Preskoči na glavni sadržaj

Estetika - opći predmet

ISVU: 58630•6 ECTS•Zimski i ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
Satnica
  • Predavanja: 60 sati

Nastavnici

Cilj

Cilj je kolegija upoznavanje studenata nefilozofijskih studija s temeljima estetike kao filozofijske discipline koja im pruža opći uvid u ukupan filozofski pristup umjetnosti koji se može primijeniti u pristupima zasebnim poetikama, poput književnosti, slikarstva, muzike, arhitekture, filma itd. Riječ je o filozofijskim razmatranjima temeljnih estetičkih odnosa na razini objektivističke (predmet) i subjektivističke (akt) estetike, poput lijepog, uzvišenog i ružnog, sklada i disonance, simetrije i asimetrije, proporcije i disproporcije, pojave (odraza) i fenomena, genija i talenta, apstrakcije i realizma te temeljnih estetičkih kategorija, poput zora, percepcije, imaginacije, doživljaja i ukusa. Kolegij je podijeljen u tri temeljne cjeline (antička i srednjovjekovna filozofija umjetnosti, novovjekovna i moderna estetika te suvremena i postmoderna estetika) u kojima se navedeni odnosi i kategorije razmatraju.

Sadržaj

  1. Uvodno predavanje s temeljnim pojmovima. Upoznavanje s ciljevima i sadržajem predavanja, literaturom, načinom rada i strukturom ispita.
  2. Platonova kozmologija
  3. Aristotelov hilemorfizam i smisao katarze
  4. Kantova estetika 1: estetika kao teorija osjetilne spoznaje
  5. Kantova estetika 2 (lijepo, uzvišeno, sud ukusa)
  6. Schillerovo razlikovanje naivne i sentimentalne poezije
  7. Hegelova estetika: forme umjetnosti
  8. Schopenhauerov pojam genija
  9. Kierkegaardova estetika zavođenja
  10. Nietzscheova dionizijsko-apolonska dijalektika umjetnosti
  11. Benjaminova i Marcuseova estetička razmatranja (marksistička estetika)
  12. Foucaultova teorija similarnosti umjetničkog djela
  13. Ranciéreova estetika kao »podjela osjetilnoga«, »eksces« i »nesuglasnost«
  14. Dantova estetika konceptualnosti
  15. Ponavljanje nastavnih cjelina

Ishodi učenja

  1. steći znanje o temeljnim estetičkim kategorijama
  2. razlikovati estetička razdoblja
  3. razlikovati režime umjetnosti
  4. razlikovati postmodernu od moderne estetike
  5. Usporediti i povezati temeljne filozofske sadržaje i pristupe unutar i između ključnih povijesnih razdoblja filozofije.

Metode podučavanja

predavanje

Metode ocjenjivanja

usmeni ispit

Obavezna literatura

  1. Platon, Država (X. knjiga)
  2. Aristotel, O pjesničkom umijeću, Školska knjiga, Zagreb 2005. (osobito poglavlja I-X, str. 1-70.)
  3. Kant, Immanuel, Kritika moći suđenja, Jesenski i Turk, Zagreb 2022. (Prvi dio: Analitika estetičke moći suđenja) te u istom izdanju: Goran Sunajko, »Predgovor Kantovoj Kritici moći suđenja«, str. 11-50.
  4. Hegel, G.W. F., Predavanja iz estetike, sv. I., Demetra, Zagreb 2011 (Uvod).
  5. Schopenhauer, Arthur, O geniju, Cid-nova, Zagreb 2012.
  6. Nietzsche, Friedrich, Rođenje tragedije, Matica hrvatska, Zagreb 1997.
  7. Benjamin, Walter, Estetički ogledi, Školska knjiga 1986. (dio: Umjetničko djelo u razdoblju tehničke reprodukcije, str. 125-151)
  8. Rancière, Jacques, »Estetska dimenzija: znanje, politika, estetika«, Čemu, X(2011)20, str. 98-112 (dostupno online).
  9. Danto, Arthur, Nasilje nad ljepotom: estetika i pojam umjetnost, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb 2007.
  10. Kierkegaard, Søren, Ili-ili, (bilo koje izdanje, poglavlje "Neposredno erotski stadijumi" – ako je izdanje 1979., str. 42-122).
  11. Schiller, Friedrich, O lepom (poglavlje: O naivnoj i sentimentalnoj poeziji, str. 221-314)
  12. Foucault, Michel, Ovo nije lula? Meandarmedia, Zagreb 2011.
  13. Marcuse, Herbert, Estetska dimenzija, Školska knjiga, Zagreb 1981 (dio po izboru).

Dopunska literatura

  1. Sunajko, Goran, Estetika genija, Durieux, Zagreb 2023 (pogodno za pojašnjenja nastavnih cjelina: Kant, Hegel, Schopenhauer, Kierkegaard, Schiller, Nietzsche, Danto)
  2. Čačinovič, Nadežda, Estetika, Naprijed, Zagreb 1988.
  3. Čačinovič, Nadežda, Parvulla aesthetica, Antibarbarus, Zagreb 2004.
  4. Čačinovič, Nadežda, Uvod u filozofiju književnosti, Leykam international, Zagreb 2017.
  5. Danto, Arthur, Preobražaj svakidašnjeg, Kruzak, Zagreb 1997.
  6. Eco, Umberto, Estetički problem u Tome Akvinskoga, Globus, Zagreb 2001
  7. Eco, Umberto, On ugliness, Rizzoli, Ney York 2007.
  8. Eco, Umberto, Povijest ljepote, Hena com, Zagreb 2004.
  9. Eco, Umjetnost i ljepota u srednjovjekovnoj estetici, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb 2007.
  10. Gadamer, Hans-Georg, Odledi o filozofiji umjetnosti, AGM, Zagreb 2003.
  11. Grasi, Ernesto, Teorija o lepom u antici, Srpska književna zadruga, Beograd 1974.
  12. Grlić, Danko, Estetika I-IV., Naprijed, Zagreb, 1974–79.
  13. Hartmann, Nicolai, Estetika, BIGZ, Beograd 1979.
  14. Karl Rosenkranz, Ästhetik des Hässlichen, Reclam Verlag, Leipzig 1990
  15. Kierkegaard, Søren, Ili-ili, Veselin Masleša, Sarajevo 1990 (dio)
  16. Lukács, Gyorgy, Teorija romana, Veselin Masleša, Sarajevo 1990.
  17. Lyotard, Jean-Francois, Postmoderno stanje, Ibis grafika, Zagreb 2005.
  18. Michaud Yves, Umjetnost u plinovitu stanju: ogled o trijumfu estetike, Naklada Ljevak, Zagreb 2004.
  19. Pareyson, Luigi, Teorija formativnosti, Demetra, Zagreb 2008.
  20. Sunajko, Goran, Estetika ružnoga, Breza, Zagreb 2018.
  21. Šuvaković, Miško, Pojmovnik suvremene umjetnosti, Horetzky, Beograd 2005.