Preskoči na glavni sadržaj

Uvod u hrvatsku dijalektologiju

ISVU: 265855•4 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Ciljevi su kolegija: – ponuditi studentima osnovna znanja o dijalektologiji općenito, a posebno o fonologiji i morfologiji govora triju hrvatskih narječja – osposobiti studente za uočavanje osnovnih sličnosti i razlika među hrvatskim narječjima, dijalektima i govorima na svim jezičnim razinama – omogućiti razumijevanje književnih tekstova na organskim idiomima.

Sadržaj

  1. Dijalektologija i dijalektni sustavi; upitno-odnosna zamjenica i nazivi narječja
  2. Samoglasnici u hrvatskim govorima (šva, prednji nazal)
  3. Samoglasnici u hrvatskim govorima (jat)
  4. Samoglasnici u hrvatskim govorima (slogotvorno l i stražnji nazal, slogotvorno r)
  5. Akcentuacija u hrvatskim govorima (razvoj)
  6. Suglasnici u hrvatskim govorima (razvoj suglasničkih skupina, lj/nj)
  7. Suglasnici u hrvatskim govorima (h, cakavizam, obezvučenje)
  8. Suglasnici u hrvatskim govorima (završno l, završno m/n)
  9. Morfologija (imenice vrste a)
  10. Morfologija (imenice vrste e i vrste i)
  11. Morfologija (pridjevi i zamjenice)
  12. Morfologija (glagoli – infinitiv, supin)
  13. Morfologija (glagoli – glagolska vremena)
  14. Uvid u sintaksu
  15. Uvid u leksik

Ishodi učenja

  1. fonološki i morfološki opisati tekst pisan na organskom idiomu hrvatskoga jezika
  2. primijeniti temeljno nazivlje vezano uz istraživanja u dijalektologiji
  3. opisati značajke narječja hrvatskoga jezika na dijakronijskoj i sinkronijskoj razini
  4. razlikovati zasebnosti narječja hrvatskoga jezika
  5. razlikovati dijalekte čakavskoga narječja, dijalekte kajkavskoga narječja i dijalekte štokavskoga narječja
  6. usporediti povijesnu stratifikaciju i današnje teritorijalno prostiranje idioma čakavskoga, kajkavskoga i štokavskoga narječja
  7. argumentirati razlikovne kriterije pri određivanju pripadnosti pojedinomu konkretnomu i apstraktnomu sustavu hrvatskoga jezika

Metode podučavanja

Primjenjuju se metoda usmenoga izlaganja (predavanje), metoda razgovora (rasprava, diskusija, oluja ideja, interpretacija), metoda demonstracije, metoda čitanja i rada na tekstu, metoda praktičnoga rada. Studenti se potiču na istraživanje, proučavanje i zaključivanje od poznatoga prema manje poznatom. Upotrebljavaju se računalo, računalne prezentacije, multimedijski materijali, tekstni predlošci, zvučni zapisi.

Metode ocjenjivanja

Konačna ocjena temelji se na: – uspjehu postignutu na pismenom ispitu (odnosno kontinuiranim provjerama znanja) – procjeni uspješnosti domaćih zadaća i sudjelovanja u anketama – procjeni aktivnosti i sudjelovanja u analizama i interpretacijama. Izrada seminarskoga rada fakultativna je. Njime se procjenjuje motiviranost za samostalan istraživački rad koji uključuje terensko istraživanje te uspješnost usvojenosti gradiva.

Obavezna literatura

  1. Brozović, Dalibor. 1997. Narječja hrvatskoga jezika, Hrvatski leksikon, 2. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Zagreb. 155–156.
  2. Celinić, Anita. 2020. Kajkavsko narječje / Kajkavian. Hrvatski dijalektološki zbornik, 24, Zagreb, 1–37.
  3. Lisac, Josip. 2003. Hrvatska dijalektologija 1. Hrvatski dijalekti i govori štokavskoga narječja i hrvatski govori torlačkog narječja. Golden marketing – Tehnička knjiga. Zagreb.
  4. Lisac, Josip. 2009. Hrvatska dijalektologija 2. Čakavsko narječje. Golden marketing – Tehnička knjiga. Zagreb.
  5. Lončarić, Mijo. 1996. Kajkavsko narječje. Školska knjiga. Zagreb.
  6. Menac-Mihalić, Mira; Celinić, Anita. 2012. Ozvučena čitanka iz hrvatske dijalektologije + DVD. Knjigra d. o. o. Zagreb.
  7. Vranić, Silvana; Zubčić, Sanja. 2018. Hrvatska narječja, dijalekti i govori u 20. stoljeću. Povijest hrvatskoga jezika. 5. knjiga: 20. stoljeće – prvi dio. 525–580.

Dopunska literatura

  1. Blažeka, Đ. 2008. Međimurski dijalekt (hrvatski kajkavski govori Međimurja). Matica hrvatska. Čakovec.
  2. Brozović, D. 1970. Dijalekatska slika hrvatskosrpskog jezičnog prostora. Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, sv. 8. Zadar, 5−32.
  3. Celinić, A. i dr. 2010. Prinosi hrvatskoj dijalektnoj fonologiji. Književni krug Split − Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Split − Zagreb.
  4. Celinić, A. 2015. Fonologija Rijeke Voćanske i voćanskoga kraja. Hrvatski dijalektološki zbornik, 19, 25–77.
  5. Crnić Novosel, M. 2019. Štokavski ikavski govori u Gorskom kotaru. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb.
  6. Finka, B. 1971. Čakavsko narječje. Čakavska rič, 1, Split, 41–71.
  7. Horvat, J. 2018. Toponimija ludbreške Podravine. Doktorski rad. Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci. Rijeka.
  8. Ivšić, S. 1913. Današnji posavski govor. JAZU. Zagreb.
  9. Ivšić, S. 1934. Jezik Hrvata kajkavaca. Ljetopis JAZU 48, Zagreb.
  10. Kapović, M. 2015. Povijest hrvatske akcentuacije: fonetika. Matica hrvatska. Zagreb.
  11. Lončarić, M. 2005. Kajkaviana & alia, Ogledi o kajkavskim i drugim hrvatskim govorima. Zrinski. Čakovec.
  12. Lukežić, I. 2012. Zajednička povijest hrvatskih narječja 1. Fonologija Hrvatska sveučilišna naklada. Zagreb.
  13. Lukežić, I. 2015. Zajednička povijest hrvatskih narječja 2. Morfologija. Hrvatska sveučilišna naklada. Zagreb.
  14. Marinković, M. 2018. Kajkavski govori istočnoga Gorskoga kotara. Hrvatska sveučilišna naklada – Ogranak Matice hrvatske u Delnicama. Zagreb – Delnice.
  15. Moguš, M. 1977. Čakavsko narječje – fonologija. Zagreb.
  16. Pliško, L.; Mandić, D. 2011. Govori Općine Ližnjan. Sveučilište Jurja Dobrile. Pula.
  17. Vranić, S. 2006. Čakavski ekavski dijalekt: sustav i podsustavi. Filozofski fakultet. Rijeka.
  18. Vukša Nahod, P. 2017. Slivanjski govori: fonologija i morfologija. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb.
  19. Zečević, V. 1992. Fonološke neutralizacije u kajkavskom vokalizmu. Zavod za hrvatski jezik Hrvatskoga filološkog instituta. Zagreb.