Primijenjena razvojna psihologija

Nastavnici

• Inja Ercegdoc.dr. sc.(Nositelj)
• Gordana Kuterovac Jagodićred. prof.dr. sc.(Nositelj)

Cilj

Sadržaj

1. Praktična primjena znanstvenih spoznaja iz razvojne psihologije.
2. Prikaz nastojanja poboljšanja razvojnih ishoda tijekom cijelog životnog vijeka u različitim okružjima: obrazovnom, socijalnom, kliničkom, nevladinom sektoru kao i u području socijalnih politika.
3. Prevencija, tretman i saniranje aktualnih društvenih problema.
4. Prevencija i tretman problema poput vršnjačkog nasilja, ovisnosti, maloljetničke delinkvencije, bračnih i obiteljskih problema, obiteljskog nasilja, razvoda braka, nezaposlenosti, skrbi o starijima i dr.
5. Navedenim temama studenti se upoznaju predstavljanjem praktičnog rada gostujućih psihologa, terenskim posjetima te upoznavanjem nekih postupaka procjene i tretmana.
6. Studenti se upoznaju s tehnikama planiranja i evaluacije psihosocijalnih programa koji potiču optimalni cjeloživotni razvoj i populariziraju spoznaje iz razvojne psihologije.

Ishodi učenja

1. Studenti će razviti osjetljivost za aktualne društvene probleme i razvojne teškoće u okviru cjeloživotnog pristupa razvoju.
2. Studenti će se upoznati s radom psihologa s osobama različitih dobnih skupina (djeca, mladi, odrasli, osobe starije životne dobi) u različitom djelokrugu rada psihologa.
3. Studenti će se upoznati s razinama prevencije te načinima i uvjetima kreiranja i provedbe preventivnih psihosocijalnih programa, kao i naučiti prepoznati razliku situacija i problema u kojima se primjenjuju programi prevencije, a u kojima programi intervencije vezani za osobe različitih dobnih skupina.
4. Studenti će razviti vještine potrebne za kreiranje i provedbu preventivnih psihosocijalnih programa različitih problema namijenjenih osobama različitih dobnih skupina.

Metode podučavanja

Metode ocjenjivanja

Obavezna literatura

1. Bašić, J. (2009). Teorije prevencije: prevencija poremećaja u ponašanju i rizičnih ponašanja djece i mladih. Školska knjiga. (str. 114-147; str. 273-344; str. 345-394)
2. Bilić, V., Buljan Flander, G. i Hrpka, H. (2012). Nasilje nad djecom i među djecom. Naklada Slap.
3. Brajša-Žganec, A., Lopižić, J. i Penezić, Z. (Ur.) (2014). Psihološki aspekti suvremene obitelji, braka i partnerstva. Zagreb: Hrvatsko psihološko društvo; Naklada Slap.
4. Brajša Žganec, A., Keresteš, G. i Kuterovac Jagodić, G. (Ur. (2005). Udomiteljstvo: skrb o djeci izvan vlastite obitelji: priručnik za edukaciju stručnjaka. Udruga za inicijative u socijalnoj politici.
5. Janković, J. (2004). Pristupanje obitelji: sustavni pristup. Alinea. (str. 95-105; str. 116-133)
6. Lacković-Grgin, K. (2015). Parenthood and Parenting from the Perspective of a Life-Span Psychosocial Development. New York: Nova Science Publishers, Inc. Pregrad, J., ur. (1996). Stres, trauma, oporavak. DPP. (str. 7-42)
7. Wicks-Nelson, R., Israel, A.C. (2021). Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja djece i adolescenata. Naklada Slap

Dopunska literatura

1. Ajduković, M. i Pavleković, G. (2000). Nasilje nad ženom u obitelji. DPP.
2. Ajduković, M. i Pečnik, N. (1993). Nenasilno rješavanje sukoba. Alinea.
3. Bičanić, J. (2004). Vježbanje životnih vještina. Alinea.
4. Janković, J. (1994). Sukob ili suradnja. Alinea.
5. Jull, J. (1996). Vaše kompetentno dijete. Educa.
6. Katz, L.G. i D.E. McClellan (2003). Poticanje razvoja dječje socijalne kompetencije. Educa.
7. Napan, K. (1994). Kako djelotvorno raditi s ljudima. Alinea.
8. Olweus, D. (2004). Nasilje među djecom u školi: što znamo i što možemo učiniti. Školska knjiga.