Na području znanosti Odsjek za germanistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu cijenjen je u zemlji i inozemstvu. Naime, još od 1970-ih godina značajna djela zagrebačkih germanista objavljuju i njemački i austrijski izdavači. Na primjer, globalno poznata trosveščana Povijest njemačke književnosti Viktora Žmegača izašla je 1978. i kasnije u nekoliko izdanja u poznatoj kući Athenäum, a ona je samo jedan od naslova koji se vežu uz rad na tom germanističkom institutu.

Iz dugogodišnjih suradnji s institucijama u Jugoslaviji, Austriji i Njemačkoj već se u drugoj polovici 20. stoljeća razvio čitav niz simpozija, publikacija i projekata. U 2000-im godinama uspostavljanje produktivnih veza s drugim znanstvenim krugovima dodatno se intenziviralo (među ostalim, uspostavljaju se i održavaju bliski kontakti s institutima u Zadru, Rijeci, Osijeku, Beču, Kölnu i Berlinu) što dovodi do brojnih gostovanja stranih istraživača u Zagrebu i zagrebačkih u inozemstvu, međunarodnih skupova i sve naprednijih istraživačkih stipendija.

1992. Odsjek je pokrenuo i vlastiti časopis – Zagreber Germanistische Beiträge, Jahrbuch für Sprach- und Literaturwissenschaft (glavni urednik Marijan Bobinac) – koji se kao platforma za redovito praćenje najaktualnijih tendencija u svim područjima germanističke i kulturološke znanosti već ubrzo etablirao i van granica regije.

S krajem 1990-ih godina na Odsjeku se pojačano istražuje i u okvirima projekata financiranih od strane hrvatskog Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Posljednjih se godina aktivno istraživalo na projektima pod sljedećim nazivima: “Pamćenje i identitet. Hrvatsko-njemački kulturni transfer” (voditelj Marijan Bobinac), “Njemački i hrvatski u dodiru – sociokulturni aspekti i komunikacijske paradigme” (voditeljica Zrinjka Glovacki-Bernardi), “Interkulturalna komunikacija i prevođenje” (voditelj Mirko Gojmerac) i “Njemački i hrvatski jezik u dodiru – didaktički i psiholingvistički aspekti” (voditeljica Maja Häusler). Također, pokrenuta su i dva bilateralna projekta: “Književnost i sjećanje. Tendencije u povijesnoj književnosti 20. stoljeća” (u suradnji s kolegicama i kolegama iz Kölna) te “Simbolični prostori i njihove granice. Kulturni odnosi između Hrvatske i njemačkoga jezičnog prostora u srednjoeuropskom kontekstu” (u suradnji s kolegicama i kolegama iz Beča).