Preskoči na glavni sadržaj

Teorijski pristupi i paradigme u historiografiji stare povijesti I.

ISVU: 117660•7 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Uputiti drugostupnike u razvitak historiografije o starom svijetu. Upozoriti polaznike diplomskog studija na važnost metodologije i teorije u istraživanju stare povijesti. Bez poznavanja različitih teorijskih pristupa i paradigmi nije moguće niti kvalitetno istraživanje konkretnih istraživačkih problema u staroj povijesti. Otkrića koja su unaprijedila poznavanje stare povijesti i njihova evaluacija u modernoj literaturi. Povijest novovjekovnih istraživačkih škola i do sada ostvareni rezultati u promišljanju stare povijesti. Recentni teorijski pristupi i modeli u istraživanju i interpretiranju stare povijesti. Poseban naglasak je na pregledu modernih teorijskih i praktičnih dostignuća različitih škola historiografije stare povijesti.

Sadržaj

  1. Prioriteti u odabiru istraživačkih tema
  2. Izvori I. Pristup i rad na pisanim vrelima
  3. Izvori II. Pristup i rad na predmetnim i slikovnim vrelima
  4. straživačke tehnike
  5. Historiografske škole I
  6. Historiografske škole II
  7. Historiografske škole III
  8. Historiografske škole IV
  9. Moderna, postmoderna i …..
  10. Stara povijest i arheologija krajolika. Gramatika prostora
  11. Povratak tekstu. Topografija pisanih vrela
  12. Lokalno i globalno u modernom istraživanju stare povijesti
  13. Promišljanje multidisciplinarnosti i interdisciplinarnosti: odnos povijesti i ostalih humanističkih i društvenih znanosti
  14. Novi horizonti
  15. Zaključna razmatranja

Ishodi učenja

  1. demonstrirati detaljno poznavanje razvoja suvremene historiografije stare povijesti
  2. istraživati različita teorijska gledišta koja omogućavaju diferencirane perspektive različitih fenomena stare povijesti
  3. primijeniti znanja o teorijskim paradigmama i slojevitim pristupima (u ekonomskoj, političkoj, socijalnoj, rodnoj itd. staroj povijesti) pri konkretnom istraživanju
  4. konceptualizirati raznovrsne multidisciplinarne, interdisciplinarne i transdisciplinarne pristupe u konkretnom istraživanju
  5. prosuditi valjanost argumenata različitih povjesničara i historiografskih škola
  6. sudjelovati u diskusiji potičući dubinsko promišljanje o temi
  7. napisati dobro strukturiran seminarski rad na temelju kompleksnih informacija

Metode podučavanja

Frontalna nastava, interaktivni pristup, samostalni rad studenta uz stalno praćenje i konzultacije

Metode ocjenjivanja

Valorizira se polaznikov rad u kolegiju. Tijekom semestra može postići 100 bodova (interna jedinica uspješnosti studenta), minimalan broj bodova za prolazak kolegija je 60. Provjera znanja donosi najviše 30 bodova; osobni istraživački zadatak 50 bodova; aktivnost studenta u terenskoj nastavi najviše 10 bodova, praćenje nastave i pohađanje konzultacija najviše 10 bodova.

Obavezna literatura

  1. Odabrana poglavlja iz domaćih i stranih priručnika o povijesti historiografije. Specijalistička djela o modernoj metodologiji stare povijesti. Pregledi značajnih otkrića i prve objave rezultata i teorijskih postavki koji su posebno unaprijedili poznavanje stare povijesti. Izbor se dogovara s mentorom prema kandidatovom usmjerenju.

Dopunska literatura

  1. Odabrana poglavlja iz domaćih i stranih priručnika o povijesti historiografije. Specijalistička djela o modernoj metodologiji stare povijesti. Pregledi značajnih otkrića i prve objave rezultata i teorijskih postavki koji su posebno unaprijedili poznavanje stare povijesti. Izbor se dogovara s mentorom prema kandidatovom usmjerenju.