Preskoči na glavni sadržaj

Reprezentacija prostora u hrvatskoj književnosti ranog novog vijeka

ISVU: 2834713 ECTSZimski i ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
Satnica
  • Seminar: 8 sati

Nastavnici

Cilj

U skladu s epistemološkim postavkama prostornog obrata (spatial turn), studenti će se uputiti u suvremene koncepte prostora u književnoj znanosti, koji će služiti kao polazište za interpretaciju reprezentativnih tekstova hrvatskih autora nastalih u ranom novom vijeku. Pristupajući književnom prostoru kao reprezentacijskom fenomenu, istraživat će se strategije diskurzivne proizvodnje prostora te njihova uloga u oblikovanju (kolektivnih) identiteta/alteriteta. Sukladno s tim, cilj je analize osvijetliti mnogostruka značenja književnih prostora (povijesna, politička, društvena, religijska, kulturna).

Sadržaj

  1. Tematska cjelina 1: Teorija. Pojmovi mjesta i prostora u humanistici (spatial turn). Književni prostor kao reprezentacijski fenomen.
  2. Tematska cjelina 2: Prostori kolektivnog identiteta/alteriteta. Ideološke i političke konotacije književnog prostora. Analiza odabranih tekstova.
  3. Tematska cjelina 3: Društvene i rodne konotacije prostora. Topografija roda u ranom novom vijeku. Analiza odabranih tekstova.
  4. Tematska cjelina 4: Sakralni prostori i unutarnja topografija. Religijski i kulturni aspekti prostora. Analiza odabranih tekstova.

Ishodi učenja

  1. Definirati i objasniti temeljne pojmove u suvremenoj teoriji prostora u društvenim i humanističkim znanostima (spatial turn, prostor, mjesto, heterotopija, Trećeprostor).
  2. Primijeniti relevantne teorijske spoznaje o književnom prostoru kao reprezentacijskom fenomenu u samostalnoj analizi književnih tekstova.
  3. Analizirati osobitosti književnog prostora u tekstovima hrvatskih autora u ranom novom vijeku.
  4. Interpretirati ranonovovjekovne književne prostore s obzirom na širi društveni, povijesni, rodni i (geo)politički kontekst.

Metode podučavanja

Seminari, konzultacije, vođeni samostalni rad.

Metode ocjenjivanja

Aktivno sudjelovanje u nastavi i rasprava o propisanoj literaturi, završni pisani rad na temu vezanu uz predmet.

Obavezna literatura

  1. Primarna literatura (izbor tekstova za analizu u dogovoru s doktorandima): Petar Zoranić, Planine Hanibal Lucić, Robinja Ljubavna lirika Ranjinina zbornika (izbor) Ivan Gundulić, Suze sina razmetnoga Ivan Gundulić, Osman Junije Palmotić, Pavlimir; Captislava Junije Palmotić, Sveta Katarina od Sijene Jaketa Palmotić Dionorić, Dubrovnik ponovljen Antun Kanižlić, Sveta Rožalija Nikola Nalješković, Komedije V, VI. i VII.
  2. Teorijska literatura: 1) Jurij Lotman. Struktura umjetničkog teksta. Zagreb: Alfa, 2001. (pojedina poglavlja) 2) Edward Soja. 1996. Thirdspace: Journeys to Lost Angeles and Other Real-and- Imagined Places. Oxford: Blackwell Publisher, 1996 (pojedina poglavlja) 3) Leonard Lutwack. The Role of Place in Literature. Syracuse: Syracuse University Press, 1984. 4) Edward Said. Invention, Memory, and Place. Critical Inquiry 26 (2000) 2: 175–192. 5) Joep Leerssen. 2007. Identity/Alterity/Hybridity. Ur. Beller M.; Leerssen J. Imagology: The cultural construction and literary representation of national characters: A critical survey. Amsterdam – New York: Rodopi. 335–342.

Dopunska literatura

  1. 1) Davis, Robert. 1998. The Geography of Gender in the Renaissance. Ur. Brown, Judith; Davis, Robert. Gender and Society in Renaissance Italy. Harlow. 19-38. 2) Dennerlein, Katrin. 2009. Naratologie der Raumes. Berlin – New York: De Gruyter. 3) Foucault, Michel. 1996. O drugim prostorima. Glasje 3/6: 8–14. 4) Hallet, Wolfgang; Neumann, Birgit, ur., 2009. Raum und Bewegung in der Literatur: Die Literaturwissenschaften und der Spatial Turn. Bielfeld: transcript Verlag. 5) Miller, Joseph Hillis 1995. Topographies. Stanford: Stanford University Press. 6) Lefebvre, Henri. 2005. The Production of Space. Blackwell Publishing. 7) Tally, Robert, ur. 2011. Geocritical Explorations: Space, Place, and Mapping in Literary and Cultural Studies. New York: Palgrave MacMillan. 8) Würzbach, Natascha. 2001. Erzählter Raum: Fiktionalen Baustein, kultureller Sinträger, Ausdruck der Geschlechterordnung. Erzählen und Erzähltheorie im 20. Jahrhundert. Ur. Helbig, J.; Heidelberg: Winter. 105– 129. 9) Westphal, Bertrand. 2011. Geocriticism: Real and Fictional Spaces. New York: Palgrave Macmillan. 10) Zoran, Gabriel. 1984. Towards a Theory of Space in Narrative. Poetics Today 5/2: 309–335.