Rođena 17. 7. 1975. godine u Livnu, u BiH. Godine 1994. upisala studij polonistike i kroatistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala 1999. godine obranom diplomskog rada iz suvremene poljske književnosti i iste godine upisala poslijediplomski studij Znanost o književnosti, također na Filozofskom fakultetu. Od 2000. godine radi na Katedri za poljski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu i izvodi kolegije iz poljske književnosti, prevođenja i teorije književnosti. Godine 2005. obranila magistarski rad pod naslovom Uloga povijesti u poeziji Zbigniewa Herberta. U listopadu 2010. godine obranila doktorski rad pod naslovom Oblikovanje autora u poeziji Czesława Miłosza i Tadeusza Różewicza. Bila je glavna tajnica i članica organizacijskih odbora za stručne i znanstvene skupove Dani Zdravka Malića (listopad 2007) i Czesław Miłosz – pjesnik između Istoka i Zapada, umjetnosti i ideologije (listopad 2011). Sudjelovala je na četrdesetak znanstvenih skupova u Hrvatskoj, Srbiji, Njemačkoj i Poljskoj. Uredila je knjigu „Moć ukusa“ Zbigniewa Herberta sa Jolantom Sychowska-Kavedžija (Disput, Zagreb 2009), te zbornike radova "Stoljeće Czesława Miłosza" (FF Press, Zagreb, 2013) i "Witkacy i drugi – zagrebački polonistički doprinosi" (FF Press, Zagreb 2016.), oba u suradnji s prof. Daliborom Blažinom. Uredila je zbornike radova "Benešić i drugi: zagrebački polonistički doprinosi" (FF Press, Zagreb 2021.), "Etika i poetika Wislawe Szymborske i zagrebački polonistički doprinosi" (FF Press, Zagreb 2024.) te "Poljskom i ostatkom svijeta. Zbornik posvećen profesoru Daliboru Blažini (FF Press, Zagreb 2025.) u suradnji sa Sandrom Banas i Filipom Kozinom. Autorica je pedesetak znanstvenih i stručnih radova. Objavila je znanstvene knjige "Tri lica autora. Miłosz, Różewicz i Herbert", Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 2020. i "Radost tumačenja", Durieux, Zagreb 2026. Od 2007. do 2011. bila je suradnica na projektu "Kanoni i stereotipi. Zapadnoslavenske književnosti iz hrvatske perspektive" (voditeljica dr. sc. Katica Ivanković, red. prof.), a od 2025. je suradnica na projektu "Herbafraz" (voditeljica dr. sc. Ivana Vidović Bolt, red. prof.) Bila je suorganizatorica Drugih i Trećih Malićevih dana, predsjednica organizacijskog odbora Četvrtih Malićevih dana i Petih Malićevih dana. Članica je redakcija znanstvenih časopisa Književna smotra (Zagreb) i Przekłady Literatur Słowiańskich (Katowice) te članica Znanstvenog savjeta časopisa Studia Poetica (Krakov). Od ak. 2017/18. do ak. 2020/21. bila je pročelnica Odsjeka za zapadnoslavenske jezike i književnosti. Prevodi suvremenu poljsku poeziju i prozu (Adam Zagajewski, Wisława Szymborska, Ewa Lipska, Bronka Nowicka, Zbigniew Herbert itd.). Na promocijama, tribinama, književnim večerima, radio i tv-emisijama promovira književnost (prije svega poljsku i hrvatsku).

