Preskoči na glavni sadržaj

Opća povijest književnosti: Suvremeno hrvatsko pjesništvo

ISVU: 81442•6 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za komparativnu književnost
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Kolegij će pružiti panoramu suvremenog hrvatskog pjesništva unutar šireg vremenskog okvira, kako bi se uočili elementi kontinuiteta, ali i osporavanja odnosno promjene. Predavanja će se temeljiti na pomnom čitanju pojedinih pjesničkih tekstova od Vesne Parun i Slavka Mihalića do Anke Žagar, Tatjane Gromače i Marka Pogačara. U tumačenju pjesama nastojat se će istaknuti osnovni elementi kompozicije teksta, odrediti stilski elementi pojedinog opusa te postaviti načelna pitanja o tretiranju pjesničkog jezika i izgradnji lirskog svijeta. Tekstovi će se pritom dovoditi u vezu ne samo s (generacijskim) poetikama suvremenika, već i relevantnim medijskim i kulturnim kontekstom.

Sadržaj

  1. Uvodno predavanje: pregled razdoblja – o poetikama i generacijama
  2. Pjesma kao model svijeta; kompozicija lirske pjesme. Vesna Parun
  3. Časopis Krugovi. Iskustvo egzistencije: Slavko Mihalić i Marija Čudina
  4. Ivan Slamnig i Antun Šoljan
  5. Od pojmovnog pjesništva do naracije. Danijel Dragojević
  6. Neoavangarda: Josip Sever i Borben Vladović
  7. Iskustvo jezika: Zvonko Maković
  8. Semantički konkretizam: Branko Maleš
  9. Časopis Quorum i postmodernizam. Anka Žagar
  10. „Poetika videospota“. Delimir Rešicki
  11. Devedesete. Boris Maruna i Dalibor Cvitan
  12. Stvarnosna poezija: Tatjana Gromača
  13. Ludizam i jezična imaginacija: Dorta Jagić, Marko Pogačar i Ana Brnardić
  14. „Prije i poslije zbilje“: Evelina Rudan, Goran Čolakhodžić i Monika Herceg
  15. Evaluacija kolegija

Ishodi učenja

  1. primijeniti književnoteorijske pojmove i metode u analizi strukture književnih tekstova, kao i drugih kulturnih fenomena
  2. analizirati književne tekstove s obzirom na njihovu pripadnost određenom književnom razdoblju, te rodu i vrsti
  3. primijeniti književnoznanstvene pojmove i metode u analizi i interpretaciji različitih pojava iz suvremenog hrvatskog pjesništva i njihovoj usporedbi s pojavama iz drugih nacionalnih književnosti
  4. samostalno provesti istraživanje na temelju postojeće stručne literature te izložiti rezultate u pisanom ili usmenom obliku

Metode podučavanja

Predavanja i seminari

Metode ocjenjivanja

Esej i usmeni ispit

Obavezna literatura

  1. Užarević, Josip: Kompozicija lirske pjesme, 1988, str. 37-86.
  2. Bagić, Krešimir: „'Praznina' u suvremenom hrvatskom pjesništvu“, u: Treba li pisati kako dobri pisci pišu, 2004.
  3. Bagić, Krešimir: Uvod u suvremenu hrvatsku književnost 1970-2010 (2016)
  4. Bagić, Krešimir: Živi jezici, 1994.
  5. Jurić, Slaven: „'Stvarnosno' pjesništvo i poetski modernitet“, Dani hvarskog kazališta, Pučko i popularno, 2017.
  6. Milanja, Cvjetko: Hrvatsko pjesništvo od 1950. do 2000. 1, 2, 3 i 4. (uvodna poglavlja), 2000-2012.
  7. Oraić, Tolić, Dubravka: „Civilizacijski nomadizam Josipa Severa“, u: J. Sever, Borealni konj, 1989.
  8. Pavličić, Pavao: Mala tipologija moderne hrvatske lirike, 2008. (od str. 159)
  9. Šoljan, Antun: „Standard i neke pojave u poslijeratnoj hrvatskoj književnosti“, Krugovi, 1957.
  10. Vuković, Tvrtko: Na kraju pjesme : studije o modernoj hrvatskoj lirici i njezinim politikama, 2018.

Dopunska literatura

  1. K. Bagić: Brisani prostor (2002) + Pogled iz Dubrave (2017)
  2. T. Maroević: Skladište mješte sklada (2010)
  3. Z. Mrkonjić: Prijevoji pjesništva 1 i 2 (2006) + Prečacima poezije (2017)
  4. H. Pejaković: Prostor pisanja i čitanja + Kružnica nade (2003)