Opća povijest književnosti: Povijesni roman
ISVU: 145533•6 ECTS•Ljetni semestar
Osnovne informacije
- Organizacijska jedinica
- Odsjek za komparativnu književnost
- Satnica
- Predavanja: 30 sati
- Seminar: 15 sati
Nastavnici
Cilj
Cilj je kolegija upoznati polaznike u osnovnim crtama s razvojem povijesnoga romana i njegovim položajem u kontekstu razvoja modernoga romana i moderne književnosti.
Sadržaj
- Uvodna razmatranja i komentar ponuđene literature.
- Klasični model povijesnoga romana. Lucácsev opis povijesnoga romana i recentni pogledi na žanr.
- Povijesni roman u romantizmu. Poetika i praksa. Historističke pretpostavke. Scott i Hugo. Model pripovjedača u povijesnom romanu.
- Manzonijevi Zaručnici. Odnos prema Scottovu modelu. Prostor i vrijeme Manzonijeva romana.
- Jezik, povijest i nacija u Manzonija.
- Rat i mir. Društveni roman i historiografska polemika. Siže Tolstopjeva romana.
- Šklovski o Tolstojevu romanu. Odnos historijske građe i fikcionalnih elemenata.
- Hadrijanovi memoari. Tradicionalno i moderno u romanu M. Yourcenar. Autobiografija, memoari i povijesni roman.
- Javno i privatno, političko i egzistencijalno u Hadrijanovima memoarima
- Ime ruže. Detektivski siže i povijesna erudicija.
- Prostor, vrijeme i slojevi Ecova povijesnog romana.
- Hrvatski povijesni roman. Postojanost žanra. Suvremena situacija.
- Gloria in excelsis. Mozaična struktura: velika i mala povijest u Jergovićevu romanu.
- Povijesni roman danas. Kriza i(li) procvat historizma.
- Zaključna razmatranja. Pismeni test.
Ishodi učenja
- koristiti različite književnoteorijske tradicije, pojmove i metode u analizi strukture književnih tekstova, kao i drugih kulturnih fenomena, te ih argumentirano integrirati u samostalnom istraživanju
- opisati razdoblja povijesti svjetske književnosti, komentirati i usporediti njihove glavne značajke te analizirati i kritički prosuđivati postojeće književnopovijesne periodizacije
- analizirati književne tekstove s obzirom na njihovu pripadnost određenom književnom razdoblju, rodu i vrsti te preispitati utemeljenost postojećih klasifikacija i interpretacija
- izdvojiti i komentirati relevantna obilježja razdobljâ povijesti hrvatske književnosti, kao i njihove reprezentativne književne tekstove, te kritički prosuđivati o njihovu položaju u europskom i svjetskom kontekstu
Obavezna literatura
- G. Lukásc, Roman i povijesna zbilja, Zagreb 1986. str. 155-206.
- V. Šklovski, Građa i stil u Tolstojevom romanu »Rat i mir«, Beograd1984. str. 79-125; 162-260.
- V. Žmegač, Književnost i filozofija povijesti, Zagreb 1994. str. 65-89.
- U. Eco, Između laži i ironije, Zagreb 2004. str. 24-50.
- Romantic Prose Fiction, ur. G. Gillespie et al., Amsterdam / Philadelphia, 2008. str. 296-324; 496-516;
- N. Ivić, Napulj i druga imaginarna mjesta, Zagreb 2009. str. 92-106; 227-233.
Dopunska literatura
- H. Aust, Historische roman, Stuttgart / Weimar, 1994.
- J. Matanović, Povijesni roman u hrvatskoj književnosti XX. stoljeća (doktorska disertacija), Zagreb 1998.
- N. Bavec, Resnična zgodba, modeli zgodovinskega romana, med tradicijo in posmodernizmom, Ljubljana 2009.
- Theoretical Issues in Literary History, ur. D. Perkins, Cambridge, Massachusetts / London, 1991. str. 85 -113.
- Moderna teorija romana, prir. M. Solar, Beograd 1979. str. 343-356.
- V. Žmegač, Povijesna poetika romana, Zagreb 1987. str. 82-133.
- M. Bahtin, O romanu, Beograd 1989.
- V. Biti, Strano tijelo pri/povijesti, Zagreb 2000. str. 32-47; 64-81; 106-115.
- J. Burrow, Povijest povijesti, Zagreb 2010.
- H. White, The Content of the Form, Narrative Discourse and Historical Representation, Baltimore and London 1987. str. 1-57.
- K. Jenkins, Re-thinking History, London and New York 2003.
- Suvremena teorija pripovijedanja, ur. V. Biti, Zagreb 1992. str. 158-200; 341-371.
- M. Čale, Demiurg nad tuđim djelom, Intertekstualnost u romanima Umberta Eca, Zagreb 1994.
- E. Dezon-Jones, R. Poignault, Mémoires d'Hadrien (de) Marguerite Yourcenar, Paris 1994.