Preskoči na glavni sadržaj

Povijest filozofije - seminar: Uvod u kozmologiju

ISVU: 295543•3 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
Satnica
  • Seminar: 30 sati

Nastavnici

Cilj

U kolegiju se proučavaju kozmološki nauci koji su se razvili u ranih Grka, napose u Anaksimandra, Heraklita i Parmenida, te u Platona i Aristotela. Platonovska kozmologija je velika cjelina kojoj će se posvetiti ovaj kolegij kroz studij odabranih dijelova spisa Timej. Nakon Platona seminar se okreće Aristotelovoj kozmologiji, koja se studira na odabranim poglavljima iz triju spisa: Fizika, O nastajanju i nestajanju i O nebu. Nakon kraćeg osvrta na stoičku i novoplatoničku kozmologiju kolegij prelazi na povijest novovjeke kozmologije, unutar koje težište stavlja na klasičnu njemačku filozofiju prirode, napose na Schellingovu i Hegelovu filozofiju prirode. Na koncu cilj je kolegija upoznati studente s višeslojnošću i povijesnom mijenom pojma svijeta, vremena, prostora, tvari, života i ostalih temeljnih kozmologijskih pojmova, kao i na povijesnu mijenu samoga pojma kozmologije, osobito na odnos starovjeke filozofijske kozmologije i novovjeke filozofije prirode, te na razliku između filozofijske kozmologije i od nje osamostaljene pozitivno-znanstvene kozmologije kao očitovanja modernog fizikalizma.

Sadržaj

  1. Pojam i predmet kozmologije
  2. Pojmovi kozmos – umiversum, mundus – svijet
  3. Priroda, prirodni zakona i prirodna bića
  4. Vrijeme i prostor
  5. Sila i tvar
  6. Ranogrčka kozmologija I
  7. Ranogrčka kozmologija II
  8. Platonova kozmologija I
  9. Platonova kozmologija II
  10. Aristotelova kozmologija I
  11. Aristotelova kozmologija II
  12. Schellingova filozofija prirode I
  13. Schellingova filozofija prirode II
  14. Hegelova filozofija prirode
  15. Filozofijska i pozitivno-znanstvena kozmologija

Ishodi učenja

  1. Opisati sadržaj i povijesnu mijenu pojma svijeta (kosmos – universum, mundus – Welt)
  2. Prepoznati višeslojnost pojma kosmosa: cjelina svega – naseljeni kosmos – kosmos duše
  3. Razlikovati ranogrčku, Platonovu i Aristotelovu kozmologiju
  4. Razlikovati starovjeku i novovjeku filozofijsku kozmologiju.
  5. Objasniti temeljne kozmologijske pojmove, kao što su vrijeme, prostor, tvar, tijelo, sila, priroda, prirodni zakoni, život, itd.
  6. Razlikovati fizikalističko-mehanicističko i organsko-teleološko poimanje kozmosa

Metode podučavanja

seminari; radionice; vježbe; samostalni zadaci

Metode ocjenjivanja

pregled seminarskih radova i konzultacije između nastavnika i studenata o seminarskim radovima; praćenje seminarskog izlaganja; praćenje pripremljenosti studenata za seminar kroz tumačenje teksta, raspravu i razgovor pod vodstvom nastavnika

Obavezna literatura

  1. H. Diels, Predsokratovci I–II, Zagreb: Naprijed, 1983. (odabrani dijelovi)
  2. Platon, Timej, u: Damir Barbarić, Skladba svijeta, Zagreb: Matica hrvatska, 2017. (odabrani dijelovi)
  3. Aristotel, Fizika, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 1992. (odabrani dijelovi)
  4. F. W. J. Schelling, Prvi nacrt sistema filozofije prirode, Sremski Karlovci: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, 2009. (odabrani dijelovi)
  5. G. W. F. Hegel, Enciklopedija filozofijskih znanosti, Sarajevo: Veselin Masleša, 1987. (odabrani dijelovi)

Dopunska literatura

  1. Heraklit, u: I. Mikecin, Heraklit, Zagreb: Matica hrvatska, 2013.
  2. Parmenid, u: I. Mikecin, Parmenid, Zagreb: Matica hrvatska, 2018.
  3. Aristotel, O nebu, Beograd: Paideia, 2009.
  4. Aristotel, O nastajanju i nestajanju, Beograd: Paideia, 2009.
  5. I. Kant, Metafizika prirode, Novi Sad: Akademska knjiga, 2016.
  6. F. W. J. Schelling, Ideje za filozofiju prirode, Zagreb, Školska knjiga, 2024.