Uvod u noviju hrvatsku književnost I - 19. stoljeće

Nastavnici

• Lana Molvarecizv. prof.dr.sc.(Nositelj)
• Marina Protrka Štimecred. prof.dr.sc.(Nositelj)

Cilj

Sadržaj

1. Upoznavanje s kolegijem, njegovim ciljem, metodama i sadržajem. Pojam i struktura hrvatske književnosti od Baščanske ploče do danas
2. Pojam i struktura novije hrvatske književnosti: hrvatski narodni preporod – ilirski pokret – ilirizam – romantizam – moderna/modernizam/avangarda
3. Odnos starije i novije hrvatske književnosti, periodizacijske sheme, kriteriji i žanrovska slika
4. Lirika: pojam i status lirike u književnim sustavima od ilirizma do avangarde, vrste i poetike
5. Lirika: glavni autori, djela i obilježja
6. Proza: povijest, pojam i status proze u književnim sustavima do avangarde
7. Proza: vrste i poetike
8. Proza: glavni autori, djela i obilježja
9. Drama: povijest, pojam i status drame u književnim sustavima do avangarde, vrste i poetike
10. Drama: glavni autori, djela i obilježja
11. Kritika, polemika i historiografija: povijest, pojam i status kritike i polemike u književnim sustavima do avangarde, vrste i koncepcije, glavni autori, djela i obilježja – Počeci književne znanosti, glavni književni povjesničari, njihove koncepcije i obilježja
12. Mediji i institucije: pojam, povijest, vrste i uloga medija: tiskani medij (knjige, kalendari, almanasi, časopisi i novine) – Povijest i uloga institucija (MH, JAZU/HAZU, DHK) u stvaranju, oblikovanju i kanonizaciji nacionalne kulture
13. Europski pisci i prevoditelji: europski kontekst hrvatske književnosti do avangarde, najpopularniji europski pisci i djela i najznačajniji hrvatski prijevodi i prevoditelji
14. Nakladništvo, knjižarstvo i čitatelji: tiskare, knjigovežnice, knjižare i čitaonice, cijene i distribucija, najčitanija djela i autori, struktura, kulturne navike, utjecaj i moć čitatelja
15. Zaključak, pregled i analiza glavne predmetne literature

Ishodi učenja

1. objasniti i razlikovati obilježja književnopovijesnih razdoblja i stilskih formacija u hrvatskoj književnosti od srednjovjekovlja do postmodernizma
2. povezati književne sadržaje s ostalim srodnim umjetničkom, znanstvenim i općekulturnim sadržajima na sinkronijskoj i dijakronijskoj razini
3. kritički prosuđivati vezu između književnog teksta i društveno-povijesnog konteksta
4. prepoznati, objasniti i upotrijebiti osnovne pojmove i teorije znanosti o književnosti nužne za analizu književnog djela
5. primijeniti naučene spoznaje o znanosti o književnosti i književnopovijesnim razdobljima u analizi i tumačenju književnih djela, kao i analizirati tekstove hrvatske književnosti s obzirom na pripadnost određenom književnom razdoblju te rodu i vrst

Metode podučavanja

Metode ocjenjivanja

Obavezna literatura

1. Brešić, Vinko, Hrvatska književnost 19. stoljeća. Zagreb 2015.
2. Brešić, Vinko, Hrvatska književnost 19. stoljeća. Zagreb 2019.

Dopunska literatura

1. Badurina, Natka, Nezakonite kćeri Ilirina. Hrvatska književnost i ideologija u 19. i 20. stoljeću, Zagreb 2009.
2. Bobinac, Marijan, Uvod u romantizam, Zagreb 2012.
3. Enciklopedija hrvatske književnosti, 1-4 (ur. V. Visković), Zagreb 2010-2012.
4. Hobsbawm, J. Eric, Doba revolucije. Evropa 1789-1848, Zagreb 1987. – Prev. S. Lovrenčić
5. Protrka, Marina, Stvaranje književne nacije. Oblikovanje kanona u hrvatskoj književnoj periodici 19. stoljeća, Zagreb 2008.
6. Rapacka, Joanna, Leksikon hrvatskih tradicija, Zagreb 2002. – Prev. D. Blažina
7. 15. Protrka Štimec, Marina. Politike autorstva. Kanon, zajednica i pamćenje u novijoj hrvatskoj književnosti. Zagreb 2019.