Preskoči na glavni sadržaj

Židovska povijest u modernom i suvremenom razdoblju

ISVU: 266324•5 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Katedra za židovske studije i istraživanje Holokausta
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Cilj ovog kolegija je upoznati studente sa židovskom poviješću od 16. stoljeća, obilježenog velikim demografskim pomicanjima Aškenaza i Sefarda prema istoku preko početaka modernizacije u ranome novom vijeku do haskale (židovskoga prosvjetiteljstva), hasidizma, ”tradicionalnoga modernizma”, pojave modernoga antisemitizma, velike židovske emigracije u Novi svijet, radoblje Šoa te stvaranja Države Izrael. Dublje razumijevanje složenosti i međusobne uvjetovanosti odvojenog razvoja svake pojedine židovske komponente, ali i njihove međusobne komunikacije i interakcije, stupanj komunikacije s okolnim narodima i usvajanje koncepata naroda u čijoj sredinama egzistiraju židovske zajednice kao i zašto je židovska povijest, unatoč geografskoj i političkoj rascjepkanosti zapravo jedna povijest. Ovaj, kao i ostali povijesni kolegiji na studiju judaistike pridonosi usvajanju znanja o židovskoj povijesti u dijaspori te povijesti Izraela, kao i načina povijesnog razmišljanja, koji je neophodan u oblikovanju prvostupnika judaistike.

Sadržaj

  1. Rani novi vijek: opći uvod. Modernizacijski procesi u europskoj židovskoj povijesti.
  2. Sefardska dijaspora na Sredozemlju i u zapadnoj Europi u ranome novom vijeku: kulturna, društvena i intelektualna povijest.
  3. Socijalna, kulturna i intelektualna povijest Aškenaza u istočnoj Europi.
  4. Hasidizam kao tradicionalna modernizacija.
  5. Emancipacija i haskala.
  6. Religijska i intelektualna strujanja u judaizmu: reformni judaizam, ortodoksni judaizam; pozitivni povijesni judaizam, Wissenschaft des Judentums.
  7. Židovi u Americi do Drugoga svjetskog rata.
  8. Srednjoistočna i istočna Europa od podjela Poljske do 1918.
  9. Cionizam/cionizmi.
  10. Židovi u Osmanskome Carstvu (i susjednim islamskim zemljama) u 19. i 20. stoljeću.
  11. Europa između dva svjetska rata.
  12. Šoa/Holokaust.
  13. Palestinski Mandat i Država Izrael.
  14. Zajednice u Dijaspori nakon Drugoga svjetskog rata.
  15. Zaključna razmatranja

Ishodi učenja

  1. opisati različite faze židovske civilizacije u ranom novom i novom vijeku te suvremenom razdoblju
  2. komparirati elemente pojedinih povijesnih, kulturnih i društvenih procesa različitih židovskih kultura i jezika te razumjeti kako su historijski faktori utjecali na te promjene
  3. razlikovati primarne i sekundarne izvore informacija i identificirati literaturu i izvore relevantnu za pojedinu temu, koristeći se arhivima i knjižnicama te muzejskim i internetskim resursima
  4. analizirati primarne židovske tekstove modernog i suvremenog podrijetla u prijevodu te kritički promišljati sekundarne izvorima koji tumače ove tekstove

Metode podučavanja

Metoda izlaganja i tumačenja. Raspravljanje i razgovor sa studentima. Analiza primarnih i sekundarnih izvora. Predavanja u kombinaciji sa seminarom i terenskom nastavom.

Metode ocjenjivanja

Ocjenjuje se: redovno prisustvo studenta i aktivno sudjelovanje u nastavi; završni pismeni ispit. Završna ocjena uključuje vrednovanje rada i uspjeha studenta tijekom semestra iskazanih preko spomenutih obveza.

Obavezna literatura

  1. The Cambridge History of Judaism: Volume 7, The Early Modern World, 1500-1815, ur. J. Karp & A. Sutcliffe (Cambridge University Press: November 16, 2017), odabrana poglavlja.
  2. The Cambridge History of Judaism: Volume 8, The Modern World, 1815–2000, ur. M. B. Hart & T. Michels (Cambridge University Press, September 28, 2017), odabrana poglavlja.