Preskoči na glavni sadržaj

Sociologija religije

ISVU: 51323•6 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za sociologiju
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Cilj nastave je upoznati studente s osnovama sociologije religije, prenijeti i steći osnovna znanja o sociološkom aspektu fenomena religije i religioznosti, te odnosa religije i društva. Polaznici će se osposobiti za bolje razumijevanje nastanka religija, njihova smisla u ljudskom životu, te uloge vjerskih zajednica u modernom društvu, posebice u hrvatskom društvu i tranzicijskim promjenama. Cilj je razviti kritičko mišljenje kod studenata o jednom od značajnih fenomena suvremenih društava, a posebice hrvatskog društva, jer većina stanovnika Zemlje je na neki način religiozno.

Sadržaj

  1. Predavanje: Uvodno predavanje; upoznavanje studenata sa smislom i sadržajem kolegija, programom i načinom rada, te s obvezama i uvjetima za polaganje ispita i evaluacijom rada; dogovor i podjela seminarskih radnji.
  2. Predavanje: Teorijske i povijesne pretpostavke nastanka i razvoja sociologije; osnovni pojmovi i pojmovna struktura u kontekstu razvoja društva i sociologije kao znanosti; kritički odnos u nastanku sociologije (pozitivizam, ateizam); raspored izlaganja/prezentacija seminarskih radnji.
  3. Predavanje: Osnovne koncepcije grijeha i spasenja u svjetskim religijama. Kratki pregled osnovnih postavki, podjela i učenja u četiri svjetske religije. Hinduizam – samsara i mokša. Manifestacije neznanja. Četiri puta oslobađanja. Budizam – samsara i nirvana. Učenje o an-atmanu i osmerostrukom putu. Kršćanstvo – prvotni grijeh, Isus Krist, povijest spasenja, eshatologija i ponovni dolazak Mesije. Islam – spasenje kao izbjegavanje buduće kazne. Šest pristupa spasenju.
  4. Predavanje: Klasične teorije u sociologiji religije – Emile Durkheim i Karl Marx; definiranje religije; kritika animizma i naturalizma; analiza totemizma kao prvotnog oblika religije; funkcionalistički pristup religiji; sveto i svjetovno; analiza uloge i važnosti religijskih obreda; integrativna funkcija religije; kritički pristup analizi religijskog fenomena, s naglaskom na specifični društveno-povijesni kontekst; analiza legitimacijske funkcije religije.
  5. Predavanje: Klasične teorije u sociologiji religije – Max Weber; pojam karizme; sociološka analiza učenja o predestinaciji; koncept poziva; analiza nastanka religija; protestanska etika; proces «raščaravanja»; utjecaj protestanske etike na nastanak kapitalizma.
  6. Predavanje: Teorije sekularizacije. Nastanak i razvoj procesa sekularizacije – naglasak na društveno-povijesnom kontekstu; Povezanost modernizacije i sekularizacije; Analiza osnovnih pojmova i osnovnih teorijskih pristupa – B. Wilson, K. Dobbelaere, S. Bruce. Analiza osnovnih kritičkih pristupa – J.K. Hadden i R. Stark.
  7. Prvi kolokvij
  8. Predavanje: Suvremeni teorijski pristupi u sociologiji religije – 1. dio. P. Berger i «sveti kozmos»; T. Luckmann i «nevidljiva religija»; N. Luhmann i funkcije religije; R. Bellah i «civilna religija».
  9. Predavanje: Suvremeni teorijski pristupi u sociologiji religije – 2. dio. G. Davie i zastupnička uloga religije, te kriza crkvenosti; D. Hervieu-Leger i religija kao «lanac sjećanja»; J. Casanova i javna uloga religije.
  10. Predavanje: Suvremeno društvo i novi religijski pokreti; analiza sociokulturnog konteksta razvoja novih religijskih pokreta, osnovnih pojmova i obilježja; tipologija novih religijskih pokreta; New Age duhovnost; Subjektivizacija religioznosti; Budućnost novih religijskih pokreta.
  11. Predavanje: Religija i globalizacija. Osnovni teorijski pristupi pitanjima globalizacije. Koncepcija višestrukih moderniteta. Uloge religija u procesima globalizacije. Religija, nacija, sekularnost i nasilje u globalnom kontekstu.
  12. Predavanje: Religija i civilno društvo. Razvoj civilnog društva. Analiza suvremenih pristupa civilnom društvu. Razvoj političke kulture. Teorije socijalnog kapitala – kritički pristupi. Položaj i uloge religije u civilnom društvu - razlike američke i europske tradicije. Utjecaj religije na povjerenje u društvu. Pitanje sekularnosti i sekularizma. Mogućnosti i prijepori globalnog civilnog društva.
  13. Predavanje: Religija u vrijeme neoliberalizma. Religija i kapitalizam. O osnovama neoliberalizma. Razvoj potrošačkog društva i kulture – osnovni teorijski pristupi. Religijske slobode i neoliberalizam. Položaj, uloga i aktivnosti religijskih institucija u neoliberalnom kontekstu. Ekonomija želja i religijski autoritet. Analiza religijskih odgovora globalnom neoliberalizmu.
  14. Predavanje: Religija u suvremenoj hrvatskom društvu – društvene i religijske promjene; razvoj sociologije religije u Hrvatskoj; religijska slika suvremenog hrvatskog društva u europskom kontekstu – analiza osnovnih pokazatelja na temelju rezultata empirijskih istraživanja od 1997. do 2010. godine.
  15. Drugi kolokvij Evaluacija rada na kolegiju i zaključna rasprava.

