Preskoči na glavni sadržaj

Teorija književnosti: Teorijski klasici 20. stoljeća

ISVU: 145568•6 ECTS•Zimski i ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za komparativnu književnost
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Pregledno strukturiranje polja moderne teorije odnosno znanosti o književnost

Sadržaj

  1. Konstituiranje kolegija. Uvod: polje moderne znanosti o književnosti
  2. Sinteza ruske formalne škole: Teorija književnosti Borisa Tomaševskog
  3. Prije naratologije: Proppova Morfologija bajke
  4. Lukácseva Teorija romana
  5. Lukácseva Teorija romana II.
  6. Zbilja u književnosti: Auerbachova Mimeza
  7. Temelji nove kritike: Načela književne kritike I. A. Richardsa
  8. Izvanjski i unutarnji pristup: Teorija književnosti Welleka i Warrena
  9. Osnove interpretacije: Staigerovi Temeljni pojmovi poetike
  10. Analiza kulture Raymonda Williamsa
  11. Strukturalistička kritika R. Barthesa
  12. Bahtinov Dostojevski
  13. Lotmanova semiotika književnosti
  14. Problem čitanja: Implicitni čitatelj W. Isera
  15. Završna rasprava i evaluacija

Ishodi učenja

  1. definirati ključne elemente književnoteorijske pojmovne i metodološke aparature
  2. opisati povijesni razvoj teorije književnosti, navesti relevantne pravce i njihove predstavnike, te razlikovati njihove pojmove i metode
  3. čitati stručnu literaturu i koristiti se znanstvenom terminologijom na barem jednom svjetskom jeziku
  4. primijeniti književnoteorijske pojmove i metode u analizi strukture književnih tekstova, kao i drugih kulturnih fenomena

Metode podučavanja

Predavanje, izlaganje, rasprava, rad u grupama

Metode ocjenjivanja

Test

Obavezna literatura

  1. B. Tomaševski (1998) Teorija književnosti. Tematika, Zagreb: Matica hrvatska V. Šklovski (1969) „Razvijanje sižea“, u: Uskrsnuće riječi, Zagreb: Stvarnost, 52-102
  2. V. Propp (1982) Morfologija bajke, Beograd: Prosveta C. Lévi Strauss (1988) „Struktura i oblik“, u: Strukturalna antropologija 2, Zagreb: Školska knjiga, 103-132.
  3. G. Lukács (1986) Teorija romana, u: Roman i povijesna zbilja, Zagreb: Globus, 1-96 E. M. Forster (2005) Aspects of the Novel, London: Penguin
  4. E. Auerbach (2004) Mimeza. Prikaz zbilje u zapadnoeuropskoj književnosti Zagreb: HENA COM R. Jakobson (1978) "O umetničkom realizmu“, u: Ogledi iz poetike, Beograd: Prosveta, 58-67
  5. I. A. Richards (1964) Načela književne kritike, Sarajevo: V. Masleša J. Hristić, prir. (1973) Nova kritika, Beograd: Prosveta T. Sabljak, prir. (2005) Angloamerička kritika, Zagreb: Matica hrvatska
  6. R. Wellek & A. Warren ( 1985) Teorija književnosti, Beograd: Nolit J. Mukařovský (1999) "Umjetnost kao semiologijska činjenica“, u: Književne strukture, norme i vrijednosti, Zagreb: Matica hrvatska, 122-132.
  7. E. Staiger (1996), Temeljni pojmovi poetike, Zagreb: Ceres
  8. R. Williams (2006) „Analiza kulture“, u: Politika teorije, prir. D. Duda, Zagreb: Disput, 35-59.
  9. R. Barthes (2009) Kritika i istina, Zagreb: Algoritam
  10. M. Bahtin (2000) Problemi poetike Dostojevskog, Beograd: Zepter
  11. J. Lotman (2001), Struktura umjetničkog teksta, Zagreb: Alfa
  12. W. Iser (1989) „Implicitni čitatelj“, u: Uvod u naratologiju, prir. Z. Kramarić, Osijek: IC Revija A. Compagnon (2007) „Čitatelj“, u: Demon teorije, Zagreb: AGM, 161-192.