Preskoči na glavni sadržaj

Medicinska antropologija

ISVU: 52351•5 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Medicinska antropologija istražuje interakciju između zdravlja, kulture i bolesti, proučava druge medicinske tradicije te njihova shvaćanja bolesti i liječenja kao i bio-kulturalne pristupe suvremenim zdravstvenim problemima. Kroz proradu suvremenih, kao i povijesnih tekstova medicinske antropologije, studentima će biti omogućeno upoznavanje sa najvažnijim teorijskim pravcima ove struke kao baze za kasniju nadogradnju u smjeru analitičnog promišljanja raznih fenomena vezanih za medicinu i kulturu.

Sadržaj

  1. Medicinska antropologija - razvoj discipline
  2. Teorije i povijesti medicinskh sustava
  3. Narativne i kulturne konstrukcije bolesti
  4. Etnografija i klinika
  5. Pristup usmjeren na pacijenta u medicini baziranoj na dokazima
  6. Povijest javnog zdravstva i socijalne medicine
  7. Medikalizacija društva
  8. Medicinski pluralizam/ O racionalnosti donošenja medicinskih odluka
  9. Medicinska tržišta - komodifikacija i konzumacija zdravlja
  10. Etika u medicinskoj antropologiji
  11. Politika tijela: zdravo, lijepo, korisno
  12. Percepcija, iskustvo i utjelovljenje kao paradigme
  13. Zdravstveni sustavi i jednakost pristupa
  14. Medicinsko-političke granice i migracije
  15. Kulture i mentalno zdravlje

Ishodi učenja

  1. Navesti temeljne teorijske pravce medicinske antropologije
  2. Definirati načine analize medicinskih sustava
  3. Prepoznati veze između kulture i medicine
  4. Primijeniti osnovna teorijska polazišta na suvremenu analizu zdravstvenih sustava
  5. Prepoznati, uvažavati i promovirati kulturne različitosti koje se odnose na medicinskoantropološke teme

Metode podučavanja

Predavanja (30) i seminari (15)

Metode ocjenjivanja

Rad studenata će se kontinuirano pratiti tijekom cijelog semestra, a ocjena na kraju će biti kumulativna. Od studenata se očekuje da aktivno sudjeluju u raspravama na predavanjima i seminarima, što će iznositi 10% njihove ukupne ocjene. Uspješno završavanje seminarskih zadataka će iznositi slijedećih 40%. Završni ispit studenti pišu na kraju semestra i ocjena iz tog ispita će se brojiti kao 50% završne ocjene.

Obavezna literatura

  1. Foucault, Michel (2003): The Birth of the Clinic, An Archaeology of Medical Perception. Routledge Classics, London and New York.
  2. Lock, Margaret i Nguyen Vinh-Kim (2010): An Anthropology of Biomedicine. Wiley-Blackwell, Oxford, Chichester.
  3. Byron J. Good, Michael M.J. Fisher, Sarah S. Willen i Mary-Jo DelVecchio Good (2010): A Reader in Medical Anthropology. Wiley-Blackwell, Oxford, Chichester.

Dopunska literatura

  1. Helman, Cecil (1998)[1984]: Culture, Health and Illness. Butterworth & Heinemann, Oxford (izabrana poglavlja).
  2. Good, Byron (1994): Medicine, Rationality and Experience: An Anthropological Perspective. Cambridge University Press (izabrana poglavlja).
  3. Kleinmann, Arthur(1981): Patients and Healers in the Context of Culture. University of California Press (izabrana poglavlja).
  4. Scheper- Hughes, Nancy (1993): Death Without Weeping: Violence od Everyday Life in Brazil. University of California Press.
  5. Singer, Merrill i Baer, Hans (2007): Introducing medical anthropology. A Discipline in Action. Altamira Press, New York, Toronto.
  6. Wiley, Andrea S. i Allen John S. (2009): Medical anthropology. A Biocultural Approach. Oxford University Press, New York, Oxford.