Ishodi učenja

  1. Definirati osnovne pojmove i koncepcije sociologije religije.
  2. Nabrojiti svjetske religije i opisati njihove osnovne karakteristike.
  3. Razumjeti razlike između svjetskih religija, posebice s obzirom na koncepcije spasenja.
  4. Razumjeti osnovne postavke klasičnih i suvremenih teorija u sociologiji religije.
  5. Razlikovati vrste religijskih organizacija.
  6. Razumjeti osnovne uloge religije u kontekstu globalizacije, civilnog društva i neoliberalizma.
  7. Analizirati osnovne čimbenike suodnosa religijskih i društvenih promjena u Hrvatskoj i u Europi.

Metode podučavanja

Predavanja uz pomoć power point prezentacija, izlaganje seminarskih tema i rasprava u seminarskim grupama.

Metode ocjenjivanja

Način polaganja ispita: Završna ocjena donosi se na temelju rezultata dvaju kolokvija (ili rezultata završnog pismenog ispita u slučaju izostanka s kolokvija ili negativne ocjene na kolokviju), te rezultata izlaganja seminarske teme i sudjelovanja u radu seminara. Dva kolokvija (ili završni pismeni ispit) donosi 50% ocjene, a 50% ocjene donosi izlaganje seminarske teme i sudjelovanje u radu seminara. Studenti/ice koji zbog ograničenja termina i rasporeda samog kolegija (ili nekih drugih problema koji se mogu javiti tijekom semestra) ne budu u mogućnosti usmeno prezentirati seminarski rad, obvezni su isti predati u pismenom obliku u dogovorenom terminu. Prvi kolokvij je planiran u sedmom tjednu rada i obuhvaća sadržaje predavanja u prvih šest tjedana, a drugi kolokvij je planiran u posljednjem, petnaestom tjednu rada i obuhvaća sadržaje predavanja od osmog do četrnaestog tjedna. Ukoliko student/ica ne položi oba kolokvija pristupa se završnom pismenom ispitu koji obuhvaća sadržaj predavanja i navedene ispitne literature. Isto vrijedi i ukoliko student/ica nije zadovoljan/na postignutim uspjehom na kolokvijima. I na kraju, uspješno polaganje ispita podrazumijeva pozitivne ocjene iz svih navedenih područja rada (kolokviji ili završni pismeni ispit, izlaganje seminarske teme i sudjelovanje u radu seminara). Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: kvalitativna i kvantitativna evaluacija tijekom semestra i na kraju semestra.

Obavezna literatura

  1. ACQUAVIVA, Sabino, PACE, Enzo (1996). Sociologija religije. Zagreb, Zavod za sociologiju, Biblioteka «Societas».
  2. DURKHEIM, Emile (2008). Elementarni oblici religijskog života. Zagreb, Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo.
  3. KNOBLAUCH, Hubert (2004). Sociologija religije. Zagreb, Demetra.