Preskoči na glavni sadržaj

Opća povijest književnosti: Krleža i (anti)modernizam

ISVU: 295598•6 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za komparativnu književnost
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Cilj je kolegija upoznati studente s ambivalentnim odnosom modernističkih književnih praksi i antimodernističkih tendencija koje ih redovito prate na literarnom, ideološkom i političkom planu. U opusu Miroslava Krleže, osobito od početaka do ranih tridesetih godina dvadesetoga stoljeća vidljiv je samosvjestan modernistički nastup autora i ujedno cijeli niz pozadinskih antimodernističkih elemenata na razini poetike i Krležine bogate literarne djelatnosti. Stoga će, s jedne strane, cilj biti upoznavanje polaznika s dijelom opusa koji taj odnos najočitije uspostavlja (ratna lirika, Simfonije, Legende, rane novele, Povratak Filipa Latinovicza i eseji iz dvadesetih i ranih tridesetih godina), i s druge strane, objašnjenje europskoga modernističkoga i avangardnog procesa kao i pojave antimodernističkih tendencija u devetnaestom i prvoj trećini dvadesetoga stoljeća koji bitno određuju Krležin rukopis.

Sadržaj

  1. Uvodna razmatranja i komentar ponuđene literature.
  2. Nastavak uvodnih razmatranja. Modernizam u književnoj povijesti.
  3. Antimodernizam kao naličje modernizma. Poetika i politika osporavanja i zajednički korijeni.
  4. Krležin rani opus. Poezija, proza drama. Žanrovska pomutnja kao sistem.
  5. Ra(t)na lirika (Pjesme I, II, III i Lirika). Esteticistička pozadina i avangardni nastup.
  6. Ra(t)na) lirika II. Urbana civilizacija i antimodernističke alternative u Krležinoj poeziji.
  7. Pan i Podnevna simfonija. Vitalizam vs. kršćanstvo i modernost.
  8. Ulica u jesenje jutro. Priroda i kultura u Krležinoj poeziji.
  9. Kraljevo. Hrvatska inačica teatra svijeta. Kronotop i akteri.
  10. Utopija, ideja progresa i (anti)demokratski sadržaji u Kristoforu Kolumbu.
  11. „Hrvatska rapsodija“ kao finale ciklusa Hrvatski bog Mars. Veze s ranim Krležinim dramama. Alegorija povijesne putanje i antimodernističkih „kočnica“.
  12. Modernističko pismo i antimoderni aspekti u Povratku Filipa Latinovicza. Struktura Krležina romana kao raznodobnost istodobnoga.
  13. Krležini eseji o književnosti i književnicima I (Rilke, Proust, Wiesner, Kranjčević, Heinrich von Kleist). Materijalistička polazišta i remanentni esteticizam u Krležinim pogledima na literaturu.
  14. Krležini pogledi na književnost II. Estetska autonomija i književni angažman.
  15. Zaključna razmatranja i evaluacija.

Ishodi učenja

  1. Analizirati Krležine odabrane tekstove s obzirom na njihovu pripadnost modernizmu i uočiti aspekte antimodernističkih tendencija kao njihovu neizostavnom dijelu; kritički preispitati dosadašnje uvide o Krležinu opusu.
  2. Na temelju stručne literature ustanoviti sličnosti između Krležina esteticizma i srodnih pojava u europskoj literaturi, ustanoviti protugrađanski karakter Krležinih tekstova kao i srodnost s antiimodernističkim temama u drugih autora zapadnoga kulturnog kruga
  3. Samostalno isplanirati i provesti istraživanje na odabranom Krležinom tekstu te ih argumentirano izložiti u pisanom obliku (eseju)
  4. Upoznati se s fazama Krležina stvaranja i uočiti promjene u Krležinoj poetici između pojedinih faza.

Metode podučavanja

predavanja, diskusija, analiza teksta

Metode ocjenjivanja

pismeni test, esej

Obavezna literatura

  1. Astradur Eistensson, The Concept of Modernism, str. 8-50. Ithaca & London, 1990.
  2. Zoran Kravar, Antimodernizam. Zagreb 2003.
  3. Antoine Compagnon, Antimoderrnisti, Od Josepha de Maistrea do Rolanda Barthesa. str. 5-76. i 120-132. Zagreb 2020.
  4. Stanko Lasić, Mladi Krleža i njegovi kritičari 1914-1924. str. 11-170. Zagreb, 1987.
  5. Nikola Batušić, Zoran Kravar, Viktor Žmegač, Književni protusvjetovi Poglavlja iz hrvatske moderne. Zagreb, 2001.

Dopunska literatura

  1. Matei Calinescu, Lica moderniteta. Avangarda dekadencija, kič, Zagreb, 1988.
  2. Viktor Žmegač, V. Žmegač, Težišta modernizma, Zagreb, 1986. str. 9-62.
  3. Viktor Žmegač, Krležini evropski obzori, Djelo u komparativnom kontekstu, Zagreb, 1986
  4. Marshall Berman, All That Is Solid Melts Into Air, The Expirience of Modernity, London – New York, 1983.
  5. David Šporer, „Granice antimodernizma“, Umjetnost riječi, LXIX, 1, 2025. str. 83-107.
  6. Peter Bürger, Teorija avangarde, Zagreb, 2007.
  7. Zoran Kravar, Svjetonazorski separei, Antimodernističke tendencije u hrvatskoj književnosti ranoga 20. stoljeća, Zagreb, 2005.
  8. Zoran Kravar, Uljanice i duhovi, Zagreb, 2009.
  9. Zoran Kravar, „Poezija Miroslava Krleže. Prema njezinu cjelovitom opisu“. Dubrovnik, 6, 1993. str. 25-63.
  10. Pjer Burdije (Pierre Bourdieu), Pravila umetnosti, Geneza i struktura polja književnosti, Novi Sad, 2003. str. 75-252.
  11. Aleksandar Flaker, Poetika osporavanja, Zagreb, 1984.
  12. Radovan Vučković, Avangardna poezija, Banjaluka, 1984.
  13. Cvjetko Milanja, Pjesništvo hrvatskog ekspresionizma, Zagreb, 2000.