Preskoči na glavni sadržaj

Prozodija riječi i rečenice

ISVU: 160771•4 ECTS•Zimski i ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za fonetiku
Satnica
  • Predavanja: 15 sati
  • Seminar: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Cilj predmeta je upoznavanje s osnovama prozodije govora, funkcijama prozodije, parametrima prozodijskog opisa – tonom, glasnoćom i trajanjem, i prozodijskim jedinicama. Cilj je usvajanje temeljnih fonetskih i fonoloških pojmova potrebnih za opis prozodije riječi i rečenice u različitim jezičnim sustavima.

Sadržaj

  1. Uvod u kolegij: cilj, ishodi učenja, obveze studenata, literatura; definiranje prozodijskih ili suprasegmentnih obilježja, lingvističke i paralingvističke funkcije prozodije; podjela seminarskih zadataka.
  2. Prozodijske jedinice: mora, slog, stopa, riječ, intonacijska jedinica i rečenica; intonacija, ritam, stanka.
  3. Osnovni akustički elementi govora i njihov utjecaj na govornu prozodiju; klasifikacija jezika prema naglasnom sustavu na udarne, visinske i tonske jezike.
  4. Akustika, percepcija i transkripcija hrvatskog naglasnog sustava; visinski naglasak i udarni naglasak u hrvatskom standardnom idiomu i drugim varijetetima.
  5. Jezici s visinskim naglasnim sustavom; tonogeneza.
  6. Prozodija riječi u tonskim jezicima.
  7. Jezici s udarnim naglasnim sustavom.
  8. Rečenična prozodija: ritam, pauza, fokus, intonacija.
  9. Određivanje granice intonacijskih jedinica i vrsta jezgara u hrvatskome.
  10. Međuodnos prozodije riječi i prozodije rečenice.
  11. Neurolingvistička istraživanja prozodije.
  12. Prozodija i emocije.
  13. Prozodija u učenju i usvajanju jezika.
  14. Ponavljanje i kolokvij.
  15. Evaluacija nastavnika i predmeta; evaluacija studentskog napretka.

Ishodi učenja

  1. Definirati prozodijska ili suprasegmentalna obilježja, nabrojati funkcije prozodije.
  2. Odrediti prozodijske jedinice moru, slog, prozodijsku riječ, intonacijsku jedinicu i rečenicu.
  3. Objasniti osnovne parametre u percepciji prozodije: tonsku visinu, glasnoću i dužinu te ih prepoznati u akustičkom prikazu zvuka.
  4. Klasificirati jezike prema sustavu prozodije riječi na tonske, visinske i udarne.
  5. Objasniti međuutjecaj leksičkog tona i rečenične intonacije.
  6. Objasniti karakteristike prozodije riječi i prozodije rečenice hrvatskoga standardnoga jezika i nekih hrvatskih idioma.

Metode podučavanja

Predavanja, seminari i vježbe; prezentacije; diskusije u razredu, e-učenje (Omega).

Metode ocjenjivanja

Kontinuirano praćenje: prezentacije seminara, zadaci, pismeni ispit.

Obavezna literatura

  1. Clark, J. E., Yallop, C., & Fletcher, J. (2007). An introduction to phonetics and phonology. (Third Edition), Malden, Oxford, Carlton: Bleckwell. (str. 326-371.)
  2. Martinović, B., Pletikos Olof, E. i Vlašić Duić, J. (2021). Naglasak na naglasku. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. (Poglavlja: Rečenična intonacija, str. 89-105; Dinamički naglasak u hrvatskome govoru, str. 181-192)
  3. Škarić, I. Fonetika hrvatskoga književnoga jezika. U: Babić, S., D. Brozović, I. Škarić, S. Težak. Glasovi i oblici hrvatskoga književnoga jezika, Zagreb: Nakladni zavod Globus, 2007. (Poglavlja: Prozodija riječi, str. 120-134; Rečenična prozodija, str. 135-145)

Dopunska literatura

  1. Garde, P. (1993) Naglasak. (Prevoditelj D. Raguž). Zagreb: Školska knjiga.
  2. Gussenhoven, C. (2004). The Phonology of Tone and Intonation. Cambridge: Cambridge University Press. (Poglavlje Tonogenesis, str. 42-46)
  3. Ladd, D. R. (2008). Intonational phonology. Cambridge University Press. (odabrana poglavlja)
  4. Izbor recentnih znanstvenih radova iz časopisa o fonetskim znanostima i fonologiji (Govor, Suvremena lingvistika, Language and Speech, Journal of Phonetics, Phonetica, The Journal of the Acoustical Society of America, Phonology, Phonology Yearbook, Linguistische Arbeiten, Nordic Journal of Linguistics i drugi) te sazetaka sa fonetskih skupova (ICPhS, Speech Prosody).