Sustav književnoga teksta
ISVU: 265861•4 ECTS•Ljetni semestar
Osnovne informacije
- Organizacijska jedinica
- Odsjek za kroatistiku
- Satnica
- Predavanja: 30 sati
- Seminar: 15 sati
Nastavnici
Cilj
Cilj je predmeta studentima predstaviti teorijske pristupe koji su o književnosti i književnom tekstu razmišljali kao o sustavu jedinica što se analizom mogu izdvojiti na različitim razinama: prije svega književnoznanstvenog formalizma i strukturalizma, ali i drugih srodnih pristupa. Studenti će se upoznati s temeljnim pojmovima tih književnoznanstvenih paradigmi i njihovom daljnjom kritičkom recepcijom, te ovladati njihovom primjenom u analizi književnog teksta.
Sadržaj
- Uvodna razmatranja: značaj formalističkih i strukturalističkih pristupa za znanost o književnosti
- Što je ruski formalizam? Osnovni pojmovi i predstavnici.
- Književni postupci: lirika, drama, proza i film. Odnos poezije i proze.
- Književnost kao sustav: žanrovi, razdoblja.
- Dinamika književne povijesti: Tynjanov, Vodička.
- Arhetipska kritika.
- De Saussure i strukturalizam. Temeljni pojmovi.
- Struktura pripovjednog teksta I: Barthes.
- Struktura pripovjednog teksta II: Greimas i Todorov.
- Retorika
- Struktura pjesničkog teksta I: Riffaterre, Jakobson i Mukařovski
- Struktura pjesničkog teksta II: stih
- Praška škola I: pojmovi i predstavnici
- Praška škola II.: dosezi i naslijeđe
- Zaključna rasprava i rekapitulacija
Ishodi učenja
- izdvojiti najznačajnije predstavnike i djela formalističkih i strukturalističkih teorija u znanosti o književnosti
- objasniti temeljne teorijske pojmove književnoznanstvenog formalizma i strukturalizma
- usporediti pristupe analizi književnog teksta različitih teorijskih škola
- analizirati književni tekst koristeći se teorijskim pojmovima formalizma i strukturalizma
Metode podučavanja
predavanja, samostalan rad na tekstu, vođena rasprava, suradničko učenje
Metode ocjenjivanja
pismeni ispit
Obavezna literatura
- Ejhenbaum, Boris.1972. „Teorija 'formalnog metoda'“. U: Književnost, Beograd: Nolit. 3-49.
- Genette, Gérard. 2002. „Fikcijska priča, faktografska priča“. U: Fikcija i dikcija. Zagreb: Ceres. 46 – 67.
- Jakobson, Roman. 1966. „Lingvistika i poetika“. U: Lingvistika i poetika. Beograd: Nolit, 273-326.
- Jakobson, Roman. 2008. „Dva aspekta jezika i dva tipa afazijskih smetnji“. U: O jeziku. Zagreb: Disput. 155 – 175.
- Mukařovský, Jan. 1999. Književne strukture, norme i vrijednosti. Zagreb: Matica hrvatska.
- Propp, Vladimir Jakovljevič. 2012. „Metod i građa i Funkcije likova“. U: Morfologija bajke. Beograd: XX. vek. 27-75.
- Riffaterre, Michael. 1982. „Značenje pjesme“, Republika, 2-3: 40 – 65.
- Šklovski, Viktor. 1969, „Sterneov "Tristram Shandy" i teorija romana“. U: Uskrsnuće riječi. Zagreb: Stvarnost. 103-133
- Tinjanov, Jurij. 1998. Pitanja književne povijesti. Zagreb: Matica hrvatska
- Todorov, Tzvetan. 1987. „Određenje fantastičnog“. U: Uvod u fantastičnu književnost. Beograd: Rad. 28 – 45.
- Tomaševski, Boris. 1998. Teorija književnosti. Zagreb: Matica hrvatska.
Dopunska literatura
- Bahtin, M. M. 1980 Marksizam i filozofija jezika. Beograd: Nolit.
- Beker, Miroslav. 1999. Suvremene književne teorije. Zagreb: Matica hrvatsk.a
- Biti, Vladimir. 2000. Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije. Zagreb: Matica hrvatska.
- Culler, Jonathan. 2001. Književna teorija: vrlo kratak uvod, Zagreb: AGM.
- De Saussure, Ferdinand. 2000. Tečaj opće lingvistike, Zagreb: ArTresor.
- Eagleton, Terry. 1987. Teorija književnosti, Zagreb: Liber.
- Ejhenbaum, Boris. 1972. Književnost. Beograd: Nolit.
- Frye, Northrop. 2000. Anatomija kritike. Zagreb: Golden marketing.
- Petrov, Aleksandar. 1970. Poetika ruskog formalizma. Beograd: Prosveta.
- Šklovskij, Viktor. 1969. Uskrsnuće riječi. Zagreb: Stvarnost.
- Tynjanov, Jurij. 1990. Problemi stihovnog jezika. Sarajevo: Veselin Masleša.
- Vodička, Feliks. 1987. Problemi književne istorije. Novi Sad: Književna zajednica Novog Sada.
- Wellek, René; Austin, Warren. 1985. Teorija književnosti. Beograd: Nolit.