Preskoči na glavni sadržaj

Povijest lingvističkih teorija

ISVU: 265506•4 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za lingvistiku
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Osnovni je cilj kolegija ponuditi pregled razvoja jezikoslovne misli od antike do prve polovine dvadesetoga stoljeća. U prvoj se cjelini kolegija obrađuju temelji gramatike i filologije u Grka i Rimljana te njihov utjecaj na srednjovjekovnu i renesansnu Europu, dočim se u drugoj cjelini obrađuje postanak lingvistike kao odjelite znanosti neovisne o logičko-filozofskim i filološkim temeljima. Poredbom i prosudbom različitih modela gramatičkoga opisa te gajenjem rasprave studente se nastoji privesti samostalnom kritičkom promišljanju tema u jezikoslovlju.

Sadržaj

  1. Upoznavanje sa sadržajem predmeta, načinom rada i obvezama studenata
  2. Polazišna promišljanja jezika; phýsis – nómos/thésis prijepor u Platonovu dijalogu Kratil; Aristotelova teorija kategorija i opis propozicije prema pojmovima katêgoroúmenon i hypokeímenon
  3. Aristotelova kategorija padeža (ptōsis) i načini promišljanja kategorije padeža u stoika. Aristotelov ogled Peri hermeneias i semantička teorija
  4. Od analogije kao metode do analogije kao ustrojnog načela jezika. O skladu u jeziku. Varonov prikaz prijepora među analogistima i anomalistima
  5. Gramatičko umijeće (Tékhnē grammatiké) Dionizija Tračanina kao model tradicionalne gramatike
  6. Apolonije Diskol i teorija sintakse
  7. Modizam – teorija unutarnjeg govora i pojam univerzalne gramatike
  8. Prvi kolokvij
  9. Temelji tradicionalne sintakse u Gramatici Port-Royala
  10. Pāṇini i Aṣṭādhyāyī; indijsko jezikoslovlje; značaj sanskrta za poredbenopovijesno jezikoslovlje; William Jones i Friedrich von Schlegel
  11. Analogija i konstrukcijski tip u Humboldtovoj teoriji jezika
  12. Jespersenova filozofija gramatike i analitička sintaksa
  13. Polazišta mladogramatičara – fizički i psihički vidovi govora u načelima glasovnih zakona i analogije
  14. Baudouin de Courtenay i pretpostavke strukturalizma
  15. Drugi kolokvij

Ishodi učenja

  1. Izdvojiti autore i djela koji su tijekom povijesti presudno determinirali razvoj suvremene lingvistike
  2. Usporediti različite teorijske okvire i modele opisa jezika te identificirati njihova polazišta i metode
  3. Objasniti povijest i motive postanka elementarne terminologije lingvističkoga metajezika
  4. Identificirati važne teorijske probleme i teme u povijesti jezikoslovlja

Metode podučavanja

Kombinacija izravnoga poučavanja i poučavanja vođenim otkrivanjem i raspravom. Nastavnik izlaže osnovna polazišta, argumente i teorijske okvire određenih modela gramatičkoga opisa izravnim poučavanjem. Međutim, neka se otvorena pitanja određenih teorija, kao i polazišta ili rješenja relevantna za suvremeno jezikoslovlje, obrađuju vođenom raspravom i to osobito tijekom seminarske nastave.

Metode ocjenjivanja

1. Kolokviji - Kolegij je podijeljen u dvije cjeline. Na kraju svake cjeline studenti pišu kolokvij. Svaki kolokvij nosi 20 bodova koji ulaze u izračun konačne ocjene na kolegiju. 2. Seminarski rad - Teme seminarskih radova svake se akademske godine mijenjaju. Bave se specifičnim gramatičkim problemima s kojima su se lingvisti suočavali tijekom povijesti jezikoslovlja. Seminarski rad nosi bodove koji ulaze u izračun konačne ocjene na kolegiju.

Obavezna literatura

  1. Harris, R. i Taylor, T. J. (1997), Landmarks in linguistic thought I, The Western tradition from Socrates to Saussure, Routledge, London.
  2. Koerner, E. F. K. (2007), Jezikoslovna historiografija, Naklada Tusculum, Zagreb.
  3. Robins, H. R. (1967), A Short history of linguistics, Longman, London.
  4. Škiljan, Dubravko (1992), Dijalog s antikom, Latina et Graeca, Zagreb.
  5. Joseph, J. E., Love, N. i Taylor, T. J. (2001), Landmarks in Linguistic Thought II, The Western tradition in the twentieth century, Routledge, London.

Dopunska literatura

  1. Sampson, G. (1980), Schools of Linguistics, Competition and evolution, Hutchinson, London.
  2. Lepschy, Giulio (ur.) (1998), History of Linguistics, Vol. IV: Nineteenth-Century Linguistics, Longman, London.
  3. Allan, K. (2009), The Western Classical Tradition in Linguistics, UK: Equinox Publishing Ltd, Oakville.
  4. Škiljan, Dubravko (1995), Varon i Kvintilijan, dva antička lingvista, Latina et Graeca, Zagreb.
  5. Dopunska literatura obuhvaća također i izvorna djelâ. U dogovoru s nastavnikom studenti će pisati seminarske radove prema specifičnim gramatičkim problemima kojima se pojedinčna izvorna djelâ bave.
Povijest lingvističkih teorija