Preskoči na glavni sadržaj

Teatrologija i dramatologija: Suvremeni hrvatski redatelji

ISVU: 131863•6 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za komparativnu književnost
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Kolegij će predstaviti izbor prepoznatljivih redateljskih estetika na suvremenoj hrvatskoj sceni koje rezultiraju različitim umjetničkim izvedbama: od društveno-angažiranih preko razvojnih do istraživačko-obrazovnih. Kao uvod u naslovnu građu poslužit će analiza režije kao kreativne funkcije koju osim osobe redatelja može preuzeti i dramski pisac, glumac, čitav ansambl ili gledatelj – na primjerima kazališnih praksi suvremenih europskih redatelja. Tome će se pridružiti i kratki pregled značajnih etapa u razvoju kazališne režije u Hrvatskoj. Kolegij će biti popraćen snimcima odgovarajućih izvedbenih primjera.

Sadržaj

  1. Uvodno konstituiranje kolegija
  2. Režija kao kreativna funkcija u europskom kontekstu
  3. Na tragu meiningenskoga realizma: Stjepan Miletić
  4. Moderna režija: Ivo Raić
  5. Branko Gavella
  6. Redatelji „postgavelijanci“: Kosta Spaić – Dino Radojević
  7. Redatelji „postgavelijanci“: Božidar Violić – Georgij Paro
  8. Branko Brezovec
  9. Ivica Boban
  10. Rene Medvešek
  11. Ivica Buljan
  12. Bobo Jelčić / Nataša Rajković
  13. Borut Šeparović
  14. Oliver Frljić
  15. Predrok

Ishodi učenja

  1. Na temelju samostalnoga kritičkog razmatranja utvrditi posebnosti i vrijednost pojedinih razdoblja, pojava i djela iz hrvatskoga i svjetskog kazališta u odnosu na njihov povijesni razvoj i aktualnu produkciju te obuhvatniji kulturni i društveni kontekst
  2. Raščlaniti i argumentirano vrednovati teorijske i povijesne metode te njihove dosege u proučavanju drame i kazališta

Metode podučavanja

Predavanja

Metode ocjenjivanja

Usmeni ispit

Obavezna literatura

  1. Delgado, Maria M. i Rabellato, Dan, ur. 2010. Contemporary European Theatre Directors. Routledge: Abingdon i New York. str. 1-27.
  2. Batušić, Nikola. 1983. Gavella. Književnost i kazalište. Grafički zavod Hrvatske: Zagreb. str. 7-24.
  3. Miletić, Stjepan. 1978. Hrvatsko glumište. Centar za kulturnu djelatnost SSO: Zagreb (poglavlje po izboru)
  4. Bogner-Šaban, Antonija. 2018. Ivo Raić – hrvatski i europski glumac i redatelj. Zagreb: HAZU. str. 119-142.
  5. Petranović, Martina. 2013. Na sceni i oko nje. Studije o hrvatskoj drami i kazalištu. Oksimoron: Osijek. str. 72-99.
  6. Batušić, Nikola. 1983. Gavella. Književnost i kazalište. Grafički zavod Hrvatske: Zagreb. str. 63-88.
  7. Gavella, Branko. 2005. Teorija glume. Od materijala do ličnosti. CDU: Zagreb. str. 42-50.
  8. Senker, Boris. 1984. Sjene i odjeci. Kazališni ogledi i studije. Znanje: Zagreb. 98-123.
  9. Senker, Boris. 2013. „O redateljima postgavelijanske generacije – 30 godina poslije“ u: Senker, Boris i Glunčić-Bužančić, Vinka, ur. Dani hvarskoga kazališta. Građa i rasprave o hrvatskoj književnosti i kazalištu. Gavella – riječ i prostor. HAZU – Književni krug: Zagreb – Split. 39/1: 411-439.
  10. Senker, Boris. 2019. „Kosta Spaić i Dramsko kazalište Gavella“ Kazalište. Časopis za kazališnu umjetnost. XXII/77: str. 22-27.
  11. Ivanković, Hrvoje, ur. 2019. Grad-pozornica Georgija Para. Disput: Zagreb. str. 13-50
  12. Blažević, Marin. 2002./2003. „Dvojbe (oko) teatra“. Frakcija. 26-27: 98-115.
  13. Blažević, Marin. 2012. Izboren poraz. Zagreb: Disput. str.188-198.
  14. Boban, Ivica. 2012. „O site and time specific / prostorom i vremenom određenim predstavama Kazališne radionice Pozdravi u Dubrovniku: kazališni jezik ambijenta u suigri s ostalim jezicima kazališnoga čina“. Kazalište. Časopis za kazališnu umjetnost. XV/51-52: 44-61.
  15. Bogner-Šaban, Antonija. 2011. Kazalište u povijesti i pamćenju. Rasprave, osvrti, sjećanja. Matica hrvatska: Osijek. 113-134.
  16. Blažević, Marin. 2007. Razgovori o novom kazalištu 2. CDU: Zagreb. 148-174.
  17. Buljan, Ivica. 2018. „Rasuti tereti“. Kazalište. Časopis za kazališnu umjetnost. XXI/73-74: 60-70.
  18. Blažević, Marin. 2007. Razgovori o novom kazalištu 2. CDU: Zagreb. 238-280.
  19. Rogošić, Višnja. 2015. „Obitelj izvođača u predstavama Bobe Jelčića i Nataše Rajković“ u: Hećimović, Branko, prir. Krležini dani u Osijeku: Kompleks obitelj i četvrt stoljeća tranzicije i globalizacije u hrvatskoj drami i kazalištu. Zagreb-Osijek: HAZU, HNK u Osijeku, Filozofski fakultet Osijek. str. 203-212.
  20. Šeparović, Borut. 2011. „Protunapad“. Kazalište. Časopis za kazališnu umjetnost. XIV/47-48: 66-77.
  21. Marjanić, Suzana. „Artivizam kazališne skupine Montažstroj: postdramski primjer A gdje je revolucija, stoko?“. Arti musices: hrvatski muzikološki zbornik. 46/2: 259-276.
  22. Frljić, Oliver. 2009. „Ispitivanje dobrog“. Kazalište. Časopis za kazališnu umjetnost. XII/37-38: 150-157.
  23. Gašparović, Darko. 2014. „Kompleks obitelji u redateljskome opusu Olivera Frljića“ u: Hećimović, Branko, prir. Krležini dani u Osijeku: Kompleks obitelj i četvrt stoljeća tranzicije i globalizacije u hrvatskoj drami i kazalištu. Zagreb-Osijek: HAZU, HNK u Osijeku, Filozofski fakultet Osijek. str. 213-224. .
  24. Govedić, Nataša. 2017. „Nužna sloboda i njeni tribuni plebis: Oliver Frljić i Mate Matišić“ u: Dani Hvarskoga kazališta: Građa i rasprave o hrvatskoj književnosti i kazalištu. Pučko i popularno. Vol. 43 No. 1, str. 206-236