Objavljeni znanstveni i stručni radovi: Znanstveni: 1. Rekonstrukcija mita u poeziji Zbigniewa Herberta, «Književna smotra», 144 (2007), str. 71-79 2. Tijelo u poeziji Tadeusza Różewicza, «Književna smotra», 1/2009. str. 131 -137 3. Ślady Herberta w poezji chorwackiej u Herbert na językach ur. Artur Grabowski i dr., Biblioteka Narodowa, Warszawa 2010. str. 168-182 (s dr.sc. D. Blažinom) (Tragovi Herberta u hrvatskoj poeziji, «Književna smotra», 154 (2009), str. 69-74 (s dr. sc. D. Blažinom) 4. Jezykowe i stilistyczne pulapki w prozie Andrzeja Stasiuka, Rocznik przekładoznawczy. Studia nad teorią poetiką i dydaktyką przekładu 1 (2009), str. 199-212 (s dr. sc. I. Vidović Bolt) 5. Literatura polska w chorwackich przekładach od 1990 r. do 2007. u «Przekłady Literatur Słowiańskich», t.1,ur. B. Tokarz, Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego, Katowice 2009. str. 102-112 ( s dr. sc. I Vidović Bolt) 6. Etički imperativ Zbigniewa Herberta, pogovor knjizi Z. Herbert: «Moć ukusa», Disput, Zagreb 2009. str. 261-272 7. Literatura polska w Chorwacji: inicjatywy instytucjonalne, wydawnicze i priwatne, u «Literatura polska w świecie», t. III, Obecności, Uniwersytet Śląski, Katowice 2010., str. 189-205 (s F. Kozinom) 8. Ne-pjesnik i ideologemi poezije, «Umjetnost riječi», 3-4 (2011), str. 139-163 9. Dlaczego Miłosz a nie Brandys? u: «Literatura polska w świecie», t. IV, Oblicza światowości, Uniwersytet Śląski 2012. str. 233-243 10. Czy media ustalają kanon literacki? (na przykladzie chorwackim) u «Europejski kanon literacki», ur. Elżbieta Wichrowska, Wydawnictwa Uniwersytetu Warszawskiego, Warszawa 2012., str. 125-131 (s I. Vidović Bolt) 11. Przekłady polsko-chorwackie u Przekłady Literatur Słowiańskich, red. Bożena Tokarz, Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego, Katowice 2012., str. 148-207 (s M. Maks) ISSN 0208-6336 ISSN 1899-9417 12. Figure melankolije u suvremenoj poljskoj poeziji, «Književna smotra», 164-165 (2012), str. 59-66 13. Ideolog bez ideologije u Stoljeće Czesława Miłosza. Zbornik radova, ur. Dalibor Blažina i Đurđica Čilić Škeljo, FF Press, Zagreb 2013. str. 79-89 14. Poljska tradicija autorstva od početaka pismenosti do 1939. godine, «Književna smotra», 169-170 (2013), str. 53-60 43 500 pregledni 15. Literatura polska w przekładach chorwackich: zarys, «Czytanie Literatury», 2 (2013), Łódź, str. 497-501 16. Poliglosija u poeziji Tomaža Šalamuna u Obzorja jezika/Obnebja jezika. Zbornik radova, red. Kovač, Zvonko i dr., FF Press, Zagreb 2014., str. 137-143 17. Motyw samobójstwa we współczesnej poezji polskiej u Wzniosłość i makabra w literackich obrazach śmierci. Zbornik radova, ur. Michał Kuran, Wydawnictwo Uniwersytetu Łódzkiego, Łódź 2014., str. 175-184 18. Trans-misija polonistike, «Književna smotra», 176 (2015), str. 45-51. 19. Poljska književnost i kultura u prijevodima na hrvatski jezik od 1989.-2015. (s Ivanom Vidović Bolt i Filipom Kozinom), «Književna smotra», 176 (2015), str.145-173. 21. Više od jedne povijesti u «Život mora biti djelo duha». Zbornik radova, ur. Zrinka Kovačević i Ivana Vidović Bolt, Disput, Zagreb 2017. str. 83-92 22. Poljaci, Pavao i ostali sveci, O (ne samo) poljskim motivima u pjesmama u prozi Zdravka Malića u «Witkacy i drugi: zagrebački polonistički doprinosi». Zbornik radova,ur. Dalibor Blažina i Đurđica Čilić Škeljo, FF press, Zagreb 2016. str. 105-116 23. Polonica u hrvatskoj poeziji u «Poljsko-hrvatske veze kroz stoljeća». Zbornik radova.,ur. Maciej Czerwiński, Srednja Europa, Zagreb 2018. 