Preskoči na glavni sadržaj

Sociologija nacionalne i međunarodne sigurnosti

ISVU: 118211•6 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za sociologiju
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Cilj kolegija je osposobiti studente za ovladavanje kategorijama iz fenomenologije nacionalne i međunarodne sigurnosti, upoznati ih sa nacionalnom i međunarodnom sigurnošću kao društvenom funkcijama odnosno kao državnom funkcijom (funkcijom međunarodnog poretka), upoznati ih sa sadržajem nacionalne i međunarodne sigurnosti, instrumentima nacionalne i međunarodne sigurnosti, ugrožavanjima koja predstavljaju prijetnju nacionalnoj i međunarodnoj sigurnosti te nacionalnim i međunarodnim institucijama kojima je bavljenje pitanjima nacionalne i međunarodne sigurnosti primarni zadatak i interes. Time će studenti steći znanja potrebna za kompetentnu analizu društvenog značenja i socijetalnih dimenzija nacionalne i međunarodne sigurnosti te se osposobiti za samostalno istraživanje institucija i fenomena na tom području.

Sadržaj

  1. a) sigurnost kao društvena funkcija; interdisciplinarno proučavanje sigurnosti; sociološko proučavanje sigurnosti: poredak i nejednakosti; sigurnost kao državna funkcija (funkcija međunarodnog poretka); evolucija sigurnosnih studija: strateške studije, sigurnosne studije, kritičke sigurnosne studije; b) geneza nacionalne i međunarodne sigurnosti; suvremene paradigme nacionalne i međunarodne sigurnosti; nacionalna i međunarodna sigurnost i globalizacija; redefiniranje parametara nacionalne i međunarodne sigurnosti; privatizacija (nacionalne) sigurnosti c) pojam nacionalne i međunarodne sigurnosti; područja nacionalne sigurnosti: socijalno, gospodarsko, političko, vojno i eko-područje; d) nacionalna i međunarodna sigurnost i utjecaj na gospodarstvo; e) pravo države i društva na (nacionalnu) sigurnost (opstanak društva, nacije i države, teritorijalni integritet, suverenitet, kvaliteta života i nacionalni interesi) f) sigurnosna dilema; obrambena dilema; socijetalna sigurnosna dilema g) tipologija sustava nacionalne sigurnosti; nacionalna sigurnost i organizacija vlasti; totalitarni, autoritarni i demokratski sustavi i nacionalna sigurnost; h) nacionalna i međunarodna sigurnost i ljudska prava; nacionalna i međunarodna sigurnost i religija; nacionalna i međunarodna sigurnost i etika; nacionalna/međunarodna sigurnost i mediji i javno mnijenje; i) politike i strategije nacionalne i međunarodne sigurnosti;
  2. j) institucije i instrumenti nacionalne sigurnosti: gospodarski, vojni, politički, obavještajno-sigurnosni; k) ugrožavanja nacionalne sigurnosti: društvena uvjetovanost ugrožavanja nacionalne (i međunarodne) sigurnosti; patologija demokracije: sustavna politička korupcija terorizam, suprotnosti suvremenog svijeta, zlouporabe znanstveno-tehnoloških dostignuća, ratovi, etnički sukobi, oružje za masovno uništenje itd.; l) terorizam kao središnji nacionalni i međunarodni sigurnosni (ugrožavajući) fenomen današnjice: teror i terorizam; struktura terorizma - uzroci, teroristički akti, protuterorizam, "teroriziranje terorizma"; proces terorizma; terorizam i međunarodna zajednica; paradoksi terorizma; m) struktura sustava nacionalne sigurnosti: gospodarska dimenzija, dimenzija civilnog društva, javnosti i medija, vanjskopolitička dimenzija, diplomacija, obrambena dimenzija te obavještajno-sigurnosna dimenzija; n) institucije međunarodne sigurnosti: UN, NATO, EU, OESS, itd; o) nacionalna sigurnost Republike Hrvatske; sigurnost Europske unije; p) Hrvatska u međunarodnoj sigurnosti: između nacionalnog i nadnacionalnog.

