Preskoči na glavni sadržaj

Srednjovjekovne migracije

ISVU: 280552•3 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
Satnica
  • Predavanja: 15 sati
  • Seminar: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Kritičko razumijevanje povijesti migracija i uloge mobilnosti u srednjem vijeku, uvidom u raznolike teme koje odslikavaju perspektive i interpretativne paradigme predmodernog protoka ljudi, robe i ideja. Predavanja i seminari trebaju potaknuti kritičko razumijevanje tema i metodologija interdisciplinarnog i primijenjenog polja povijesti migracija, koncepata njegove interpretacije, te kritičku analizu povijesnih izvora na koje se primjenjuju konkretne metode, ili koncepti istraživanja transregionalnih trendova, osobito sa stanovišta globalnog srednjovjekovlja.

Sadržaj

  1. Uvod: migracije i mobilnost; migracije u srednovjekovnoj Europi - geografija, kronologija, terminologija, povijesni izvori i suvremena debata
  2. Velika migracija naroda: glavne grupe, pravci i obrasci naseljavanja
  3. Velika migracija naroda: Rimljani i barbari
  4. Posljedice Velike migracije naroda
  5. Slaveni: identitet, pravci i specifičnosti naseljavanja
  6. Slaveni i njihovo društveno-političko okruženje tijekom srednjega vijeka
  7. Slaveni: pokrštavanje
  8. Mađari: porijeklo, oblici naseljavanja, kristijanizacija i kraljevstvo
  9. Pečenegi, Kumani, Mongoli, Tatari
  10. Križarski pohodi i migracije
  11. Osmansko carstvo i migracije (15. – 16. st.)
  12. Migracije i mobilnost kasnog srednjeg vijeka: bolest, trgovina i transfer znanja
  13. Putovanje u srednjem vijeku
  14. Diskusije na odabrane teme – studentske prezentacije
  15. Diskusije na odabrane teme – studentske prezentacije

Ishodi učenja

  1. Po završetku jednopredmetnog prijediplomskog studija povijesti, studenti će: -moći koristiti temeljna znanja (objasniti historijske koncepte prvog i drugog reda i njihovu ulogu u oblikovanju znanja o prošlosti; objasniti različite povijesne fenomene, procese i strukture primjenjujući; historijske koncepte prvog i drugog reda; raditi seminarske radove manjeg opsega u kojima će tematizirati odabrane historiografske probleme i prijepore).
  2. Po završetku jednopredmetnog prijediplomskog studija povijesti, studenti će: -razumjeti kompleksne naravi prikaza prošlosti (objasniti i primijeniti različite teorijske pristupe koji se koriste u analiziranju i interpretiranju prošlosti; objasniti i primijeniti različite metodološke postupke koji se koriste u istraživanju prošlosti; analizirati i vrednovati različite prikaze prošlosti (raznovrsne historiografske radove te neznanstvene, edukativne i popularne prikaze prošlosti) procjenjujući valjanost njihovih dokaza i argumenata; kritički interpretirati i argumentirano raspravljati o suvremenoj znanstvenoj i stručnoj literaturi iz područja vlastite struke i ostalih društveno-humanističkih znanosti).
  3. Po završetku dvopredmetnog prijediplomskog studija povijesti, studenti će: -moći koristiti temeljna znanja i objasniti historijske koncepte prvog i drugog reda i njihovu ulogu u oblikovanju znanja o prošlosti.
  4. Po završetku dvopredmetnog prijediplomskog studija povijesti, studenti će: -moći koristiti temeljna znanja i objasniti historijske koncepte prvog i drugog reda i njihovu ulogu u oblikovanju znanja o prošlosti. -razumjeti kompleksne naravi prikaza prošlosti i objasniti i primijeniti, na odabranim sadržajima, ključne teorijske i metodološke pristupe koji se koriste u analiziranju i interpretiranju povijesti, kao i analizirati i vrednovati egzemplarne prikaze teme srednjovjekovnih migracija (neznanstvene, znanstvene, edukativne, popularne) procjenjujući valjanost njihovih dokaza i argumenata, te kritički interpretirati i argumentirano raspravljati o suvremenoj znanstvenoj i stručnoj literaturi iz područja vlastite struke i ostalih društveno-humanističkih znanosti.

Metode podučavanja

Metode rada uključuju predavanja, seminarski rad, kritičko čitanje i analizu povijesnih izvora i znanstvene literature, rasprave, studije slučaja te usmena izlaganja studenata.

