Uvod u lingvistiku za skandinaviste
ISVU: 266022•4 ECTS•Ljetni semestar
Osnovne informacije
- Organizacijska jedinica
- Katedra za skandinavistiku
- Satnica
- Predavanja: 30 sati
- Seminar: 15 sati
Nastavnici
Cilj
Uvesti studente u lingvistiku i upoznati ih s temama kojima se ona bavi; razviti svijest o razlici između znanstvenog i preskriptivnog pristupa jeziku; razviti svijest o tome koja su svojstva univerzalna za jezike te po kojim su strukturnim obilježjima skandinavski jezici različiti a po kojima isti u odnosu na druge jezike poznate studentima; upoznavanje s jezičnom situacijom nordijskih zemalja i filogenetskom klasifikacijom skandinavskih jezika; usvajanje temeljnih teorijskih pojmova u fonologiji i znanja o švedskom fonološkom sustavu;
Sadržaj
- uvod u kolegij; jezik: jezični sustav i jezično djelovanje; znanost o jeziku – lingvistika: znanstveni naspram presktiptivnom pristupu jeziku; lingvistika naspram filologije
- svojstva ljudskog jezika; jezik i mozak; jezične razine i lingvističke discipline
- jezične razine i lingvističke discipline
- varijacija u jeziku; varijetet, dijalekt, sociolekt, standardni jezik
- jezici svijeta; vitalnost jezika, umiranje i revitalizacija jezika
- jezične inovacije i promjene na različitim razinama; divergencija jezika; filogenetska klasifikacija jezika
- filogenetska klasifikacija jezika: izoglose, dijalekatski kontinuum, model stabla i model valova na primjeru sjevernogermanskih jezika
- jezična raznolikost i jezične univerzalije; jezična tipologija, tipološka obilježja skandinavskih jezika
- međujezični utjecaji i jezične aree; jezici u nordijskim zemljama, tipološka obilježja negermanskih jezika u nordijskim zemljama
- fonologija i fonetika; segmentalna fonologija: glas, fon, fonem, alofon
- artikulacijska obilježja vokala i konsonanata; vokalni trapez; IPA
- fonotaksa, slog; fonološke alternacije i pravila; standardnošvedski vokali i konsonanti
- standardnošvedski vokali i konsonanti i slogovna struktura; švedske fonološke alternacije; regionalne varijacije u kvaliteti glasova
- prozodijska fonologija: udar, ton, duljina glasova; prozodijska obilježja u standardnom švedskom
- prozodijska obilježja u standardnom švedskom i regionalne varijacije; zaključivanje kolegija
Ishodi učenja
- razlikovati znanstveni od preskriptivnog pristupa jeziku;
- objasniti bitna univerzalna svojstva ljudskog jezika;
- razlikovati osnovne razine jezičnog opisa;
- objasniti filogenetsku klasifikaciju skandinavskih jezika;
- opisati bitne strukturne razlike među skandinavskim jezicima;
- opisati švedski fonološki sustav služeći se relevantnim teorijskim pojmovima;
Metode podučavanja
poučavanje izlaganjem, analitički zadaci, vođena rasprava, konzultacije
Metode ocjenjivanja
praćenje aktivnosti na nastavi, praćenje predavanja domaćih zadaća, ocjena seminarskog rada, pismeni ispit
Obavezna literatura
- Yule, G. 2020. The Study of Language. 7th edn. Cambridge: Cambridge University Press. https://doi.org/10.1017/9781108582889. poglavlja 1–4 (str. 1–57), 7 (93–111), 12 (184-200), 17–19 (262–321).
- Campbell, L. 2013. Historical Linguistics: An Introduction. 3. ed. Edinburgh: Edinburgh Univ. Press. poglavlja 7 (str. 187–197), 12 (298–321).
- Gooskens, C. 2020. The North Germanic Dialect Continuum. u: Michael T. Putnam i B. Richard Page (ur.), The Cambridge Handbook of Germanic Linguistics, 761–782. 1st edn. Cambridge University Press. https://doi.org/10.1017/9781108378291.033.
- Riad, Tomas. 2014. The phonology of Swedish. Oxford: Oxford University Press. poglavlja 2–4 (str. 17–115), 9 (str. 181–191).
- Koponen, Eino. 2022. Saami: General introduction. u: Marianne Bakró-Nagy, Johanna Laakso i Elena Skribnik (ur.), The Oxford Guide to the Uralic Languages, 103–112. Oxford: Oxford University Press.
- Laakso, Johanna. 2022. Finnic: General introduction. u: Marianne Bakró-Nagy, Johanna Laakso i Elena Skribnik (ur.), The Oxford Guide to the Uralic Languages, 240–253. Oxford: Oxford University Press.
- Laakso, Johanna. 2022. Finnish, Meänkieli, and Kven. u: Marianne Bakró-Nagy, Johanna Laakso i Elena Skribnik (ur.), The Oxford Guide to the Uralic Languages, 254–268. Oxford: Oxford University Press.
Dopunska literatura
- Andersson, L-G. 2001. Språktypologi och språksläktskap. Stockholm: Liber
- Einarsson, J. 2004. Språksociologi. Lund: Studentlitteratur
- Einarsson, J. 2013. Språket och språkarna. Lund: Studentlitteratur
- Matasović, R. 2005. Jezična raznolikost svijeta, Zagreb: Algoritam
- Renberg, Bo. 2005/2006. Språkets mirakel: om tänkande, tal och skrift. Liber
- Bolander, Maria. 2001. Funktionell svensk grammatik, Stockholm: Liber AB
- Barðdal, Jóhanna. 1997. Nordiska: våra språk förr och nu. Lund: Studentlitteratur.
- Sjöström, Sören. 2006. Språkets struktur, betydelse och användning. Stockholm: Norstedts Akad. Förl.
- Dryer, Matthew S. i Martin Haspelmath (ur.). 2013. The World Atlas of Language Structures Online. Leipzig: Max Planck Institute for Evolutionary Anthropology. https://wals.info/.
- Hammarström, Harald, Robert Forkel, Martin Haspelmath i Sebastian Bank. 2022. Glottolog database 4.7. Zenodo. https://doi.org/10.5281/ZENODO.7398962. https://glottolog.org/
- Haugen, Einar. 1976. The Scandinavian languages: an introduction to their history. London: Faber and Faber.
- Johansson, Victoria, Gerd Carling i Arthur Holmer. 2013. Språket, människan och världen: människans språk 1-2. Lund: Studentlitteratur AB.
- Matasović, Ranko. 2001. Uvod u poredbenu lingvistiku. Zagreb: Matica hrvatska.
- Dixon, R. M. W. 2010. Basic linguistic theory, volume 1: Methodology. Oxford: Oxford University Press.
- Velupillai, Viveka. 2012. An introduction to linguistic typology. Amsterdam; Philadelphia: John Benjamins Pub. Co.
- Fasold, R.W. i Connor-Linton, J. (ur.) 2006. An Introduction to Language and Linguistics, Cambridge University Press. str. 1–55, 235–341.
- Davenport, Michael i S. J. Hannahs. 2020. Introducing phonetics and phonology. Fourth edition. Abingdon; New York: Routledge. poglavlja 1–4 (str. 1–58), 6–9 (str. 77–152)