Preskoči na glavni sadržaj

Sociologija obrazovanja (NM)

ISVU: 225409•4 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Centar za obrazovanje nastavnika
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Kroz teorijske perspektive i empirijske studije upoznati polaznike kolegija s temama i problemima koji se odnose na obrazovanje i funkcioniranje školskih sustava unutar različitih socijalnih okruženja. Povezujući obilježja suvremenog društva i kulture s obrazovanjem, studenti stječu temeljno razumijevanje mnogih ključnih socijalnih procesa i fenomena u području školovanja. Analizirajući socijalne uvjete obrazovanja, refleksiju školstva na stratifikacijski sustav, socijalni ustroj obrazovnih institucija te različite koncepcije i trendove u obrazovanju, studenti će lakše uočiti moguće probleme u procesu obrazovanje te jasnije sagledati socijalne posljedice nastavničkog rada a što u konačnici pridonosi njihovoj većoj kompetentnosti za nastavničku ulogu.

Sadržaj

  1. UVOD U KOLEGIJ - upoznavanje studenata s obvezama i organizacijom kolegija; prikaz tema; razgraničenje diskursa sociologije obrazovanja spram drugih područja; pojašnjenje osnovnih pojmova; povijesni i kulturološki pregled obrazovanja.
  2. TEORIJSKE PERSPEKTIVE OBRAZOVANJA I dio - sociološki klasici o obrazovanju; funkcionalistička perspektiva i uloga obrazovanja;
  3. TEORIJSKE PERSPEKTIVE OBRAZOVANJA II dio - liberalne, socijaldemokratske perspektive obrazovanja i konfliktna perspektiva obrazovanja;.
  4. TEORIJSKE PERSPEKTIVE OBRAZOVANJA III dio - interakcionističko polazište i obrazovanje, nova desnica i obrazovanje; postmodernistički pristup obrazovanju
  5. SOCIJALNI I ORGANIZACIJSKI ASPEKTI ŠKOLSKOG SUSTAVA – interakcija i grupna dinamika; socijalne mreže; aspekti komunikacije; osobni i socijalni identitet; interakcije u školskom okruženju, organizacijski aspekti obrazovanja
  6. MLADENAČKE SUBGRUPE I OBRAZOVANJE – matična kultura, subkultura i kontrakultura; obilježja pojedinih subkultura mladih; mladenačke vrijednosti i obrazovanje; socijalni identitet;
  7. KLASNA PRIPADNOST I OBRAZOVNO POSTIGNUĆE – školovanje i socijalna struktura; socijalna stratifikacija i mobilnost; teorija socijalnog zatvaranja; jednakost obrazovnih šansi; klasa i obrazovno postignuće; elite i obrazovni uspjeh;, teorijska objašnjenja obrazovne nejednakosti.
  8. RODNA I ETNIČKA PRIPADNOST I OBRAZOVNO POSTIGNUĆE – statistike o rodu i obrazovnim postignućima; teorijska objašnjenja rodne nejednakosti; empirijske studije; etnička pripadnost i obrazovna postignuća; rasna diskriminacija i obrazovanje;
  9. ROMI I OBRAZOVNO POSTIGNUĆE I INTEGRACIJA - case study: obrazovanje Roma, integracija Roma u obrazovnom sustavu
  10. OBRAZOVNI SUSTAV I GLOBALIZACIJA – struktura obrazovanja; komparacija obrazovnih sustava; struktura institucija; masovno obrazovanje; reforme obrazovanja; moć i obrazovanje; demografija obrazovanja; globalizacija;; obrazovanje i društveni razvoj.
  11. ZAPOŠLJAVANJE, NEZAPOSLENI I OBRAZOVANJE – obrazovni uspjeh, zanimanje i zapošljavanje; diskriminacija pri zapošljavanju; nezaposlenost; nezaposleni i problemi obrazovanja.
  12. TRŽIŠTE RADA I OBRAZOVNI ISHODI - tehnološke promjene i obrazovanje, obrazovni ishodi i kompetencije, kredencijalizam, efikasnost obrazovanja, gospodarstvo i obrazovni sustav
  13. OBRAZOVNI KURIKULUM, IDEOLOGIJA I DRUŠTVENE VRIJEDNOSTI – osnovni pojmovi i koncepti kurikuluma; obrazovanje i ideologija; vrijednosti i obrazovanje.
  14. ALTERNATIVNO OBRAZOVANJE – radikalna pedagogija; noviji trendovi i ideje obrazovanja; permanentno obrazovanje.
  15. ZAVRŠNO PREDAVANJE – pregled obrađenog gradiva, studentska evaluacija kolegija; podjela potpisa studentima.

Ishodi učenja

  1. student će razumjeti socijalne procese povezane s obrazovanjem i školom kao institucijom
  2. student će prepoznati stratifikacijske strukture u razredima
  3. student će uočavati različita obrazovna postignuća s obzirom na spol, rod i etničku pripadnost učenika i razumjeti njihove uzroke
  4. student će moći analizirati društvene mreže i napraviti sociograma između učenika
  5. student će moći razumjeti širu sliku obrazovnog sustava
  6. student će moći identificirati socijalne posljedice obrazovanja

Metode podučavanja

predavanja i seminarske vježbe

Metode ocjenjivanja

kolokviji i pismeni ispit sa zatvorenim i otvorenim tipom pitanja, uključujući višestruke moguće odgovore te prema potrebi usmeni ispit za propitivanje razine razumijevanja; ocjena seminara i seminrskog izlaganja

Obavezna literatura

  1. Haralambos, H. (2002); Sociologija: teme i perspektive; Zagreb: Golden Marketing, str. 774-882.
  2. Bejaković, P. (2008); Uloga obrazovnog sustava u postizanju zapošljivosti i konkurentnost radne snage u Hrvatskoj; u zborniku: Pilić, Š.; Obrazovanje u kontekstu tranzicije, BSV, Split, str. 207-232

Dopunska literatura

  1. V. Vujčić, (1990); Obrazovne šanse, Školske novine, Zagreb,
  2. Pastuović, N. (1999); Sociologija cjeloživotnog obrazovanja i odgoja. U: Edukologija: Integrativna znanost o sustavu cjeloživotnog obrazovanja i odgoja. Zagreb: Znamen. Str: 316-417.
  3. Cifrić, I. (1990); Ogledi iz sociologije obrazovanja. Zagreb: Školske novine.
  4. Flere, S. (ur.) (1986); Proturječja suvremenog obrazovanja. Ogledi iz sociologije obrazovanja. Zagreb: RZ RKSSO.