Preskoči na glavni sadržaj

Uvod u talijansku književnost

ISVU: 265503•4 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za talijanistiku
Satnica
  • Predavanja: 45 sati

Nastavnici

Cilj

Kolegij služi upoznavanju s književno-teorijskom terminologijom, osnovnim kategorijama i pojmovima retorike, stilistike, poetike, genologije, versifikacije te naratologije, te upućuje u osnovna pravila tekstualne analize. Kolegij također nudi sažeti povijesni pregled rodova, vrsta i žanrova u talijanskoj književnosti.

Sadržaj

  1. Pregled osnovnih pojmova i problema. Znanost o književnosti, teorija književnosti vs. normativna poetika, povijest književnosti, književna kritika
  2. Što je književnost? Od mimesisa do literarnosti. Shvaćanje književnosti kroz stoljeća. Funkcija književnosti
  3. Suvremene književne teorije
  4. Autor, čitatelj, tekst
  5. Književni rodovi i vrste: dramska umjetnost. Kratki povijesni pregled talijanskog kazališta
  6. Književni rodovi i vrste: epsko pjesništvo. Primjeri iz talijanske epike
  7. Književni rodovi i vrste: roman
  8. Književni rodovi i vrste: novela i ostale kraće vrste
  9. Analiza proznog teksta I. Fabula / siže; priča / diskurz, sadržaj / izraz. Vrijeme u proznom tekstu
  10. Analiza proznog teksta II. Pripovjedni glas: tipologija pripovjedača. Fokalizacija
  11. Analiza proznog teksta III. Likovi i karakterizacija. Prostor u proznom tekstu. Pripovjedne tehnike
  12. Lirsko pjesništvo. Analiza lirske pjesme
  13. Povijesni oblici talijanske lirike. Metrika i versifikacija: osnovni pojmovi i versifikacijski sustavi
  14. Književnost i jezik: retorika i osnovne retoričke figure
  15. Zaključak

Ishodi učenja

  1. Studenti će znati nabrojiti, razlikovati i definirati književne rodove, vrste i žanrove, metričke i versifikacijske obrasce te stilske figure na hrvatskom i talijanskom jeziku
  2. Studenti će prepoznati i definirati osnovne književnoteorijske i književnokriticke pojmove nužne za analizu književnoga djela na hrvatskom i talijanskom jeziku
  3. Studenti će upotrijebiti znanje o književnim rodovima, vrstama i žanrova, metrickim i versifkacijskim obrascima te stilskim figurama u analizi književnih tekstova

Metode podučavanja

Predavanja Analiza izabranih ulomaka i tekstova

Metode ocjenjivanja

Kontinuirana evaluacija (aktivno sudjelovanje u nastavi, zadaća) Kolokvij ili pismena i usmena provjera na kraju kolegija

Obavezna literatura

  1. Miroslav Beker, poglavlja "Književne teorije u antici", "Romantizam i kasnije", u Povijest književnih teorijau Povijest književnih teorija, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1979, str. 17-25; 211-238.
  2. Miroslav Beker (ur), poglavlja "Ruski formalizam i kasnije", "Francuska nova kritika", "Estetika recepcije", u: "Suvremene književne teorije", Zagreb, 1999.
  3. Antoine Compagnon, 2. dio: „Književnost“, u: Demon teorije, AGM Zagreb, 2007.
  4. Umberto Eco, "Intentio lectoris", iz I limiti dell'interpretazione, hrv. pijevod B. Mikulić, «Treći program hrvatskog radija» 47 /1995, str. 21-30.
  5. Umberto Eco, Šest šetnji pripovjednim šumama, Zagreb, 2005. Milivoj Solar, poglavlja "Priroda književnosti i proučavanje književnosti", "Drama", "Metodologija proučavanja književnosti", u: Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb, razl. izdanja.
  6. Maša Grdešić, Uvod u naratologiju, Zagreb, 2015.
  7. Milivoj Solar, poglavlja "Priroda književnosti i proučavanje književnosti", "Drama", "Metodologija proučavanja književnosti", u: Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb, razl. izdanja.
  8. Zdenko Škreb i Ante Stamać (ur.): "Uvod u književnost", Zagreb, razl. izd., poglavlja: Svetozar Petrović, Stih; Aleksandar Flaker, Umjetnička proza; Pavao Pavličić, Epsko pjesništvo; Nikola Batušić i Vladan Švacov, Drama, dramaturgija, kazalište; Zdenko Škreb, Pojmovi poetika u povijesnom slijedu

Dopunska literatura

  1. Mario Apollonio, Storia del teatro italiano, Firenze, 1938-1940 (izabrani ulomci). Aristotel, O pjesničkom umijeću, prev. i prir. Zdeslav Dukat, Školska knjiga, Zagreb, 2005. Vladimir Biti, Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Zagreb, 2000. Vladimir Biti (ur.), Suvremena teorija pripovijedanja, Zagreb, 1992. Benedetto Croce, Estetika kao znanost izraza i opća lingvistika: teorija i historija, prev. Sanja Roić, Globus, Zagreb, 1991 (izbor). Jonathan Culler, Književna teorija: vrlo kratak uvod, Zagreb, 2001. Terry Eagleton, Književna teorija, Zagreb, 1987. Umberto Eco, Sei passeggiate nei boschi narrativi, Milano, 2000 (hrv. izd. Šest šetnji pripovjednim šumama, Zagreb, 2005). Paolo Gibelli, Breve storia del teatro italiano, Milano, 1909. Zdenko Lešić, Poststrukturalistička čitanka, Sarajevo, 2002 (tekstovi O postkolo-nijalnoj kritici, o Edwardu Saidu i o drugima; Feminizam, feministička teorija i kritika – fotokopije u čitanci). Angelo Marchese, L'officina del racconto, Milano, 1983 (poglavlja II-VI). Beatrice Panebianco – Paolo Pullega, Il lettore consapevole, Bologna, 1993 (ulomci). Pavao Pavličić, Književna genologija, Zagreb, 1983. Platon, Država, Zagreb, 2009 (knj. X). Mario Santagostini, Il manuale del poeta, Milano, 1990. Milivoj Solar, Ideja i priča, Zagreb, 2004 (poglavlja Novela kao književna vrsta, Povijest novele, Diferencijacija vrste i terminološka pitanja). Milivoj Solar, Teorija proze, Zagreb, 1989 (poglavlja Problemi teorije romana, Pri-vatni svijet romana, Mitsko nasljeđe romana, Suvremeni roman i svakodnevni život). Boris Tomaševski, Teorija književnosti. Tematika, Zagreb, 1998.