Ishodi učenja

  1. Objasniti i razumjeti temeljne kategorije iz fenomenologije nacionalne i međunarodne sigurnosti,
  2. Razumjeti nacionalnu i međunarodnu sigurnost kao društvenu funkciju odnosno kao državnu funkciju
  3. Razumjeti i analizirati temeljne koncepte i odnose: sigurnost i demokracija; sigurnost i sloboda; sigurnost i ljudska prava
  4. Kritički evaluirati peterosektorski model sigurnosti
  5. Kritički evaluirati suvremene sigurnosne politike i strategije
  6. Praktično primijeniti stečena znanja u pogledu instrumenata nacionalne sigurnosti
  7. Osposobiti se za samostalno istraživanje institucija i fenomena na tom području.

Metode podučavanja

Kolegij se realizira posredstvom predavanja i seminara, Nastavne metode koje će biti korištene na kolegiju su: predavanja, grupne diskusije, prezentacije te analize slučajeva (case studies i country studies).

Metode ocjenjivanja

Nakon odslušanih predavanja polaže se završni usmeni ispit. Elementi konačne ocjene (maksimalno 100 bodova) su: a) prisustvovanje predavanjima i aktivno sudjelovanje na nastavi (pitanja, komentari, analize) - maksimalno 15 bodova; b) prisustvovanje seminarima, konzultiranje seminarske literature i aktivno sudjelovanje na seminarskoj nastavi - maksimalno 30 bodova; c) izrada individualnog projekta (ili seminara) što uključuje pisani izvještaj i prezentaciju njegovog sadržaja - maksimalno 15 bodova; d) završni usmeni ispit - maksimalno 40 bodova. Uspjeh na predmetu predstavlja zbir ostvarenih bodova, a ocjena uspjeha izvršit će se prema sljedećoj tablici: a) izvrstan (90-100 bodova); b) vrlo dobar (80-89 bodova); c) dobar (60-79 bodova); d) dovoljan (51 do 59 bodova); e) nedovoljan (50 bodova i manje).

Obavezna literatura

  1. Bilandžić, Mirko (2019) Nacionalna sigurnost: prognoziranje ugroza, Zagreb: Despot infinitus.
  2. Bourbeau, Philippe (2015)(ed.) Security: Dialogue across Disciplines, Cambridge: Cambridge University Press.

Dopunska literatura

  1. Boot, K.; Wheeler, J. N. The Security Dilemma: Fear, Cooperation and Trust in World Politics. New York: Palgrave Macmillan, 2008.
  2. Born, H; Leigh, I. Postizanje odgovornosti u obavještajnoj zajednici: Pravni standardi i najbolji načini nadzora obavještajnih agencija, Ženevski centar za demokratski nadzor nad oružanim snagama, 2005.
  3. Buzan, B.; Hansen, L. The Evolution of International Security Studies, Cambridge: Cambridge University Pres, 2009.
  4. Cavelty, D. M.; Mauer, V. (eds.) The Routledge Handbook of Security Studies, Abingdon/New York: Routledge Taylor & Francis Group, 2010.
  5. Hagmann, J. (In-)Security and the Production of International Relations: The politics of securitisation in Europe. London and New York: Routledge, Taylor & Francis Group, 2015.
  6. Hough, P.; Malik, S.; Moran, A.; Pilbeam, B. (2015) International Security Studies: Theory and practice, New York/ Abingdon: Routledge.
  7. Kasapović, M. (ur.): Bliski istok: politika i povijest, Zagreb: Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, 2016.
  8. Patton, K. Socio-Cultural Intelligence: A New Discipline in Intelligence Studies. New York: Bloomsbury, 2010.
  9. Williams, D. P. (ed.) Security Studies: An Introduction, London and New York: Routledge, Taylor & Francis Group, 2008.
  10. Villumsen Berling, T.; Bueger, C. (eds.) Security Expertise: Practice, power, responsibility, London/New York: Routledge, Taylor and Francis Group, 2015.