Preskoči na glavni sadržaj

Opća povijest književnosti: Razdoblja književne povijesti 1

ISVU: 86826•6 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za komparativnu književnost
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Kolegij je posvećen osnovnim problemima književne historiografije i metodologije književne povijesti. Razmatraju se načela i temeljni pojmovi književne historiografije: ideja dijakronije i razvoja književnosti, problemi imenovanja, podjela na periode (vremenske odsječke različite duljine) i načini izmjene književnih razdoblja. U povijesnom slijedu prikazuju se temeljna književnopovijesna razdoblja do razdoblja romantizma. U pristupu svakom književnom razdoblju postavljaju se pitanja o pripadnoj poetici (implicitnoj ili eksplicitnoj), kao i prevladavajućem žanrovskom sistemu i paradigmatskim djelima/autorima.

Sadržaj

  1. Konstituiranje kolegija
  2. Problematika književne povijesti
  3. Grčka epika: Homer, Odiseja (Ilijada / Odiseja - izbor, Zagreb 2007, prir. Zdeslav Dukat)
  4. Grčka tragedija: Sofoklo, Kralj Edip
  5. Rimska književnost: Apulej, Zlatni magarac
  6. Srednjovjekovna književnost: Viteški roman: Joseph Bédier, Roman o Tristanu i Izoldi
  7. Petrarca i petrarkizam (Iz Kanconijera, Zagreb 2000, prir. Slaven Jurić)
  8. Renesansna drama: Shakespeare, Hamlet
  9. Renesansna proza: Cervantes, Rinconete i Cortadillo, u: Uzorite novele II (Zagreb, 2004)
  10. Barok: Góngora: Zvjezdani sat
  11. Klasicistička komedija: Molière, Škrtac
  12. Klasicistička tragedija: Racine, Fedra
  13. Osamnaestostoljetni roman: Swift, Gulliverova putovanja
  14. Zaključna diskusija
  15. Ispit

Ishodi učenja

  1. Nabrojiti razdoblja povijesti svjetske književnosti, opisati njihove glavne značajke, navesti predstavnike te njihova ključna djela
  2. Analizirati književne tekstove s obzirom na njihovu pripadnost određenom književnom razdoblju, te rodu i vrsti
  3. Primijeniti književnoznanstvene pojmove i metode u analizi i interpretaciji kanonskih djela europske i svjetske književnosti
  4. Samostalno provesti istraživanje na temelju postojeće stručne literature te izložiti rezultate u pisanom ili usmenom obliku

Metode podučavanja

Predavanje i seminar

Metode ocjenjivanja

Usmeni ispit

Obavezna literatura

  1. Solar, Milivoj. Povijest svjetske književnosti. Zagreb: Golden Marketing, 2003.
  2. Frano Čale et al. Povijest svjetske književnosti u osam knjiga. Mladost: Zagreb, 1974-1982. – mjesta koja pokrivaju cjelokupan opus autora s popisa primarne literature

Dopunska literatura

  1. Auerbach, Erich: Mimeza, Zagreb: Hena com, 2004. (str. 17-37, 320-344)
  2. Bahtin, Mihail: O romanu, Beograd: Nolit, 1989. (str. 224-245, 445-464)
  3. Nancy Shumate. «Apuleius' Metamorphoses: The inserted tales.» u: Latin Fiction: The Latin Novel in Context. ed. Heinz Hofmann. London and New York: Routledge 2004. str. 113-125.
  4. Gaunt, Simon i Sarah Kay, ur. The Troubadours.Cambridge – New York – Melbourne: Cambridge University Press, 1999.
  5. Ciglar-Žanić, Janja. «Shakespearovi Soneti ili o bardovu boravku u prostorima petrarkističke muze.» u: Neka veća stalnost: Shakespeare u tekstu i kontekstu. Zagreb: Zavod za zavod o književnosti Filozofskog fakulteta, 2001.; str. 93-123.
  6. Čale, Frano, «Oblici elokvencije u Petrarcinu 'Kanconijeru'», u: Petrarca i petrarkizam. Zagreb: Školska knjiga, 1971.; str.: 107-115.
  7. Cascardi, Anthony J.: „Don Quixote and the invention of the novel“, u: The Cambridge Companion to Cervantes, Cambridge University Press, 2002.
  8. Friedrich, Hugo. «Tamnost; usporedba s Góngorom», u: Struktura moderne lirike, Zagreb: Stvarnost, 1989.; str.: 129-130
  9. Alonso, Dámaso. «Sjaj i lepota Góngorine poeme Samoće.» u:Umetnost tumačenja poezije. ur. Dragan Nedeljković i Miodrag Radović. Beograd: Nolit, 1979. str.103-121.
  10. Pavlović, Cvijeta: Uvod u klasicizam, Leykam international, Zagreb, 2012.
  11. Machiedo, Višnja. «Molièrova škrinjica.» u: Od kazališta do teksta i obrnuto: romanističke i hrvatske studije i ogledi. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 2007. str. 33-45.
  12. Čale Feldman, Lada. «Don Juan, galantnost, libertinizam: od muškog prototipa do njegove ženske inverzije.» u: U kanonu: studije o dvojništvu. Zagreb: Disput, 2008., str. 97-120.
  13. Barthes, Roland. «Rasinov čovek», u: Književnost, mitologija, semiologija, prev. I. Čolović, Beograd: Nolit, 1979., str. 55-132.
  14. Macaskill, B. & H. Colleran. „Reading History, Writing Heresy: The Resistance of Representation and the Representation of Resistance in J. M. Coetzee's 'Foe'.“ Contemporary Literature, Vol. 33., 3., 1992. str. 432-457.