Preskoči na glavni sadržaj

Zaštita i konzervacija arheoloških nalazišta

ISVU: 51131•3 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za arheologiju
Satnica
  • Predavanja: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Cilj kolegija je uputiti studente u ispravan postupak zaštite arheoloških lokaliteta in situ tijekom i nakon istraživanja. U cilju ispravnog postupanja s lokalitetom studenti će stječi znanja o osnovnim karakteristikama građevinskih materijala, uzrocima degradacije arheoloških struktura i s modelima sanacije kamena, opeke, drveta, zemljanih struktura i vezivnog materijala. Tema prezentacije arheoloških lokaliteta za cilja ima utvrditi interdisciplinarnost postupka i postaviti odnos između arhitektonskih rješenja i zaštite arheološke strukture.

Sadržaj

  1. Konzervacija i prezentacija arheoloških lokaliteta
  2. Konzervatorski principi o zaštiti kulturne baštine utvrđeni međunarodnim poveljama, konvencijama i preporukama (Atena, Venecija, Burra, La Valletta)
  3. Konzervatorska dokumentacija-standardi
  4. Uzroci i vrste degradacije arheoloških struktura - materijali
  5. Uzroci i vrste degradacije arheoloških struktura - stres, voda, biodegradacija
  6. Uzroci i vrste degradacije arheoloških struktura - urbani razvoj, krađa, arheološka istraživanja
  7. Hrvatski prirodoslovni laboratoriji za ispitivanje svojstva materijala (HRZ, IGH)
  8. Najčešći postupci zaštite lokaliteta - ponovno zatrpavanje
  9. Najčešći postupci zaštite lokaliteta - zaštitne nadstrešnice
  10. Modeli sanacije kamena, opeke, drveta, zemljanih struktura i vezivnog materijala.
  11. Konzervacija lokaliteta in situ - odabir postupka-Siscija
  12. Prezentacija/interpretacija lokaliteta - stabilizacija/rekonstrukcija/djelomična rekonstrukcija/spekulativna rekonstrukcija (Carnuntum, Hadrijanov zid)
  13. Prezentacija/interpretacija lokaliteta (Zagreb -Samostan Klarisa, Osijek – kampus)
  14. Prezentacija/interpretacija lokaliteta (Rim - Ara pacis; Ename – Benediktinska opatija)
  15. Prezentacija/interpretacija lokaliteta u urbanim sredinama (Verona, Beč)

Ishodi učenja

  1. Definirati i objasniti osnovne konzervatorske principe
  2. Nabrojati i opisati standarde konzervatorske dokumentacije
  3. Navesti i definirati uzroke i vrste degradacija arheoloških struktura
  4. Primjerom opisati konzervatorske devastacije
  5. Definirati i primjerom ilustrirati primjere arheološke prezentacije
  6. Procijeniti načine zaštite i konzervacije arheoloških lokaliteta
  7. Razlikovati kontekst i način prezentacije arheoloških lokaliteta
  8. Provoditi zadatke iz područja arheologije u raznim sferama stručnog djelovanja poput muzejske i konzervatorske djelatnosti, arheoloških istraživanja, aktivnostima vezanim za očuvanje kulturne baštine, turizmu i sl.

Metode podučavanja

Tijekom predavanja koristit će se razni socijalno-djelatni oblici rada: frontalni, individualni i grupni oblik, te praktične radionice.

Metode ocjenjivanja

Rad studenta vrednuje se pozitivnom ocjenom iz usmenog ispita i prezentacijom terenskog rada.

Obavezna literatura

  1. Nicholas Stanely Price: Conservation on Archaeological Excavation, ICCROM, Rome 1995
  2. Jeanne Marie Teutonico, Gaetano Palumbo: Management Planning for Archaeological Sites, The Getty Conservation Institute, Los Angeles, 2002
  3. ARC Laboratory Handbook: Porosity, Salts, Binders, Colours: Volume 1/99, ICCROM, Rome 1999
  4. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine, 69/99, 151/03 i 157/03) i Pravilnik o arheološkim istraživanjima (Narodne novine 30/05)
  5. Zakon o ratifikaciji Europske konvencije o zaštiti arheološke baštine (revidirana) iz 1992. (Narodne novine , Međunarodni ugovori, 4/04 i 9/04)

Dopunska literatura

  1. John and Nicola Ashurst: Practical Building Conservation:Volume 1, Volume 2,Volume 3, English Heritage Tehnical Handbook, Aldershot, Hampshire, 1988
  2. John Ashurst: Conservation of Ruins, Butterworth – Heinemann, Elsevier Ltd, Oxford 2007