24. Między językiem a ciałem. O erotyzmie w poezji młodopolskich poetek i poetów (w kontekście literatury chorwackiej) u Formy (nie) obecności. Szkice o współczesnej poezji kobiet, ur. J. Grądziel – Wójcik i dr., Universitas, Kraków 2918. str. 87 – 101 25. Kto czyta, kto pisze? Kobiety w literaturze i kulturze bośniackiej i hercegowińskiej na początku XX wieku u Gdy kobiecie w końcu wybrało się na wiece. Obecność kobiet w historii, literaturze i kulturze, ur. R. Sowiński, Fundacja “Dzień dobry! Kolektyw kultury”, Siemianowice Śląskie 2019. str. 111–135. ISBN 978-83-955426-1-9 26. Pierwsza wśród nierównych – przypadek Anki Topić u Periferno u hrvatskoj književnosti i kulturi / Peryferie w chorwackiej literaturze i kulturze. ur. L. Małczak, K. Bagić i M. Levanat-Peričić, Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego. Katowice 2020. str. 208–222. ISBN 978-83-226-4023-4 27. Podróż Pana Cogito do Chorwacji u Zbigniew Herbert – poeta między kulturami / Zbigniew Herbert – ein Dichter zwischen den Kulturen, ur. A. Małgorzewicz, I. Czechowska i M. Szajbel-Keck, Neisse Verlag, Wrocław 2020. (s doktorandicom Justynom Gluba), str. 71–82. ISBN 978-83-7977-558-3 28. Rozpoznawanie w przekładzie. O literaturze polskiej w Chorwacji u: „Czytanie Literatury. Łódzkie Studia Literaturoznawcze“ nr 11 (2022) str. 131-144 29. Izbjeglice u poljskoj književnosti u: KOMPAS – O jeziku zboriti. Zbornik posvećen Nedi Pintarić Kujundžić. Ur. Vidović Bolt et al., Zagreb 2023. str. 87-93 30. Komu oni umarli? Cmentarz szpitala psychiatrycznego w Zagrzebiu u: Cmentarz jako przedmiot transdyscyplinarnych badań naukowych, Materiały I Interdyscyplinarnego Kongresu Badań nad Cmentarzamy. Ur. B. Gutowski, M. Tarnowska, M. Wiraszka, Wydawnictwo Naukowe Uniwersytetu Kardynała Stefana Wyszyńskiego w Warszawie. Warszawa 2024., str. 182-190 31. Na wieży Babel. Recepcja Szymborskiej na obszarze (post)jugosłowiańskim (s Branislavom Stojanović) u: „Manche mögen Poesie …“ Schlüssel zu Wisława Szymborskas Welten. Herausgegeben von Ilona Czechowska, Ksymena Filipowicz-Tokarska, Mark Keck-Szajbel, Anna Małgorzewicz und Małgorzata Szajbel-Keck, Wiesbaden: Harrassowitz Verlag, 2024, str. 157–169 32. Granica između šutnje i govora. Forme autorskog subjekta u poeziji Ryszarda Kapuścińskog u: Kapuściński – stvarnost, fikcija, legenda. Ur. P. Bunjak, Sema, Beograd 2024., str. 27-49 33. Revizija antropocentrične perspektive u odabranim djelima Wisławe Szymborske i Olge Tokarczuk, Славистика, Vol. 28 (2024) No. 2, article 13, str. 209–220 34. Žar i pepeo. Cigareta kao „stvar“ u poljskoj književnosti u: Poljskom i ostatkom svijeta. Zbornik radova posvećenih profesoru Daliboru Blažini. Ur. Sandra Banas, Đurđica Čilić i Filip Kozina, Zagreb 2025. 