Preskoči na glavni sadržaj

Predromanička i ranoromanička arhitektura

ISVU: 117479•5 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za arheologiju
Satnica
  • Predavanja: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Definiranje bitnih karakteristika koje omogućavaju razlikovanje između predromaničke i ranoromaničke arhitekture. Posebno proučavanje crkvene arhitekture posredovanjem cjelovitije sačuvanih građevina i građevina otkrivenih u arheološkim istraživanjima. Ukazivanje na mogućnosti kompleksnog proučavanja pojedinih građevina u okviru njihove uže datacije i povezanosti sa sredinom u kojoj nastaju

Sadržaj

  1. Predromanička arhitektura. Opća obilježja. Predromanika kao stil. Teorijski stavovi u literaturi.
  2. Predromanika kao opća europska pojava. Regionalne karakteristike i posebnosti predromaničke arhitekture u pojedinim područjima
  3. Odnos spram arhitekture prethodnog, kasnoantičkog vremena. Tehnike gradnje, morfologija. Udio kasnoantičke arhitekture u razvoju predromanike. Sačuvane kasnoantičke građevine i kasnoantički oblici kao prototipovi i inspiracija za ranosrednjovjekovne graditelje.
  4. Razvoj društva i liturgijski zahtjevi.
  5. Primjeri građevina 7. i 8. st. u Hrvatskoj. Adaptacije ranije arhitekture i nova ranosrednjovjekovna zdanja.
  6. Primjeri građevina 7. i 8. st. u Italiji i na području Franačke države.
  7. Morfološke karakteristike predromaničke arhitekture 9. st. u Dalmaciji i Istri.
  8. Predromanička arhitektura u gradovima i u izvangradskim ruralnim područjima.
  9. Nova predromanička prostorna rješenja uvjetovana liturgijskim potrebama unutar karolinške arhitekture: kripta, predvorje s katom (westwerk).
  10. Uloga benediktinaca u razvoju ranosrednjovjekovne arhitekture.
  11. Pojava ranoromaničke arhitekture. Kronološka i sadržajna određenja.
  12. Morfologija i tehnike gradnje ranoromaničke crkvene arhitekture 11. st. u Hrvatskoj
  13. Ranoromanička arhitektura u svjetlu odnosa grada i zaleđa
  14. Monumentalna umjetnost (slikarstvo i mozaici) predromaničkih i ranoromaničkih crkava.
  15. Predromanička i ranoromanička arhitektonska plastika i liturgijski namještaj.

Ishodi učenja

  1. Smjestiti usvojena znanja u širi geografski i kulturni kontekst.
  2. Moći prepoznati morfološke varijante unutar predromaničke arhitekture u Hrvatskoj i Europi.
  3. Moći prepoznati morfološke varijante unutar ranoromaničke arhitekture u Hrvatskoj i Europi.
  4. Znati otkriti podatke koji omogućavaju precizniju dataciju ranosrednjovjekovne arhitekture.
  5. Poznavati najvažnije radove o arhitekturi domaćih i stranih autora.

Metode podučavanja

Proučavanje arhitekture na temelju dokumentacije dostupne u literaturi i vlastitog uvida kao i na temelju spoznaja o liturgijskim zahtjevima kojima se prilagođavala crkvena arhitektura. Uspoređivanje opisa i interpretacija u literaturi sa stanjem na terenu i eventualnim novim nalazima vezanim uz arhitektonske komplekse.

Metode ocjenjivanja

Pismeni ispit.

Obavezna literatura

  1. Prilozi istraživanju starohrvatske arhitekture, Split 1978.
  2. T. Marasović, Graditeljstvo starohrvatskog doba u Dalmaciji, Split 1994.
  3. I. Petricioli, Od Donata do Radovana, Split 1990.
  4. J. Hubert, Architecture and its decoration, u knjizi J. Hubert-J. Porcher-W. F. Volbach, Carolingian art, London 1970, 1-68.
  5. E. Kubach, Arhitektura u doba Karolinga i Otona, u knjizi E. Kubach-V. H. Elbern, Karolinška i otonska umetnost, Novi Sad 1973, 5-106.
  6. W. Müller – G. Vogel, Atlas arhitekture, 2, Zagreb 2000.
  7. M. Jurković, Crkvena reforma i ranoromanička arhitektura na istočnom Jadranu, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, 20/1990, 191-211.

Dopunska literatura

  1. T. Marasović, Dalmatia praeromanica, I-IV, Split-Zagreb, 2008-2013.
  2. H. R. Sennhauser, Frühchristliche und frühmittelalterliche kirchliche Bauten in der Diözese Chur und in den nördlich und südlich angrenzenden Landschaften, u knjizi: Frühe Kirchen im östlichen Alpengebiet, Teil 1, München 2003, 9-221.
  3. A. Arbeiter – S. Noack-Haley, Christliche Denkmäler des frühen Mittelalters, vom 8. bis ins 11. Jahrhundert, Mainz am Rhein 1999.
  4. M. Jarak, Crkvena arhitektura 7. i 8. stoljeća: uvod u studij predromanike, Split 2013.
  5. M. Prelog, Između antike i romanike, Peristil 1/1954, 5-14.
  6. M. Prelog, Predromanika i romanika, Djela 2, 137-158.
  7. S. Gunjača, Revizija iskopina u Biskupiji kod Knina god. 1950, Ljetopis JAZU 57/1953, 9- 49.
  8. S. Gunjača, Ostaci starohrvatske crkve Sv. Cecilije na Stupovima u Biskupiji kod Knina, Starohrvatska prosvjeta 5/1955, 65-124.
  9. Ž. Rapanić-D. Jelovina, Revizija istraživanja i nova interpretacija arhitektonskog kompleksa na Otoku u Solinu, VAHD 70-71/1968-69, 107-135.
  10. P. Vežić, Crkva Sv. Trojstva (Sv. Donata) u Zadru, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 8-9/1982-83, Zagreb 1985.
  11. B. Marušić, Kompleks bazilike Sv. Sofije u Dvogradu, Histria Archaeologica, Pula 2/1971.
  12. I. Petricioli, Prilog diskusiji o starohrvatskim crkvama s oblim kontraforima, Izdanja HAD-a 8/1980, 221-226.