Preskoči na glavni sadržaj

Srednjovjekovni latinski jezik II

ISVU: 124449•3 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
Satnica
  • Predavanja: 15 sati
  • Seminar: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Studenti će dobiti osnovna znanja iz srednjovjekovnog latiniteta kojim su pisani dokumenti koji predstavljaju povijesna vrela za hrvatsku srednjovjekovnu povijest. U okviru predmeta steći će se potrebno teoretsko znanje kao i praktično svladavanje latinskog jezika koji se koristio od XII. do XV. stoljeća na hrvatskim povijesnim prostorima. Srednjovjekovni latinski jezik II podrazumijeva teoretsko upoznavanje i praktično svladavanje latinskoga jezika kojim su pisani srednjovjekovni izvori za hrvatsku povijest od XII. do XV. stoljeća. Jezik je to diplomatičkih, narativnih i pravnih spisa. Kroz čitanje, prevođenje i analizu izabranih najvažnijih dokumenata stječe se vještina razumijevanja i korištenja tih povijesnih vrela. Osnovne teme: diplomatička građa: javne i privatne isprave (loca credibilia, notarijat); narativna vrela; statuti.

Sadržaj

  1. Zaključci splitskog sabora iz 1185.
  2. Zagrebačka „Zlatna bula”
  3. Ludovikova isprava Koprivnici
  4. Ludovikova isprava Krapini
  5. Odabrane notarske imbrevijature
  6. Odabrane notarske imbrevijature II. dio
  7. Historia Salonitana.
  8. Historia Salonitana.
  9. Historia Salonitana.
  10. Historia Salonitana.
  11. Zelinski dokumenti.
  12. Najstariji dokumenti o Zaboku.
  13. Primjeri dokumenata koje izdaju loca credibilia
  14. Oporuke
  15. Dvigradski statut

Ishodi učenja

  1. Visoka razina artikuliranja istraživačkih pitanja.
  2. Visoka razina razvijanja kritičke svijesti u znanstvenom diskursu.
  3. Visoka razina kompetentnog analiziranja povijesnih izvora.
  4. Visoka razina kompetentnog analiziranja historiografske literature.
  5. Visoka razina prezentacije preliminarnih i završnih istraživačkih rezultata.
  6. Visoka razina transfera stečenih znanja i kompetencija.
  7. Visoka razina razvijenosti organizacijskih vještina.
  8. Oblikovati argumente o prošlosti pomoću različitih izvora i dokaza.
  9. Primijeniti znanja i vještine u korištenju specifičnih alata potrebnih za proučavanje dokumenata iz određenog razdoblja (npr. pomoćne povijesne znanosti, uporaba drevnih jezika i pisama).
  10. Primijeniti specifična znanja i vještine potrebne za proučavanje dokumenata iz određenog razdoblja (npr. paleografija, epigrafija, uporaba starih jezika i pisama itd.).

Metode podučavanja

Nastava se odvija kroz predavanja i seminarski rad odnosno praktične vježbe, po mogućnosti i u arhivu.

Metode ocjenjivanja

Konačna ocjena donosi se na temelju redovitosti pohađanja nastave (20%), aktivnosti u nastavi (20%) i usmenog ispita (60%).

Obavezna literatura

  1. MANTELLO, F. A. C. – RIGG, A. G., Medieval Latin. An Introduction and Bibliographical Guide, Washington 21999.
  2. Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae – Diplomatički zbornik kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije. Sabrao i uredio T. SMIČIKLAS, izd. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, sv. II-XVIII, Zagreb 1904-1990. (izbor tekstova)
  3. Toma Arhiđakon, Historia Salonitana. Povijest salonitanskih i splitskih prosvećenika - Thomae Archidiaconi, Historia Salonitanorum atque Spalatinorum pontificum. Predgovor, latinski tekst, kritički aparat i prijevod na hrvatski jezik Olga PERIĆ. Povijesni komentar Mirjana MATIJEVIĆ SOKOL. Studija Toma Arhiđakon i njegovo djelo Radoslav KATIČIĆ, Književnik krug, Split 2003. (izbor poglavlja)

Dopunska literatura

  1. Lexicon latinitatis medii aevi Iugoslaviae, sv. I-II, Zagreb 1973-1978.
  2. DU CANGE, Charles du Fresne, Glossarium mediae et infimae latinitatis, Graz 1954. (anastatsko izdanje)
  3. BARTAL, Antonius, Glossarium mediae et infimae latinitatis regni Hungariae, In aedibus B. G. Teubneri, Lipsiae-Budapestini 1901.
  4. BELLOSZTENECZ, Joannis, Gazophylacium seu Latino-Illyricorum onomatum aerarium, Typis Joannis Baptistae Weitz, Zagrabiae 1740. (reprint: 1972. i 1998.)