Slavenska arheologija
ISVU: 265839•3 ECTS•Zimski semestar
Osnovne informacije
- Organizacijska jedinica
- Odsjek za arheologiju
- Satnica
- Predavanja: 30 sati
Nastavnici
Cilj
Cilj predavanjima je razmatranje najstarije povijesti (1. - 6. st.) naroda istočne i srednje Europe koji najčešće nisu spomenuti u antičkim pisanim izvorima. Arheološka istraživanja jedina su koja nam pokazuju kako se odvijala najstarija povijest tih skupina, plemena i naroda - govore nam o jednom zasebnom svijetu na rubovima rimske civilizacije. Cilj predavanja je da se na temelju suvremenih arheoloških istraživanja pokuša rekonstruirati što se događalo u šumskoj i šumsko-stepskoj zoni istočne i srednje Europe u od antičkog i kasnoantičkog doba, kako je došlo do slaganja i oblikovanja pojedenih skupina i naroda što je dovelo do njihove integracije, međusobnih veza, pojave zajedničkog jezika, slične arheološke kulture i napokon iseljavanja. Pokušat će se iznijeti dosezi drugih znanosti u interpretaciji tih događaja prije svega lingvistike, antropologije, etnografije i historije. Mnoga temeljna pitanja iz najstarije povijesti tih ljudi obiluje često proturječnim mišljenjima, pretpostavkama koje valja prezentirati i objasniti kako bi se moglo ozbiljno pristupiti rješavanju problema. Problem nastanka, oblikovanja i pojave Slavena te njihova rana povijest razmatra se zajedno poviješću drugih skupina i naroda u tome podneblju. Arheološke kultura su utjecale jedne na druge, postoje slični procesi, ali i velike kulturološke razlike prisutne u svakodnevnom životu. Jedne dobro poznajemo i čini nam se da ih možemo pripisati pojedinim u antičkim pisanim izvorima spomenutim narodima, a druge uopće ne primjećujemo u ranoj fazi njihova postojanja. O njima nitko ne piše! Etničke interpretacije, pogotovo u ovakvim turbulentnim vremenima kao što je to bila seoba naroda rijetko su nedvosmislene, uvijek su više-manje upitne i podložne konstantnom propitivanju. Proučavanjem arheoloških kultura istočne i srednje Europe doznajemo najstariju povijest različitih skupina i naroda koji na povijesnu scenu izlaze u različitim razdobljima. Oni će zauzeti velika područja zapadne, srednje i južne Europe. U predavanjima će se objasniti tipologija pojedinih vrsta arheološke građe i objasniti te navesti glavna obilježja arheoloških kultura prije i nakon pojave povijesnih Slavena. U okviru povijesti naroda istočne Europe govorit će se i o Hrvatima i njihovoj najstarijoj povijesti. Arheologija Slavena pa tako i arheologija Hrvata ispituje krajnje mogućnosti arheološke metode i interpretacije.
Sadržaj
- Uvod – osnovna literatura, opća geografija / Kronološke sheme kasnoantičkog doba srednje i istočne Europe
- Teorije o smještaju slavenske pradomovine / zapadna teorija / istočna teorija / ostale teorije o nastanku Slavena
- Slavenska etnogeneza u svijetlu pisanih izvora / kontroverze
- Povijest šumske, šumsko-stepske i stepske zone istočne Europe / ranoantičko i kasnoantičko doba / opći sukobi i velike seobe
- Ploče iz Tanaisa na Azovskom moru / Goti, Alani, Sarmati / Vrijeme hunske dominacije
- Kraj kasne antike / Pokreti istočnoeuropskih skupina prema Rimskom Carstvu i donjem Dunavu – situacija u Pricrnomorju / Prodor prema zapadu
- Slaveni i drugi susjedni narodi kroz prizmu arheoloških kultura u povijesnim vremenima / Arheološke kulture i kulturni modeli na istoku Europe
- Praška kultura / O posudama praškog tipa
- Penkovska kultura / "Antske starine"
- Nošnja i promjena u nošnji / Fibule i lučne („slavenske“) fibule
- Počeci slavenskog naseljavanja i zauzimanja sjeverne, srednje i južne Europe / povijesni izvori
- Avari i Slaveni / arheološke interpretacije
- Prodor Avara u srednju Europu / kratka povijest Avara / osnovna periodizacija Karpatske kotline u vrijeme i nakon dolaska Avara / materijalna kultura / povijesni izvori
- Srednjeavarsko doba / Samov savez, / Unutrašnja kriza i nove seobe / Kasnoavarsko doba. Problemi avarsko-slavenske simbioze i granice kulturnih utjecaja
- Pad i napuštanja rimske Panonije i Dalmacije / dolazak Hrvata / Hrvati - seoba i problemi etnogeneze
Ishodi učenja
- Moći prepoznati glavne povijesne procese bitne za razumijevanje arheoloških kultura.
- Prepoznati i analizirati kronološki i kulturološki indikativan arheološki materijal.
- Analizirati odnose između pisanih vrela i materijalne kulture i kako jedni utječu na druge.
- Moći primijeniti i razlikovati osnovne termine i pojmove srednjovjekovne arheologije.
Metode podučavanja
predavanja
Metode ocjenjivanja
Ocjenjivanje studenata na završnom ispitu.
Obavezna literatura
- K. Filipec, Praishodište i/ili situacija. Slaveni i Hrvati do zauzimanja nove domovine, Zagreb, 2020.
Dopunska literatura
- Avari i Slaveni, 2019. Urednice: Anita Dugonjić (Arheološki muzej u Zagrebu), Anita Rapan Papeša (Gradski muzej Vinkovci), Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb.