Ontologija 2

Cilj

Sadržaj

1. Kratak pregled povijesnog razvoja ontologije kao discipline s naglaskom na utjecajna filozofska djela; upoznavanje s obvezama i načinom rada u kolegiju
2. Aristotel: pozicija prvog pokretala
3. Toma Akvinski: putevi skolastičkog dokazivanja Božje egzistencije
4. Descartes 1: sumnja i skepticizam
5. Descartes 2: volja i razum
6. Spinoza: supstancija, atributi, modusi
7. Kant 1: transcendentalna metoda, pojmovi, kategorije
8. Kant 2: antinomije i regulativne ideje uma
9. Hegel 1: struktura duha, kritika razumskoga spoznavanja
10. Hegel 2: utemeljenje ontologike (bitak-bit-pojam)
11. Husserl 1: transcendentalna fenomenologija
12. Husserl 2: psihologizam, redukcije, noematika
13. Heidegger 1: fundamentalna ontologija, egzistencijali
14. Heidegger 2: ontološka diferencija, bitak-pri-smrti
15. Ponavljanje i završna rasprava

Ishodi učenja

1. Obrazložiti pojavu i razvoj temeljnih filozofskih disciplina teorijske, praktičke i poetičke filozofije te temeljnih rasprava unutar povijesnih razdoblja
2. Interpretirati, analizirati i usporediti odabrana klasična filozofijska stajališta u povijesti ontologije
3. Razlikovati, izložiti i analizirati osnovne filozofske probleme i argumentacije u klasičnim djelima ontologije
4. Opisati, interpretirati i kritički prosuđivati osnovne stavove filozofskih škola i pravaca u ontologiji
5. Usvojiti vještinu filozofske rasprave i u njoj kritički prosuđivati filozofske teme unutar klasičnih djela ontologije
6. Analizirati, razlikovati i kritički prosuđivati genezu metafizičkih i ontoloških pojmova i stajališta
7. Prepoznati filozofijske utjecaje u klasičnim tekstovima ontologije

Metode podučavanja

Metode ocjenjivanja

Obavezna literatura

1. Aristotel, Metafizika, preveo Tomislav Ladan, filozofijska redaktura Danilo Pejović, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 1992 ili bilo koje izdanje (XII. knjiga).
2. Toma Akvinski, »Suma teologije«. u: Izabrano djelo, preveli Anto Gavrić i Tomo Vereš, Zagreb: Nakladni zavod Globus, 2005 (str. 286 – 292).
3. René Descartes, Razmišljanja o prvoj filozofiji, preveo Tomislav Ladan, Zagreb: Demetra, 1994 (III. i IV. Razmišljanje)
4. Baruch de Spinoza Etika: dokazana geometrijskim redom, preveo Ozren Žunec, Zagreb: Demetra 2000 (14. poučaka, str. 4-25).
5. Immanuel Kant, Kritika čistoga uma, preveo Viktor D. Sonnenfeld, pogovor napisao Goran Sunajko, Zagreb: Jesenski i Turk, 2019 (str. 41-101; 270-373)
6. Georg Wilhelm Friedrich Hegel, »Logika«, u: Enciklopedija filozofijskih znanosti, preveo Viktor Sonnenfeld, pogovor napisao Goran Sunajko, Zagreb: Jesenski i Turk, 2024.
7. Edmund Husserl, Ideje za čistu fenomenologiju i fenomenologijsku filozofiju, preveo Željko Pavić, Naklada Breza, Zagreb: Naklada Breza 2007 (3-138)
8. Martin Heidegger, Bitak i vrijeme, preveo Hrvoje Šarinić, predgovor napisao Gajo Petrović, Zagreb: Naprijed, 1985 (Drugi odsjek, prvo poglavlje).

Dopunska literatura

1. Marijan Cipra, Metamorfoze metafizike, Matica hrvatska: Zagreb, 1999.
2. Milan Kangrga, Klasični njemački idealizam, FF Press: Zagreb, 2008.
3. Immanuel Kant, Prolegomena zu einer jeden künftigen Metaphysik die als Wissenschaft wird auftreten können / Prolegomena za svaku buduću metafiziku, preveo Viktor D.Sonnenfeld, redigirao Josip Talanga, Kruzak, Zagreb, 2019.
4. Hans Krämer, Platonovo utemeljenje metafizike, Demetra: Zagreb, 1997.
5. Abdulah Šarčević, Metafizika Zapada i njeno prevladavanje, Svjetlost, Bemus: Sarajevo, 2005.
6. Danko Grlić, Friedrich Nietzsche, Liber, Zagreb, 1981.
7. Vanja Sutlić, Kako čitati Heideggera: uvod u problematsku razinu “Sein und Zeit”-a i okolnih spisa, “August Cesarec”: Zagreb, 1989.