Teatrologija i dramatologija: Dubinske dramske strukture
ISVU: 235625•6 ECTS•Zimski i ljetni semestar
Osnovne informacije
- Organizacijska jedinica
- Odsjek za komparativnu književnost
- Satnica
- Predavanja: 30 sati
- Seminar: 15 sati
Nastavnici
Cilj
uputiti studente u predmet i pojam dramaturgije, s osobitim naglaskom na dubinskim strukturama dramskog teksta kao posebnog književnog tipa koji unaprijed računa s okolnostima svoje kazališne izvedbe. Stoga će kolegij nakon uvoda u stanje istraživanja u ovome području krenuti od temeljne razlike između naratoloških i dramatoloških kategorija analize te sustavno prikazati temeljne kategorije dubinske analize dramskih tekstova: dramsku situaciju, radnju, zaplet i dramsku „priču“, dramski lik, strukturu prostora i vremena te prijenos informacija i strukturu dramske perspektive.
Sadržaj
- Uvod
- Dramatologija, dramaturgija i dramska struktura
- Dramska situacija I
- Dramska situacija II
- Struktura priče, radnje, zapleta I
- Struktura priče, radnje, zapleta II
- Struktura priče, radnje, zapleta, III
- Struktura lika I
- Struktura lika II
- Struktura lika III
- Struktura prostora
- Struktura vremena
- Struktura perspektive I
- Struktura perspektive II
- kolokvij - test od 3-5 pitanja
Ishodi učenja
- definirati ključne elemente književnoteorijske i dramatološke pojmovne i metodološke aparature
- primijeniti književnoteorijske pojmove i metode u analizi strukture dramskih književnih tekstova
- analizirati dramske književne tekstove s obzirom na njihovu pripadnost određenom književnom i kazališnom razdoblju, te rodu i vrsti
- uočiti i razlikovati oblike i stilove izvedbe na koje računaju dramski tekstovi, kao i kategorije kazališnih organizacija, specijalizirane kazališne građevine i publike karakteristične za pojedina povijesna razdoblja
Metode podučavanja
predavanja i vježbe
Metode ocjenjivanja
dolazak na nastavu 10 %, sudjelovanje u diskusiji 20%, izlaganje 30 %, pismeni rad 30 %, test 20%
Obavezna literatura
- Pavis, Patrice. 2004. Pojmovnik teatra. Zagreb: Antibarbarus.
- Senker, Boris. 2010. Uvod u teatrologiju I. Zagreb: Leykam International.
- Zuppa, Vjeran. 1995. Uvod u dramatologiju. Zagreb: Antibarbarus.
Dopunska literatura
- Culpeper, Jonathan. 2001. Language and characterization. People in plays and other texts. London and New York: Routledge („Modelling Characterisation“, 1-44).
- Ginestier, Paul. 1981. „Dramska geometrija“. U: M. Miočinović, ur. Moderna teorija drame. Beograd: Nolit, 118-151.
- Groff, Edward. 1959. „The Point of View in Modern Drama“. Modern Drama. Vol. 2. No. 3, 268-282.
- Fuchs, Elinor. 1996. The Death of Character. Bloomington and Indianapolis: Indiana University Press („The Rise and Fall of the Character Named Character“, 21-35).
- Meisel, Martin. 2007. How Plays Work. Reading and Performance, Oxford University Press („The Shape of the Action“, 129-154).
- Pfister, Manfred. 1998. Drama, teorija i analiza. Zagreb: Hrvatski centar ITI (I „Drama i dramsko“ i „Drama i kazalište“, 21-53; II „Priča i radnja“, 286-306; III „Dramatis personae i lik“, 239-285; IV „Struktura prostora i vremena. Struktura i posredovanje prostora“ 351-385; V „Struktura i posredovanje vremena“, 386-410; VI „Prijenos informacija. Struktura perspektive dramskih tekstova“, 77-114)
- Souriau, Etienne. 1981. „Dramaturške funkcije“. U: M. Miočinović, ur. Moderna teorija drame. Beograd: Nolit, 57-83
- Suvin, Darko. 1982. „Prema teoriji agenske analize“ Prolog 4, XIV, 84-95.