraniji grčki natpisi na našoj obali
- Latinska epigrafija (najraniji latinski natpisi, vrste natpisa, primjeri)
- Rimski imenski sustav
- Latinski nadgrobni natpisi
- Latinski zavjetni natpisi
- Latinski vojnički natpisi
- Latinski počasni natpisi
- Građevinski natpisi, terminacijski natpisi i natpisi na uporabnim predmetima
- Rimske vojničke diplome
- Carski počasni natpisi i carska nomenklatura
- Nastava u lapidariju Arheološkog muzeja u Zagrebu, autopsija natpisa
Ishodi učenja
- Primjena usvojenih znanja iz epigrafike u kontekst antike, posebno Rimskog carstva
- Povezati i integrirati stečena znanja i vještine
- Moći pročitati i interpretirati podatke s antičkog natpisa, posebno onog pisanim latinskim jezikom
- Moći usvojiti osnovne sadržajne razlike među latinskim natpisima iz perioda Rimskog carstva i prepoznati njihove najvažnije kronološke odrednice.
Metode podučavanja
Predavanja se izvode uz pomoć tehničke opreme u predavaonici, a dio nastave se izvodi na epigrafičkom materijalu u Arheološkom muzeju u Zagrebu.
Metode ocjenjivanja
Ocjenjuje se temeljem pismenog ispita na koji studenti mogu pristupiti ukoliko su bili nazočni na najmanje 80% nastave.
Obavezna literatura
- Robert Matijašić, Uvod u latinsku epigrafiju, Pula 2002.
Dopunska literatura
- Jean-Marie Lassère, Manuel d'épigraphie romaine, Paris 2005.
- Ida Calabi-Limentani, Epigrafia latina, Bologna 1991.