Metode ocjenjivanja

Formativno ocjenjivanje: tijekom nastave, putem povratnog savjeta i provjere znanja tijekom seminarske rasprave usmena prezentacija uz povratni savjet nakon prezentacije Sumativno ocjenjivanje: Seminarski rad: -za studente povijesti (jednopredmetnog ili dvopredmetnog studija): seminarski rad od 2000 riječi, ocijenjen brojčanom ocjenom od 1 do 5. Rad sadržava kritički osvrt na problem iz područja kolegija, izrađen analizom primarnog izvora i kritičkom evaluacijom literature. Tema se određuje u dogovoru s predmetnim nastavnikom. Rad se predaje na ocjenjivanje do završnog dana nastave te se usmeno predstavlja tijekom posljednja dva tjedna nastave u trajanju od 10 do 15 minuta (uz opcionalnu uporabu audiovizualnih i online sredstava). -za studente drugih studijskih grupa: seminarski rad od 1500 riječi, ocijenjen brojčanom ocjenom od 1 do 5. Rad sadržava kritički osvrt na problem iz područja kolegija, izrađen analizom primarnog izvora ili kritičkim prikazom literature o odabranoj temi. Tema se određuje u dogovoru s predmetnim nastavnikom. Rad se predaje na ocjenjivanje do završnog dana nastave te se usmeno predstavlja tijekom posljednja dva tjedna nastave u trajanju od 10 do 15 minuta (uz opcionalnu uporabu audiovizualnih i online sredstava). Usmeni ispit sastoji se od rasprave o pitanjima vezanima uz seminarski rad (neformalne „obrane” seminarskog rada) i ocjenjuje se brojčanom ocjenom od 1 do 5. Zaključna ocjena sastoji se od: 20 % prisustva nastavi i aktivnosti, 50 % seminarskog rada i njegove prezentacije, 30 % usmenog ispita.

Obavezna literatura

  1. Frankopan, Peter. Putovi svile: nova povijest svijeta. Prijevod Vedran Pavlić. Zagreb: Školska knjiga, 2018.
  2. LeGoff, Jacques. Civilizacija srednjovjekovne Europe. Zagreb: Golden marketing, 1998. (alternativno na srodnom jeziku, Le Goff, Jacques. Srednjovekovna civilizacija Zapadne Evrope. Prijevod Dobrila Stošić. Beograd: Jugoslavija, 1974.) 
  3. Lopez, Robert. Rođenje Europe: stoljeća V–XIV. Prijevod Berislav Lukić. Zagreb: Školska knjiga, 1978.
  4. Ostrogorski, Georgije. Povijest Bizanta: 324. – 1453. Prijevod Marina Miladinov i Kiril Miladinov. Drugo dopunjeno izdanje. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga, 2006.
  5. Migration, Integration and Connectivity on the Southeastern Frontier of the Carolingian Empire (East Central and Eastern Europe in the Middle Ages, 450-1450, 50). Ur: Danijel Džino, Ante Milošević and Trpimir Vedriš. Leiden – Boston: Brill, 2018. (odabrani fragmenti!)
  6. Riley Smith, Jonathan Simon Christopher. Križarski ratovi. Prijevod Mijo Pavić. Split: Verbum, 2007. (odabrani fragmenti!)

Dopunska literatura

  1. Balard, Michel and Alain Ducellier. Migrations et diasporas méditerranéennes (Xe-XVIe siècles): Colloque de Conques, 14-18 octobre 1999. Paris: Éditions de la Sorbonne (=Byzantina Sorboniensia), 2002.
  2. Berend, Nora and David Abulafia. Medieval Frontiers: Concepts and Practices. Aldershot: Ashgate, 2002.
  3. Brandt, Miroslav. Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka. Drugo izdanje. Zagreb: Školska knjiga, 1995.
  4. Curta, Florin. The Making of the Slavs: History and Archaeology of the Lower Danube Region, c. 500–700. Cambridge: CUP, 2001
  5. Geary, Patrick, Northmen and Slavs: identities and state formation in early medieval Europe. Eds. Ildar H. Garipzanov, Partick J. Geary and Przemisłav Urbańczyk. Turnhout: Brepols, 2008.
  6. Goffart, Walter. Barbarian Tides: The Migration Age and the Later Roman Empire. Philadelphia: University of Pennsylvania Press, 2010.
  7. Hanák, Péter (ur.). Povijest Mađarske. Prijevod Drago Roksandić i Veljka Čolić Peisker. Zagreb: Barbat, 1995.
  8. Heather, Peter. The Goths. Oxford: Blackwell Publishing, 1996.
  9. Heather, Peter. The Fall of the Roman Empire: A New History of Rome and the Barbarians: A New History of Rome and Barbrians. Oxford: OUP, 2006. 
  10. Jackson, Peter. The Mongols and the West, 1221–1410. New York: Routledge 2018. Second edition [2005].
  11. Pohl, Walter. Kingdoms of the Empire: the integration of barbarians in late Antiquity. Leiden: Brill, 1997.
  12. Power, Daniel and Naomi Standen. Frontiers in question: Eurasian borderlands, 700-1700. London: Macmillan, 1999. 
  13. Travel and Mobilities in the Middle Ages: From the Atlantic to the Black Sea. Ur.: Marianne O’Doherty and Felicitas Schmieder. Turnhout: Brepols, 2015.
  14. Vásáry, István. Cumans and Tatars: Oriental Military in the Pre-Ottoman Balkans, 1185–1365. Cambridge: Cambridge University Press, 2005. 
Srednjovjekovne migracije