Preskoči na glavni sadržaj

Suvremeni mađarski jezik II. (Glagolska morfologija)

ISVU: 265939•4 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Katedra za hungarologiju
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Stjecanje teorijskog znanja i produbljivanje njegove praktične primjene vezano za morfološki i morfosemantički potencijal mađarskih glagola prema funkcionačlističkom opisu, i prema tematici koja se navodi u sadržaju kolegija.

Sadržaj

  1. Ponavljanje općeg morfološkog pojmovnika (riječ, morfem, leksički i gramatički morfemi, vezni vokali, "képző", "jel" i "rag"), mjesto glagola u sustavu vrste riječi.
  2. Karakteristike mađarskog glagolskog sustava prema temeljnim glagolskim kategorijama (lice, broj, vrijeme, način, određenost objekta); pregled morfološke strukture mađarskoga glagola
  3. Autosemantičnost i sinsemantičnost glagola: glagoli s punim pojmovnim značenjem, modalni glagoli, pomoćni glagoli i njihove morfološke i sintaktičke posebnosti.
  4. Tipovi korijenske alternacije i uporaba pojedinih korijenskih varijanti. Glagoli na -ik. Pasivni korijeni.
  5. Dvojna konjugacija: ponavljanje oblikotvorbe, uporabni okviri (određene i neodređene objektne skupine)
  6. Glagolski načini: ponavljanje oblikotvorbe, uporabni okviri (zapovjedna i konjunktivna funkcija imperativa, modalne i pragmatičke funkcije kondicionala)
  7. Ponavjlanje i vježbanje
  8. Ostale sufiksacijske mogućnosti mađarskih glagola: odglagolska glagolska derivacija. Izražavanje mogućnosti, akcionalnosti i dijateze.
  9. Dijateza (glagolsko stanje) - teorija i vrste dijateze u mađarskom. Aktivni vs. medijalni glagoli, razlike u sintaktičkom ustroju rečenice.
  10. Učinski glagoli - teorija, tvorba i uporaba. Utjecaj na sintaktički ustroj rečenice.
  11. Povratni glagoli - tvorba i uporaba. Značenjske skupine nepravih povratnih glagola.
  12. Pasivne konstrukcije u mađarskom jeziku - morfosintaksa i uporaba
  13. Nefinitne glagolske tvorbe - infinitiv i participi.
  14. Vježbanje sadržaja s prethodnih sata.
  15. Vježbanje sadržaja s prethodnih sata, konzultacije o literaturi, pripreme za ispit

Ishodi učenja

  1. Nabrojiti osnovne opće karakteristke mađarske glagolske morfologije, te usporediti to s hrvatskim glagolskim sustavom.
  2. Na bazi jednoobličnih i alternirajućih glagolskih korijena generirati gramatički pravilne glagolske oblike prema svim konjugacijskim i važnijim derivacijskim kategorijama; uz njihovo adekvatno uklapanje u semantičku i sintaktičku mikrostrukturu rečenice.
  3. Nabrojiti i usporediti s hrvatskim jezikom glagolska stanja u mađarskom jeziku, uz sposobnost prepoznavanja i samostalnog generiranja povratnih i učinskih glagola, kao i trpnih konstrukcija s pravilnim uklapanjem semantičku i sintaktičku mikrostrukturu rečenice.
  4. Nabrojiti i usporediti s ekvivalentnim podsustavom hrvatskoga jezika nefinitne glagolske osnove u mađarskom jeziku, uz sposobnost njihova prepoznavanje i pravilne tvorbe, kao i semantički i sintagmatski primjereno uklapanje u zadanu rečeničnu konstrukciju.

Metode podučavanja

Frontalna predavanja i seminarski tip rada miješano, rad sa zadacima i raspravama o rješenjima. Rad pomoću Omega aplikacije koja je otvorena za kolegij.

Metode ocjenjivanja

Aktivno sudjelovanje na nastavi, redoviti rad s domaćim zadaćama, pismeni ispit na kraju semestra.

Obavezna literatura

  1. Orsolya Žagar Szentesi: Priručna gramatika mađarskoga jezika. Morfologija 1. Knjigra, 2018.
  2. Keszler Borbála – Lengyel Klára: Kis magyar nyelvtan. Budapest, 2002.
  3. Szita Szilvia – Görbe Tamás: Gyakorló magyar nyelvtan / A Practical Hungarian Grammar. Akadémiai Kiadó, 2009.
  4. Korchmáros Valéria: A magyar nyelv alaktana: elméleti leírás gyakorlatokkal. Tinta Kiadó, 2021.
  5. Hegedűs Rita: Magyar nyelvtan. Formák, funkciók, összefüggések. Tinta Könyvkiadó, 2019.

Dopunska literatura

  1. Korchmáros Valéria: Lépésenként magyarul – magyar nyelvtani kézikönyv. 2006. Szeged (izdanje je dostupno na raznim jezicima)
  2. Hlavacska Edit: Igék – nyelvtani gyakorlókönyv. Debreceni Nyári Egyetem, 2004. str. 6-10; 19-20; 28-31 (do točke 8.); 37-38; 41-42,; 43-45.; 57-64.
  3. Forgács Tamás.: Ungarische Grammatik. 2004. Wien. - str. 69-70. (Überblick über die Wortarten) - str.48-50. (Die Wortelemente) - 54-55. (Die Wortstämme) - 56-66. (Die Arten der Affixe im Ungarischen)