35. Stručni članci (u zadnjih pet godina): 1. „Kraj i početak“, pogovor prijevodu W. Szymborske Svijet koji nije od ovoga svijeta, Zagreb 2020. str. 157-164 2. „Asimetrija pravog života“, pogovor prijevodu Adama Zagajewskog Asimetrija i pravi život, V.B.Z., Zagreb, 2021., str. 133-136 3. „Vjernost varljivoj jasnoći“, pogovor prijevodu Zbigniewa Herberta Naklon moje sjenke, V.B.Z., Zagreb 2023. 4. „Puki domišljaji“ pogovor knjizi Zdravko Malić: U drugom nekom gradu. Razgovori. 5. Predgovor i poetičko-biografske bilješke o autorima u antologiji poljske poezije Drugog kraja svijeta neće biti, V.B.Z., Zagreb 2026. Konferencije u zadnjih pet godina: 1. Kompas, međunarodni znanstveni skup. Izlaganje: „Izbjeglice u poljskoj književnosti“, Zagreb, 6.-9. rujna 2022. 2. Peti Malićevi dani, međunarodna znanstvena konferencija. Plenarno izlaganje: „Antropocentrizam i poezija Wisławe Szymborske“, Zagreb, 13.-14. listopada 2023., 3. Krleža 130, domaći simpozij s međunarodnim sudjelovanjem. Izlaganje: „Poljski prijevod Balada Petrice Kerempuha“, Zagreb, 11. studenog 2023. 4. Međunarodna znanstvena konferencija „Manche mögen Poesie …Schlüssel zu Wisława Szymborskas Welten“. Izlaganje: „Na wieży Babel: recepcja Szymborskiej na obszarze (post)jugosłowiańskim“, Frankfurt na Odri, 15-17. studenog 2023. 5. Međunarodna znanstvena konferencija 62. skup slavista. Izlaganje: „Bestiarij poljske književnosti i ekokritika“, Beograd, 11-12. siječnja 2024. 6. Međunarodna znanstvena konferencija „Četvrti bosanskohercegovački slavistički kongres“. Izaganje: „Kako pisati o ratu i ostati živ. Rat u BiH 90-ih iz perspektive poljskih reportera“, Sarajevo, 22–24. svibnja 2025. 7. Međunarodna znanstvena konferencija „Perspektive izučavanja zapadnoslovenskih jezika, književnosti i kultura. Naučni skup povodom jubileja 130 godina polonistike i 100 godina bohemistike na Univerzitetu u Beogradu“. Izlaganje: „Malić, ili veličina zagrebačke polonistike“. Beograd, 25–27. rujna 2025. Knjige: Tri lica autora: Miłosz, Różewicz i Herbert, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 2020. Radost tumačenja, Durieux, Zagreb 2026. Uredničke knjige: Benešić i drugi: zagrebački polonistički doprinosi. Zbornik radova s međunarodne konferencije Julije Benešić i njegovo doba: povodom 100 godina lektorata poljskog jezika u Zagrebu / Kozina, Filip; Čilić, Đurđica (ur.). Zagreb: FF Press, 2021. Etika i poetika Wislawe Szymborske i zagrebački polonistički doprinosi. Zbornik radova s međunarodne znanstvene konferencije Peti Malićevi dani (sa Sandrom Banas i Filipom Kozinom), Zagreb: FF Press 2024. Poljskom i ostatkom svijeta. Zbornik posvećen profesoru Daliboru Blažini (sa Sandrom Banas i Filipom Kozinom), Zagreb: FF Press 2025. Pozvana predavanja: Filozofski fakultet u Novom Sadu, 14-19. listopada 2024. Sveučilište Udine 4-8. studenog 2025. Sveučilište u Varšavi 14-17. travnja 2026. Pozvana stručna predavanja: Radionica za mlade književne kritičare/ke, kolumniste/ice, novinare/ke i studente/ice, Bookstan, Sarajevo, srpanj 2023. Mjesec hrvatske knjige, 23. 10. 2023. Knjižnica Filozofskog fakulteta Studentska konferencija Slavicon, svibanj 2024.