Preskoči na glavni sadržaj

Suvremeni mađarski jezik III. (Konstrukcije riječi)

ISVU: 265942•3 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Katedra za hungarologiju
Satnica
  • Predavanja: 15 sati
  • Seminar: 15 sati

Cilj

Stjecanje teorijskog znanja i produbljivanje njegove praktične primjene vezano za sintaktičke kategorije prema funkcionačlističkom opisu, i prema tematici navedenoj u sadržaju kolegija.

Sadržaj

  1. Uvod u temu: od riječi do rečenice. Nastanak i tipovi spojeva riječi (nesintagmatski spojevi riječi, sintagme, ustaljene sveze riječi - kolokacije, idiomi/frazemi). Sintaktičke funkcije u rečenici i pojam tagmema.
  2. Vrste simtagme - zavisne i nezavisne sintagme ("gomilani rečenicni dijelovi"). Međusobno povezivanje tagmema - konstituentsko stablo rečenice. Označenost sintamatskih veza. Red riječi unutar zavisnih sintagmi u mađarskom jeziku.
  3. Odnos upravnog člana i dopune u zavisnoj sintagmi (prema teoriji o valentnosti). Vrste dopune: vezane/rekcijske (obavezne ili fakultativne) dopune i slobodni dodaci na bazi mađarskoga jezika. Višestruke zavisne sintagme u red riječi u njima: lijeva periferija rečenice.
  4. Ponavljanje, vježbanje analize jednostavnijih rečeničnij konstrukcija pomoću konstituentskog stabla.
  5. Zajednički ispravak domaćih zadaća i rasprava o rješenjima. Predikat - funkcija i vrste predikata u mađarskom jeziku
  6. Glagolski predikat: autosemantični glagoli i modalni glagoli. Analitičke glagolske konstrukcije kao predikati. Pitanja reda riječi u predikatskom skupu mađarske rečenice (s posebnim obzirom na modalnogalgolske konstrukcije).
  7. Predikat – vrste predikata u mađarskom jeziku: glagolsko-imenski predikat. Logičko-semantičke funkcije složenog predikata i uloga kopulativnog glagola "biti". Upotreba glagola "biti" kao punoznačnice - ovisno o logičko-semantičkom okviru rečenice. Negacija glagola "biti" (u kopulativnoj i autosemantičnoj ulozi).
  8. Ponavljanje i vježbanje, zajednički ispravak domaćih zadaća i rasprava o rješenjima.
  9. Subjekt: funkcija u odnosu na predikat. Razlika između gramatičkog i logičkog subjekta rečenice. Pozicija u rečenici u odnosu na predikat (topik, fokus i koda). Imenica kao subjekt i predikat. Vrste riječi u ulozi subjekta. Morfološki oblik imenice u subjektnoj funkciji.
  10. Tipovi subjekata po konstrukciji (jednostavni S, složeni S). Vrste subjekata po logičko-semantničkoj funkciji (opći, S, neodređeni S, besubjektni izrazi, itd.). Sročenje po broju predikata i subjekta u mađarskom.
  11. Ponavljanje i vježbanje, zajednički ispravak domaćih zadaća i rasprava o rješenjima. Objekt - funkcija i morfološka označenost
  12. Objekt - vrste riječi u ulozi objekta. Uklapanje objekta u rečenicu - tipovi objeknih skupina po ustrojstvu. Akuzativ u funkciji priložne oznake.
  13. Objekt - pozicija u rečenici s obzirom na red riječi u narativnim rečenicama. Mađarski kao SOV-jezik: generički objekt kao rečenični modifikator.
  14. Ponavljanje, vježbanje, rasprava o rješenjima domaćih zadaća.
  15. Konzultacije i priprema za ispit, dodatno provjeravanje zadaća.

Ishodi učenja

  1. Definirati pojam sintagme u odnosu na ostale tipove spojeva riječi.
  2. Navesti i primjerima predoćiti razne vrste zavisnih i nezavisnih sintagmi na mađarskom jeziku s pravilnim redom riječi.
  3. Analizirati prema ustaljenim strukturalnim sintatičkim metodama razne spojeve riječi, te kraće rečenice na mađarskom jeziku.
  4. Definirati i primjerima potkrijepiti razne ustrojstvene i logiko-semantičke tipove predikata, subjekta i objekta u mađarskom jeziku, s pripadajučim morfološkim karakteristikama i redom riječi na razini mikrostrukture.
  5. Na mađarskom jeziku, koristeći mađarsku terminologiju, samostalno govoriti o pojedinim temama kolegija.
  6. U svim tematskim sastavnicama kolegija izdvojiti relevantne morfosintaktičke razlike u odnosu na ekvivalentnu gramatičku kategoriju u hrvatskom jeziku.

Metode podučavanja

Frontalna predavanja i seminarski tip rada miješano, rad sa zadacima i raspravama o rješenjima. Rad pomoću Omega aplikacije koja je otvorena za kolegij.

Metode ocjenjivanja

Aktivno sudjelovanje na nastavi, 70% prisustvovanja na nastavi, redoviti rad s domaćim zadaćama, pismeni ispit na kraju semestra.

Obavezna literatura

  1. Silić-Pranjković: Gramatika hrvatskoga jezika (ŠK, 2005.) - odabrani dijelovi
  2. Hegedűs Rita: Magyar nyelvtan. Formák, funkciók, összefüggések. (Tinta Kiadó, 2019.) - odabrani dijelovi
  3. Edita Andrić: Struktura sintagmi i rečenica u mađarskom jeziku. Novi Sad 2008. str. 63-72 (uz predikat), str. 77-87. (uz subjekt), str. 88-92, 96. (uz objekt), 147-160. (uz atribut)
  4. Keszler, B. (szerk.): Magyar grammatika (Budapest, 2000.) - odabrani dijelovi
  5. Budai László: A magyar mint idegen nyelv grammatikája. Elmélet és gyakorlat. (Tinta Kiadó, 2016.) - odabrani dijelovi

Dopunska literatura

  1. Forgács Tamás: Ungarische Grammatik. (Wien, 2004.)
  2. M. Korchmáros Valéria: Lépésenként magyarul. Hungarian Grammar - not only for Hungarians. (Szegedi Tudományegyetem, Hungarológiai Központ, 2006.) - odabrani dijelovi
  3. Szita Sz., Görbe T.: Gyakorló magyar nyelvtan. A Practical Hungarian Grammar. (Akadémiai Kiadó, 2009.) - odabrani dijelovi